Pregled bibliografske jedinice broj: 753220
Protureformacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
Protureformacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj // Podravina : časopis za multidisciplinarna istraživanja, 4 (2005), 8; 33-46 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 753220 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Protureformacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
(The counter-reformation in northwestern Croatia)
Autori
Patafta, Daniel
Izvornik
Podravina : časopis za multidisciplinarna istraživanja (1333-5286) 4
(2005), 8;
33-46
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
reformacija; protureformacija; Tridentski koncil; Juraj Drašković; crkveni redovi; isusovci; Varaždin; Koprivnica; Međimurje; Zrinski; hrvatski vjerski zakon
(Reformation; Counter-Reformation; Trident Council; Juraj Drašković; Church orders; Jesuits; Varaždin; Koprivnica; Međimurje; Zrinski; Croatian religious law)
Sažetak
Kao odgovor na širenje lutherova protestantizma i svih ostalih reformacijskih pokreta, nastalih uslijed teškog stanja Katoličke crkve početkom XVI. stoljeća, javila se protureformacija. Temelji ujednačenom protureformacijskom djelovanju udareni su na Tridentskom koncilu koji je ujedno dao i poticaj za duhovnu i moralnu obnovu Katoličke crkve izraženu u baroknoj umjetnosti. Sustavna protureformacija na području banske Hrvatske započinje dolaskom Jurja Draškovića na mjesto zagrebačkog biskupa dodatan poticaj dobiva vjerskim zakonskim aktima Hrvatskog sabora čiji je krajnji cilj bio gušenje svakog traga protestantizma u Hrvatskoj. Gušenju protestantizma u Hrvatskog uvelike je pridonio odgojno-obrazovni i misijski rad crkvenih redova od kojih se na tome polju najviše istaknuo isusovački red. Svestarnim protureformacijskim djelovanjem do polovice XVII. stoljeća provedena je potpuna rekatolicizacija naselja sjeverozapadne Hrvatske zahvaćenih reformacijom, kao što su Varaždin i Koprivnica. Specifičan državno-pravni položaj Međimurja, kao i simpatizerstvo njegovih gospodara Zrinskih preme protestantizmu, otežavalo je provođenje protureformacije u tome kraju. Društveno-političke i vojne prilike na području habsburških zemalja početkom XVII. st. dovesti će do pojačanog protureformacijskog djelovanja na području cijele Srednje Europe te će uslijed takvih okolnosti i Juraj IV. Zrinski prijeći na katolicizam. Iako će rekatolicizacija Međimurja biti provedena relativno uspješno u pojedinim naseljima, kao što je Legrad, protestantizam nikada nije iskorjenjen.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus