ࡱ> #`Objbj5G5G 8dW-W-ߖ&|||@0 t P0P0P080L0Thd24141"V1V1V1121212?cAcAcAcAcAcAc$eh&hDec1212121212ecV1V1FdFFF122V1V1?cF12?cFFCabV1(1 5hP0c@a?c\d0dbjhkE~jh0bbjhbp1212F1212121212ececF121212d12121212hhh .Dhhh .4. 4  doc.dr.sc. Neven `eri, Ekonomski fakultet Split Viktoria `i~gori, studentica diplomskog studija Ekonomskog fakulteta Split Mate Periai, Plovput Split MARKETING I UPRAVLJANJE OKOLI`EM SA}ETAK Obalno podru je RH isti e se posebnoau flore i faune, te geologije i hidrologije okoliaa. To je i podru je divergentnih razvojnih interesa. Koncentracija gospodarskih aktivnosti i stanovniatva na uskim obalnim podru jima rezultira konfliktnim odnosima ovjeka i okru~enja. U zemljama u tranziciji, poput Hrvatske, tek na pojedinim dijelovima obale procjenjena je potreba hitnog usklaivanja ekoloakih i razvojnih kriterija s potrebama daljnjeg razvoja turizma. Vei hrvatski otoci su nekontroliranim turisti kim razvojem devastirali oto ne specifi nosti, gubei time prepoznatljivost i nekadaanji identitet. Zbog toga je nu~no uvoenje novih kriterija u buduoj turisti koj valorizaciji prirodnih resursa u akvatoriju isto noga dijela Jadrana. Klju ne rije i: marketing, upravljanje okoliaem, ekoloaki marketing, ekoloaki proizvod, turizam, projekt Kamenita svjetla ABSTRACT The coastal area of the Republic of Croatia stands out with the uniqueness of the flora and fauna, environmental geology and hydrology. That is the area of divergent developmental interests. Concentration of economic activities and population in the narrow coastal areas is resulting with conflict in the relationship between man and environment. In transition countries, such as Croatia, only in certain parts of the coast is estimated urgent need for coordination of environmental and development criteria with the needs of further development of tourism. Larger croatian islands are devastated the island's specificities with uncontrolled tourist development, thereby losing recognition and a former identity. Therefore it is necessary to introduce new criteria in the future tourist valorisation of natural resources in the eastern part of the Adriatic see. Key words: marketing, environmental management, environmental marketing, ecological products, tourism, project Light stone UVODNE NAZNAKE Primjena marketinga u praksi upravljanja okoliem u razvijenim zemljama uzima sve vie maha. Posljedica je to egzaktnog potencijala marketinga u kontekstu zaustavljanja degradacije kvalitete okolia, te znanstvenog potencijala da se na temelju konkretnih iskustava oblikuju prakti ni modeli aire iskoristivi. Modeli marketinakog upravljanja okoliaem. Projekt Kamena svjetla  turisti ka valorizacija svjetioni arskih zgrada jedan je od takvim primjera. Model marketinakog upravljanja vrijednim nacionalnim kulturno povijesnim resursima u osobitom prirodnom okru~enju. U kona nici, provedenim modelom, su evidentni i marketinaki efekti u domeni promid~be nacionalne turisti ke ponude Republike Hrvatske. Ekoloaki standardi postavljeni projektom primjer su prihvatljivog odnosa ovjeka i prirodnog okru~enja. Da bi se marketinaki potencijal upravljanja okoliaem razumio, u prvom dijelu lanka se ukazuje na suvremene na ine upravljanja i zaatite okoliaa, s posebnim osvrtom na obalno podru je, more i otoke isto noga dijela Jadrana. U drugom dijelu se pojaanjava uloga marketinga u promjeni svijesti ovjeka o okru~enju u kome ~ivi, s osvrtom na dosadaanje teorijske spoznaje i uvide. Polazei od klasi nog marketinakog pristupa, preko definiranja druatvenog i ekoloakog marketinga, pojaanjava se kako putem marketinakog spleta utjecati na viau kvalitetu odnosa ovjeka i okru~enja s ciljem unapreenja okru~ja. Kona no, u treem dijelu rada dat je osvrt na ulogu marketinga u upravljanju okoliaem. PRISTUPI PROBLEMATICI UPRAVLJANJA OKOLI`EM Primjena znanosti i znanstvenog stvaralaatva u segmentu upravljanja okoliaem u razvijenim zemljama sve je u estalija zbog devastacije prirodnih resursa, koji determiniraju kvalitetu ~ivota. Znanost, koja omoguuje i upravljanje odreenim prirodnim zakonima u funkciji razvoja gospodarstva nekontroliranom je primjenom u odreenim podru jima nanijela teako nadoknadive atete. Suvremeni pristup znanosti u toj domeni pretpostavka je buduega razvoja i temeljni pokreta  rasta nacionalne gospodarske produktivnosti. Razvoj znanosti omoguuje i prati razvoj tehnike i tehnologije. Usporedno sa razvijanjem razli itih druatvenih disciplina se razvijala i znanost koja se bavi problematikom okoliaa. Znanost o okoliau, odnosno ekologija, ubrzano se razvija tijekom posljednjih desetak godina. Pristup zaatiti okoliaa orijentiran je na globalne promjene i koncept da na zemlji djeluju povezani sustavi, kojih je ovjek tek jedna od sastavnica. Taj pristup ekologiju definira kao znanost za prou avanje svih ekoloakih sustava, za prou avanje zraka, zemlje, vode, energije i ~ivog svijeta. Okolia i problematika o uvanja okoliaa trebaju se promatrati interdisciplinarno, kroz skupnu i organiziranu primjenu ste enih znanja o prirodi, ovjeku i druatvu. Tradicionalni pristup ekati i vidjeti ato e se dogoditi je vremenom u potpunosti odba en u razvijenim zemaljama. Posljedica je to spoznatih i izmjerenih ateta na prirodnom okru~enju.U zemljama u tranziciji, kao ato je Republika Hrvatska, na ~alost, joa se uvijek mo~e susresti u pojedinim projektima. Uvoenjem na ela ekoloake opreznosti pristup ekologiji kao znanosti i njenoj primjeni u praksi u potpunosti je promijenjen. Ekologija treba preuzeti istra~ivanje i analiziranje egzaktnih znanstvenih injenica, te na tim temeljima oblikovati u inkovitu i racionalnu politiku zaatite okoliaa kao dijela cjelokupne nacionalne gospodarske i opedruatvene politike razvoja. Ekonomika okoliaa Osnovna pretpostavka na kojoj se temelji ekonomika okoliaa je ope prihvaena spoznaja okolia nije entitet koji je odvojen od gospodarstva ve sve promjene koje se dogaaju u gospodarstvu utje u na okolia i obratno. U tom smislu ekonomika okoliaa analizira razloge stanja koji su doveli do pogoraanja stanja okoliaa, ekonomske posljedice one iaenja i degradacije okoliaa, postupke koji bi se mogli primijeniti u spre avanju degradacije okoliaa, koristi koje se mogu ostvariti s obzirom na ulo~ena sredstva u zaatitu okoliaa, meuovisnost gospodarskog razvoja i zaatite okoliaa, ekonomske instrumente zaatite okoliaa, te na ine i postupke gospodarenja prirodnim resursima. Ekonomika okoliaa zadire u podru je mikroekonomije kada izu ava ponaaanje privrednih subjekata, manjih druatvenih skupina i kuanstava u odnosu na prirodno okru~enje, ali i u podru je makroekonomije kada analizira posljedice razvoja gospodarskih grana i cjelokupnog nacionalnog gospodarstva na kvalitetu okoliaa. U tom smislu ekonomika okoliaa mo~e imati evidentnu ulogu u sklopu nacionalnog razvoja svake zemlje. Evaluacija prirodnih resursa Doprinos prirodnih resursa nacionalnom gospodarskom razvoju ovisi od spleta ekonomskih, institucionalnih, geopoliti kih, fizi kih i inih uvjeta u kojima se ti resursi uklju uju u proizvodni i druatveni razvojni proces. Sve se to sublimira u cijeni koriatenja prirodnih resursa kao proizvodnih inputa i u odnosu cijene prema razvojnom u inku koga generira upotreba resursa. Prema uvrije~enim ekonomskim kriterijima prirodne resurse se dijeli na javna i privatna dobra. Javna dobra su ona koja koriste ili atete itavoj zajednici, nedjeljiva su i usmjerena svakom pojedincu neovisno od toga da li ih on ~eli ili ne ~eli koristiti ili kupiti. Pomorsko dobro i priobalje javna su prirodna dobra ako nisu privatizirana. Privatna dobra, za razliku od javnih, su ona koja isklju ivo pojedincima donose korist i/ili atetu. Privatna dobra uvijek se odnose na konkretnu fizi ku i/ili pravnu osobu, a ne na zajednicu. Podjela na javna i privatna dobra je globalna pa se prakticira preciznija podjela na: Prirodna dobra koja imaju karakter slobodnih dobara i formiraju osnovne elemente okoliaa, Prirodna dobra koja imaju karakter slobodnih dobara, ali se njihova upotreba mo~e vlasni ki ograni iti  vlasni ka ograni ena slobodna dobra, ili elementi okoliaa, Rijetka prirodna dobra, spomenici prirode, dobra javnog karaktera, prirodno i vlasni ki ograni eno, Prostor kao temeljno prirodno dobro ograni enih kapaciteta u privatnom i javnom vlasniatvu. Dualnost vlasni kog tretmana prirodnih resursa, a pogotovo kroz izlo~enu detaljniju podjelu, predstavlja egzaktan problem u standardizaciji njihove evaluacije, a time i u odabiru druatveno prihvatljivih modela upravljanja okoliaem. To predstavlja izazov za primjenu marketinga u upravljanju okoliaem Prirodni resursi obale, otoka i mora RH Jadransko more je poluzatvoreni zaljev Sredozemnog mora. Isto nu obalu Jadrana karakterizira veliki broj otoka, oto ia i grebena. Cijelo se to podru je doima poput razmrvljenog obalnog reljefa. Obalno se podru je isti e posebnoau flore i faune, te geologije i hidrologije okoliaa. To je i podru je divergentnih razvojnih interesa. Ravnote~a svih interesa prema okoliau danas se nastoji postii kroz paradigmu odr~ivoga razvoja. Cilj tog pristupa je sprije iti da se interesi ~ivue generacije zadovoljavaju na atetu kvalitete ~ivota buduih generacija. Obalno podru je Republike Hrvatske izdu~eno je zemljopisno podru je izmeu dr~avne granice na kopnu i granice teritorijalnih voda na moru, te obuhvaa 25 763 km kopnene povraine. Kontinentalno podru je Hrvatske obuhvaa povrainu 307.75 km. Tome treba dodati povrainu mora.... Iz tih podataka evidentna je aira druatvena odgovornost za upravljanje okoliaem na oblanom podru ju RH. Osjetljivost ovoga podru ja je zbog dva razli ita prirodna elementa i ambijenta - kopna i mora. Na kopnu i u moru razvijaju se dva razli ita ~iva svijeta, a obala pretpostavlja prirodni sklad razli itih prirodnih sustava. Jedna od prvih gospodarskih spojnica kopna i mora je pomorstvo. Svaki novi oblik gospodarstva na obalnim podru jima iziskuje novo vrednovanje prostora, a time i reorganizaciju, te evaluaciju postojeih modela upravljanja prostorom. U dosadaanjem razvoju, litoralizacija je proizvela mnogo pozitivnih, ali i negativnih posljedica, naro ito na okolia. Litoralizacija kao proces vrednuje zemljopisne prednosti odreenog obalnog podru ja, pa se s obzirom na razli itost zemljopisnih prilika, na pojedinim obalama pojavljuje u razli itim i specifi nim oblicima razvoja i djelatnosti. U kontekstu obalnog podru ja RH su tri regije: oto na, priobalna i zaobalna. Uvjeti ~ivota u tim regijama vrlo su razli iti. Priobalna je regija uvijek bila prosperitetniji dio obalnog podru ja, mjesto susreta ljudi i dobara, zbog ega su se tu razvile razli ite gospodarske aktivnosti, ato je za posljedicu imalo izra~eniju devastaciju prirodnih resursa. Otoci su unato  osobitim prirodnim vrijednostima bili izolirani, a taj problem je na nekima od njih i danas evidentan. Zaobalni je pojas siromaaniji osobitim prirodnim resursima, ali i slabije razvijen. Posljedice tih injenica su napuatanje oto nih i zaobalnih prostora, te neracionalno naseljavanje stanovniatva i nekontrolirani industrijski razvoj u priobalnoj regiji. To je imalo evidentne reperkusije na stanje prirodnih resursa te regije. Usprkos svemu obalno podru je Republike Hrvatske je u europskim standardima primjer visokog ranga vrijednosti prirodnih sustava i visokog ekoloakog senzibiliteta. Konflikti obalnog podru ja i gospodarskoga razvoja Gospodarski ~ivot se koncentrira na obalama i crpi snagu iz globalnih veza  to je izvor prosperiteta novog tipa, kao ato je i itavi, s time povezani druatveni ~ivot. Razvojni proces, koji pokree suvremeni tehnoloaki progres evidentan je na svim obalnim podru jima, koja zbog svog gospodarskog potencijala (i pomorskog prometa) postaju sve interesantnija za nova ulaganja u kontekstu globalnog gospodarskog razvitka. To za posljedicu ima i razvoj esto inkompatibilnih gospodarskih aktivnosti. Evidento je to nakon razdoblja koje je karakterizirao razvoj brodarstva i lu kih djelatnosti. Nakon toga nastupa razdoblje litoralizacije, u kome se razvija metalna i kemijska industrija na bazi prerade nafte, litoralizacije turizma, a u novije vrijeme i planiranje smjeatanja nuklearnih elektrana i termoelektrana na obalu mora. itav taj sekularni proces pomicanja prema obalama prati litoralizacija stanovniatva, odnosno demografski pokret prema obalama gdje ~ivot postaje ekonomski povoljniji. Tradicionalne djelatnosti koje su nekad dominirale na obalnim podru jima ustupaju svoje mjesto suvremenim potrebama. Ipak, u novije vrijeme se sve viae uva~avaju kriteriji vezani uz prirodna obilje~ja sredine, uz zahtjeve tr~iata, te uz energetske i prometne determinante razvoja. Veliku ulogu u oblikovanju gospodarske strukture na obalnim podru jima Republike Hrvatske ima prostor i njegovo procijenjeno prirodno bogatstvo. Proces tercijarizacije, kako se uobi ajeno naziva razvoj uslu~nih djelatnosti, intenzivira se s razvojem turizma, a turizam poti e daljnji razvoj prometa, trgovine, agencijskih poslova, infrastrukture i drugih uslu~nih djelatnosti. Problemi turisti kog razvoja na obalama razvijenih sredozemnih zemalja se poneato razlikuju od Hrvatske. Razvijene zemlje osjeaju prezasienost prirodnog turisti kog potencijala na obalnome prostoru nastojei uskladiti ekoloake i ekonomske interese buduega razvoja turizma. U zemljama u tranziciji, poput Hrvatske, tek na pojedinim dijelovima obale procjenjena je potreba hitnog usklaivanja ekoloakih i razvojnih kriterija s potrebama daljnjeg razvoja turizma. Vei hrvatski otoci su nekontroliranim turisti kim razvojem devastirali oto ne specifi nosti, gubei time prepoznatljivost i nekadaanji identitet. Zbog toga je nu~no uvoenje novih kriterija u buduoj turisti koj valorizaciji prirodnih resursa u akvatoriju isto noga dijela Jadrana. Koncentracija gospodarskih aktivnosti i stanovniatva na uskim obalnim podru jima rezultira konfliktnim odnosima ovjeka i okru~enja, ato u kona nici minorizira potencijal gospodarske valorizacije prostora. Ponegdje je degradacija prirodnog okoliaa dostigla nerazumljive razmjere u usporedbi sa drugim, geografski specifi nim podru jima. Zbog te injenice je nu~no tijekom koncipiranja razvitka tih podru ja posebno voditi ra una o strategijama odr~ivog razvitka. Integralno upravljanje okoliaem Slijedom izlo~enog stanja integralno upravljanje obalnim zonama se namee kao imperativ. Taj model upravljanja prostorom podrazumijeva koriatenje svekolikih meunarodnih iskustava ekonomski primjereno razvijenih zemalja. Provedba ovoga modela jednostavnija je na nacionalnoj razini, nego u sklopu ekonomske integracije, kao to je to EU. Problemi su evidentniji i kada se provodi na nacionalnoj razini ukoliko postoje suprotstavljena razmialjanja razli itih lokalnih subjekata. Integralno upravljanje obalnim zonama je kontinuirana aktivnost koja istovremeno uklju uje akciju koordinacije kratkoro nih ciljeva i instrumenata upravljanja koji dolaze sa lokalne razine, s dugoro nim ciljevima i politikom razvitka koji dolaze s nacionalne i internacionalne razine. Upravljanje obalnim podru jima u operativnom djelovanju ide tako daleko u praenju utjecaja pojedinih aktivnosti koliko te aktivnosti utje u na prirodne resurse u obalnim podru jima. Ono ne zamjenjuje nacionalni upravlja ki sustav koji se javlja u okviru pojedinih aktivnosti, niti ulazi u unutarnje sektorske razloge. To je definirano i na na in da li je bit integralnog upravljanja obalnim zonama upravljanje konfliktima i sinergetskim u incima koji se dogaaju izmeu aktivnosti na na in da se osigura bolje koriatenje obalnih podru ja kao cjelina u skladu s nacionalnim i internacionalnim ciljevima. Dva osnovna problema u operacionalizaciji sistema integralnog upravljanja obalnim podru jima su: Problem formalne naravi - institucionalizacije upravljanja prirodnim resursima. U tom pogledu u praksi se naj eae pojavljuju ili oblici sektorskog upravljanja prirodnim resursima ili oblik jedinstvene upravlja ke institucije koja objedinjava upravljanje svim resursima obalnog podru ja. Problem u oba slu aja postaje slo~en kada se upravljanje obalnim podru jima provodi na teritoriju s nadle~noau viae lokalnih uprava. Problem integralnog upravljanja obalnim zonama je pitanje stru nih poluga s pomou kojih se operacionalizira integralno upravljanje osjetljivim prirodnim resursima. Upravlja ki mehanizam se suo ava s kontinuitetom razvoja i potrebom za upravljanjem kratkoro nim odlukama i primjenama u kontekstu razvitka koji ima svoje dugoro ne i ine teritorijalne implikacije, te stoga i s odlukama koje imaju dugoro ne i aire druatveno zna enje. Upravljanje okoliaem u obalnim podru jima Upravljanje je proces planiranja, donoaenja odluka, organiziranja, voenja i kontroliranja ljudskih, financijskih, fizi kih i informacijskih resursa neke organizacije da bi se ostvarili ciljevi organizacije na efektivan i efikasan na in. S planiranjem se odreuju ciljevi nekog sistema i na ini kako ih ostvariti. Planiranje je i vodi  prema buduim dogaajima, a odlu ivanje se u procesu planiranja pojavljuje kao oblik selekcije odabranih aktivnosti izmeu veeg broja planskih alternativa, koristei se pri tome razli itim instrumentima, na inima i pristupima. Kod upravljanja razvitkom i prirodnim resursima na obalnim podru jima, profit nije isklju ivi, a ni sporedni cilj. Cilj se, kao i motiv, prenosi iz sfere individualne koristi na podru je uspjeha u razvitku neke sredine i o uvanje prirodnih resursa. Razvoj se ne temelji na maksimalizaciji uspjeha, ve na optimalizaciji, koja je odreena pojmom odr~ivog razvitka. Zbog toga ve i manje investicije u integralno upravljanje obalnim podru jem smanjuju atete u okru~enju, ime se pridonosi uspjeanijoj realizaciji ciljeva odr~ivog razvitka. `to je vrijeme ulaganja du~e, a namjenske investicije vee, vei je i postotak udjela neto proizvoda u bruto proizvodu obalnog podru ja. }elje i potrebe za ekonomskim rastom otvorile su na mnogim podru jima gradske aglomeracije upravo na resursima obalnog podru ja. Dio toga razvoja se temelji na direktnom koriatenju obalnih resursa, a dio na indirektnom tj. na aktivnostima koje su njihov preduvjet (npr. izgradnja luka, ~eljezni ke mre~e i dr.). U svakoj aktivnosti u funkciji razvoja koja koristi prirodne resurse tradicionalno se vjeruje da bilo koji oblik planiranja i upravljanja resursima obalnih podru ja osigurava veu korist od doprinosa neplaniranih procesa. MARKETING U UPRAVLJANJU OKOLI`EM Marketing i upravljanje okoliaem Upravljanje okoliaem, kao proizvodom koji svojim osobitostima zadovoljava razli ite rekreacijske potrebe suvremenog ovjeka ima obilje~ja koja je mogue unapreivati aplikacijom marketinga. ak i tvrtke iz kemijske industrije s evidentnim u incima degradacije okoliaa danas imaju posebne odjele koji se bave razli itim aktivnostima namijenjenima smanjenju tih negativnih u inaka, kako u okru~enju, tako i u kontekstu imid~a tvrtke i djelatnosti. Ekoloaki problemi poput kiselih kiaa, globalnog zatopljavanja i prekomjernog iscrpljivanja okoliaa sredinom 80-tih i po etkom 90-tih godina potakli su interdisciplinarna istra~ivanja u cilju poboljaanja stanja na svim podru jima ljudske djelatnosti, te razvijanju i promicanju potroanje ekoloakih proizvoda. Spoznaja o povezanosti ekonomskih i ekoloakih ciljeva poslovanja, te dugoro na orijentacija ka poboljaanju kvalitete ~ivota ljudi u njihovu okru~enju uvjetovali su promjenu marketinake orijentacije prema vrijednosnom sustavu. U usporedbi s marketinakim pristupom koji je u primarnoj funkciji tr~iane podrake tipi nom proizvodu ili usluzi, marketing u upravljanju okoliaem pru~a neke osobite izazove onima koji se njime bave, ali i dodatne mogunosti u kontekstu valorizacije dobara i usluga iz ove domene. U tom smislu marketing u upravljanju okoliaem razvija proizvode koji osim ato zadovoljavaju cijenom, dizajnom i kvalitetom nemaju negativne posljedice na ~ivotno okru~enje. Takvi proizvodi jednostavnije stvaraju imid~ visoke kvalitete kroz ekoloaku tr~ianu evaluaciju u svim fazama razvoja i tr~iane komercijalizacije. Znanja i vjeatine marketinga primijenjeni u rjeaavanju problema upravljanja okoliaem doprinose osmialjavanju inovativnih rjeaenja koja se kroz prizmu proizvoda ili usluge u kona nici jednostavnije pozicioniraju na globalnom tr~iatu. Tako se uvrije~io i pojam ekoloakog marketinga koji viae nije primarno usmjeren potroaa u kao individui, a s ciljem gomilanja materijalnih stvari ve potroaa u kao ljudskom biu zabrinutom za stanje prirodnog okru~ja. Proizvodi tretirani takvim marketinakim pristupom u,`bp2 6 | f-./09;K_fuILU^giv ʺʮʮʮʮʮʧʧʧʧʧʧʧʧʧʧʠʠʠʠʠ hHhk hzjhk h,hk hk6hHhk6hqhk5hkhkhk5 hk5hh56CJaJh hLD65 h5hf]h5?b2 4 6 | ~ df/09:dhgddhgdk$dh`a$gdk $dha$gdk$hdh^ha$gd$hdh^ha$gdEOO( @` b d 'X(N**X+d+,,f/j///>0<1>1@18R8990==P>f>D?F?AACCCCCCTDVDD4EZElEELFNFIIJLLLMFNݸݸȱݸݧݱݣݣݣݣݣݣݣݣݣݣݣݱݟݣݣ hS`p6hS`ph5_hjh0JU h|ahhYZh6h[&h6h5CJ aJ h[&h h6h h5wh h5hh5CJaJ hHhk<() b d ((f/h/j///44888T8V8@gd&+ $dha$gd$dh`a$gd $dha$gdgd&+@@@BBCCEEELFNFJJSSz[|[~[[[ccgdLD6$dh`a$gdS`pgd&+ $dha$gd$ & Fdha$gd$dh`a$gdFNHNJNRNTNZN`NbN`OOOOSSS,TfThTTTTpUrUUUVVWWY0Z|[~[[[2]4]6]8]`4`bbTrVrjrrrrttttH{L}ĽĽ hO?EhhO?E hCJ hf]h hCh&+jh|ah0JU h|ahh5CJaJhS`ph6 h56hv!h6 h`|h hS`p6h`|h6hhS`p6chhnnTrVrrrTvVvxxR}T}~~f̄΄$ & Fdha$gd$hdh^ha$gdgd&+$dh`a$gdC$dh`a$gdL}N}P}lЄ$(*‡̇TVXzLNz*lbtʾ־$hz|ꧯꯥ h6hWUh3h6hV hvh h_@Vhjhf]h0JUh5CJ\ hf]hhO?Eh6hO?Eh hO?EhjhO?E0JU=΄Є(*XZLNԺֺؾھܾgd&+ $dha$gdgd&+$dh`a$gdgdLD6 $dha$gdravnote~uju ljudske potrebe kojima su namijenjeni i prirodne resurse na kojima se njihov bitak i valorizacija temelje. Pozitivna posljedica toga su esto inovativni proizvodi koji svojim karakteristikama usklauju ravnote~u ovjeka i okru~enja, ali esto i predstavljaju model iskoristiv u osmialjavanju i razvoju novih ekoloakih proizvoda odreene kategorije. Tipi ne marketinake aktivnosti u klasi nom gospodarstvu imaju primarni cilj razumjeti bitak i genezu odreene potrebe, kvalitetno iskomunicirati proizvod za njeno zadovoljenje, te osigurati kupcima primjeren model distribucije. U kona nici, i osigurati evidentan profitni cilj. Aktivnosti ekoloakog marketinga predstavljaju novu konceptualnu platformu koja podrazumijeva kontinuitet poticanja i odr~avanja posebne druatvene i ekoloake svijesti onih koji ekoloake proizvode nude, ali i onih koji ih tra~e i troae. Problematika primjene marketinga u praksi ekoloakih proizvoda Upotreba i potra~nja za ekoloakim proizvodima raste uslijed svjesnosti potroaa a da su isti po~eljni, a njihova uporaba ima minimalne posljedice na okolia. Zadatak je ekoloakog marketinga da postojee sastavnice i principe ekologije u ekoloakom proizvodu i procesu oblikovanja marketinakog spleta primjereno iskomunicira sa airim okru~enjem. Time poti e potra~nju za takvim proizvodom, ali i doprinosi stvaranju osobitog ekoloakog imid~a tvrtke koja se vezuje uz taj proizvod. Globalni napredak i razvoj podrazumijevaju inkorporaciju ekoloake komponente u svaku djelatnost. Zbog toga postojanje iste doprinose standardizaciji proizvoda na globalnoj razini. Time je takav proizvod razumljiviji i br~e se prihvaa na razvijenom tr~iatu. Nedostatna svijest javnosti o stvarnom stanju okoliaa u zemljama u tranziciji razlog je zaato ekoloaki proizvodi bivaju br~e prihvaeni na tr~iatima razvijenih zemalja, nego na lokalnom  nacionalnom tr~iatu zemlje u tranziciji. Posljedica je to esto i nezainteresiranosti strukovnih institucija koje bi takav proizvod mogle iskoristiti u funkciji ja anja nacionalnog imid~a grane kojoj isti pripada. Zbog te injenice je upravo promocija od svih elemenata marketinakog spleta najva~nija. Ona doprinosi stvaranju ~eljenoga imid~a i na lokalnoj razini, poglavito kod usluga koje se temelje na osobitostima okoliaa u kome se pru~aju, i koji je svojim karakteristikama njihova sastavnica. U tom cilju se koristi marketinaki informacijski sustav. Problem tradicionalnog modela upravljanja informacijama iz segmenta zaatite okoliaa je ato se javnost obavjeatava primarno o posljedicama degradacije kvalitete okoliaa, a ne o uzrocima takvih dogaanja. Ekoloaki marketing se provodi kroz ekoloaki proizvod. Proizvod mora posjedovati osobine kojima e biti sposoban aktivirati proces koji se odvija po akronimu AIDA poznatom iz teorije ekonomske propagande: A(ttention)= pa~nja, pozornost; I(nterest)=interes, zanimanje; D(esire)=~elja; A(ction)=akcija. Pa~nja je usmjerena osmialjavanju profitabilnih, novih, proizvoda i poboljaavanju postojeih kroz prizmu njihovog imid~a, ato podrazumijeva postavljene visoke ekoloake standarde. Temeljna polaziata u planiranju ekoloakog proizvoda su minorne posljedice na okolia, te potencijalni doprinos kvaliteti tog istog okoliaa. Pored toga marketinaki pristup pretpostavlja znanstvenost u kontekstu racionalnog koriatenja prirodnih resursa (vode, tla i zraka), o uvanje svih, posebice ugro~enih, vrsta u prirodnom okru~enju, smanjivanje ispuatanja ispuanih plinova, upotrebu obnovljivih izvora energije, koriatenje recikliranih materijala i dr. Osobito treba voditi ra una o smanjenju potroanje energije, kontroliranom koriatenju prirodnih resursa, da se koriatenjem proizvoda ili usluge stvara manja koli ina otpada te ponudi rjeaavanje zbrinjavanja nastalog otpada i dr. U segmentu ekoloakih usluga treba ustrojiti konkretan preporu ljivi, ponekad i obvezujui model njihovog troaenja, kako bi posljedice tog troaenja bile ato manje na okolia. Zna aj promocije ekoloakog proizvoda ve je istaknut, ali treba primijeniti i diferencirani pristup u kontekstu distribucije, cjenovne i prodajne politike. Cijena je efikasan i djelotvoran na in utjecaja na potra~nju, ali i na promjene potroaa kih navika. Kroz cijenu je mogue inkorporirati i posljedice u inka proizvoda na okolia. Neka teorijska glediata smatraju apsurdnim viau cijenu ekoloakih proizvoda od onih standardnih. Ekonomska logika to opravdava injenicom ato oblikovanje, komercijalizacija i troaenje ovih proizvoda pretpostavljaju odreene standarde koji predstavljaju poseban troaak. Problem je eae u domeni poreznih optereenja takvih proizvoda na nacionalnoj razini zemalja u tranziciji i svih zemalja u kojima aira druatvena svijest, a na koju primarno trebaju utjecati predstavnici dr~ave i vlade nije u skladu sa standardima koje prakticiraju zbog ope dobrobiti razvijene zemlje. Postojanje ekoloakih proizvoda u nacionalnom je interesu jer se kroz njih nerazvijena zemlja imid~em i ponudom pribli~ava razvijenim zemljama te osigurava tr~enje prepoznatljivog i prihvatljivog proizvoda na globalnom tr~iatu. Distribucija, u smislu nuenja i uspostavljanja prepoznatljivih modela prodaje ekoloakih proizvoda i usluga, takoer zna ajno mo~e doprinijeti tr~ianom imid~u i ~eljenoj cijeni. U tom kontekstu preporu ljivi su modeli isklju ive i specijalizirane distribucije. Korisne su aplikacije novih informati kih tehnologija, te stalno unapreivanje distribucijskih modela u skladu sa suvremenim rjeaenjima najrazvijenijih zemalja. U kona nici naj eae je prevladavajua veina kupaca takvih proizvoda i usluga sa tr~iata najrazvijenijih zemalja. Stanje okoliaa mogue je pratiti, ali i utjecati na njega putem svekolikih aktivnosti i pravila u prodaji. Ovaj segment prodaje i distribucije od velike je va~nosti za airenje i potpuno prihvaanje postavljenih ekoloakih standarda. Iako su sukobi interesa izmeu ekoloakih standarda i profitnih smjernica izra~eni, dovoenje tih odnosa u ravnote~u je o ito i kroz nova na ela koja pridonose zaatiti i poboljaanju kvalitete okoliaa: transparentnost-uvoenje obveze obavjeaivanja o ekoloakim propisima koji utje u na komercijalizaciju ekoloakog proizvoda; legitimnost-ekoloake mjere koje ograni avaju tr~enje ekoloakog proizvoda moraju biti zasnovane na relevantnim znanstvenim istra~ivanjima; proporcionalnost  mjere koje ograni avaju tr~enje ekoloakog proizvoda ne smiju prijei granice apsolutno nu~nih odredbi da bi se postigao odreeni ekoloaki rezultat, supsidijarnost  nastojanje postizanja ekoloakih ciljeva bez ograni avanja tr~enja ekoloakim proizvodima. Promocija ima svoju ulogu u marketingu ekoloakih proizvoda i u segmentu poslijeprodajnih usluga. Informiranje aire javnosti o pozitivnim reperkusijama tr~enja tih proizvoda i usluga poveava dojam zadovoljstva kupaca, te ih ne navodi na proporcinalno usporeivanje cijene sa tipi nim proizvodom ili uslugom za zadovoljavanje identi ne potrebe. Koristei splet ekonomske i ekoloake promid~be, publiciteta, te kroz kontinuitet odnosa s javnoau mogue je utjecati na ustaljene navike i ponaaanje ljudi, te poboljaati njihov odnos prema prirodi i okoliau openito. Time se airi i ekoloaka kultura druatva o okru~enju. U cilju o uvanja i zaatite okoliaa, primjena marketinga rezultira te~njom razvoja novih proizvoda koji, osim ato zadovoljavaju potrebe potroaa a, svojom kvalitetom, dizajnom i cijenom istodobno imaju najmanje atetnih utjecaja na okolia i zdravlje ljudi. Problem koji u kona nici ipak ostaje je neizgraenost svijesti airih druatvenih masa u zemljama u tranziciji o okoliau kao prirodnom okru~enju koji svojom kvalitetom dugoro no determinira kvalitetu ~ivota. Promjene su vidljive, ali spore. Briga o okoliau se i u zemljama u tranziciji institucionalizira, ali esto je to tek posljedica ve stvorenog meunarodnog pozitivnog publiciteta u kontekstu odreenog ekoloakog proizvoda ili usluge. To je dakle joa jedno podru je na kome je mogue efikasno koristiti marketing, obzirom na njegov edukativni utjecaj na druatvo. U tom smislu je poglavito kod ekoloakih proizvoda i usluga posebice naglaaena druatvena odgovornost tvrtke koja takve proizvode nudi i njenih svekolikih marketinakih aktivnosti. Nije to tek pitanje odgovornost u zakonskom smislu, ili strah od zakonskih prijestupa, ve prvenstveno odgovornost prema okoliau i druatvu u cjelini. Marketing u upravljanju okoliaem na primjeru projekta Kamena svjetla O predmetnom projektu su objavljeni mnogi lanci i osvrti, te emitirane mnoge reporta~e, u domaim i inozemnim medijima. Ovom prilikom tek emo se osvrnuti na konkretan model upravljanja okoliaem u tom projektu turisti ke valorizacije slobodnih kapaciteta svjetioni arskih zgrada. Kamena svijetla kao ekoloaki proizvod turisti kog boravka na svjetioniku originalan su primjer druga ijega pristupa okru~enju, prirodi, moru i podmorju kroz turisti ku valorizaciju. Procjena receptivnih kapaciteta za svaki od svjetionika koji je do danas u Projektu komercijaliziran se nije provodila na temelju prostorno smjeatajnih kapaciteta, ve receptivnih kapaciteta mikrolokacije sa aspekta osjetlivosti bio okru~enja. Prihvaeni standardi zbrinjavanja otpadnih higijenskih voda, ponaaanja tijekom boravka na svjetionicima, tretiranje anorganskog otpada koji nije posljedica turisti ke valorizacije svjetionika ve ga na otoke i oto ie nanose morske struje i valovi, u kona nici su rezultirali konkretnim i originalnim modelom. Modelom koji se mo~e okvalificirati egzaktnim pristupom upravlju okoliaem s ciljem unapreenja krajobraza mikrolokacije kroz njenu konkretnu i specifi nu turisti ku valorizaciju. Razvidno je to kroz usporednu analizu identi nih mikrolokacija svjetionika prije desetak godina i danas. Suvremena tehnoloaka rjeaenja koriatenja prirodnih izvora energije osiguravaju dostatan turisti ki standard. S druge strane marketinaka komunikacija s ciljnim tr~iatem u smislu promocije inovativne primjene razli itih tehnoloakih rjeaenja u turisti koj ponudi dodatno poti e interes i potra~nju na globalnom tr~iatu za boravkom na svjetioniku. Utvrene norme ponaaanja, ali i hortikulturni zahvati u okru~enju omoguili su potpuno obnavljanje autohtonih biljnih, i ~ivotinjskih vrsta. }ivotinjski hranidbeni lanci, poglavito na najudaljenijim otocima sa svjetionicima, tako su poprimili svoje nekadaanje obli je. Briga o okoliau, i revitalizacija autohtone vegetacije preduvjet su opstanka odreenih ~ivotinjskih vrsta koje su koncem 70-tih godina XX.st. na istim lokacijama gotovo ia ezle iz tih bio zajednica. Situacija je kompleksnija s morskom florom i faunom u okru~enju. Obzirom da se radi o pomorskom dobru, ono se tretira identi nim ( u RH esto ekoloaki neprimjerenim) propisima kao i ostatak akvatorija isto noga dijela Jadrana ( s izuzetkom rijektih Nacionalnih parkova i Zaatienih parkova prirode ). Nekada je postojalo prirodno pravilo da se u neposrednoj blizini otoka sa svjetionicima ne ribari. Uniatavanje mora i podmorja nije zaobialo ni ove oaze, tako da smo svjedoci kako se i neki od najatetnijih ribolovnih alata ( ludar, zagonica, zapas ) ponegdje prakticiraju i u u~em akvatoriju pojedinih svjetionika. Tisue vraa za izlov velikih rakova potuno su devastirale njihova nekada bogata naselja. Primjena marketinga u kontekstu projekta Kamena svjetla na ciljani na in mo~e senzibilizirati javnost i po pitanju ovih ozbiljnih problema. Turisti ki potencijal svjetioni arskih zgrada iskoristiv je u upravljanju okoliaem na lokacijama na kojima su izgraene. Egzaktni parametri ekonomske valorizacije uz unapreenje krajobraza iskoristivi su kao prakti an model upravljanja okoliaem iznimne vrijednosti. Nastavak realizacije projekta ureenjem preostalih svjetionika za turisti ku namjenu doprinijeti e novim spoznajama i iskustvima. Na njima je mogue razvijati konkretne postulate upravljanja okoliaem, te iskustva primijeniti i u drugim projektima. Projekt Kamena svjetla primjer je odr~ivog modela marketinakog upravljanja okoliaem u funkciji specijalizirane turisti ke ponude u osjetljivom okru~enju. Potvrda efikasnosti i druatvenog prihvaanja ustrojenog modela je i Plovputu dodijeljen Eko oskar Ministarstva zaatite prirode i okoliaa. To je presti~no priznanje koje se dodjeljuje odabranim tvrtkama u Republici Hrvatskoj za posebno iskazanu skrb o prirodnom okoliau. Odnos ovjeka prema nacionalnom prirodnom i povijesnom nasljeu iskazuje civilizacijski doseg druatva. Kompleksnim projektima, koji uklju uju i odr~ivo marketinako upravljanje okoliaem, tranzicijska zemlja se na najbolji na in predstavlja globalnoj zajednici. Kamena svjetla su primjer kako sa uvati posebno vrijedne kapitale RH koji se nalaze u osjetljivom prirodnom okru~enju, te sinergijom valorizacije oja ati nacionalnu turisti ku ponudu na globalnom tr~iatu. Primarna svrha je bila sa uvati vrijedne svjetini arske zgrade od propadanja. Turisti kom valorizacijom spoznato je egzaktno stanje prirodnog okru~ja, kao i nu~ne kativnosti koje kontinuirano treba poduzimati u tom okru~enju. Planskim djelovanjem stvoren je konkretan model marketinakog upravljanja prirodnim okru~enjem. ZAKLJU AK Znanstvenost u pristupu upravljanja okoliaem danas je imperativ o uvanja vrijednosti krajobraza. Pretpostavka je to buduega razvoja i temeljni pokreta  rasta ukupne nacionalne gospodarske produktivnosti. Okolia i problematika o uvanja okoliaa trebaju se promatrati interdisciplinarno, kroz skupnu i organiziranu primjenu ste enih znanja o prirodi, ovjeku i druatvu. Uvoenjem na ela ekoloake opreznosti pristup ekologiji kao znanosti i njenoj primjeni u praksi u potpunosti treba mijenjati. Osnovna pretpostavka na kojoj se temelji upravljanje okoliaem je ope prihvaena spoznaja da okolia nije entitet odvojen od gospodarstva, ve sve promjene koje se dogaaju u gospodarstvu utje u na okolia i obratno. To se sublimira u cijeni koriatenja prirodnih resursa kao proizvodnih inputa i u odnosu cijene prema razvojnom u inku koga generira upotreba resursa. Dualnost prirodnih resursa sa aspekta javnih i privatnih dobara predstavlja egzaktan problem u standardizaciji njihove evaluacije, ato je dodatni razlog za znanstvnost u marketinakom pristupu upravljanju okoliaem. Posebno je osjetljiv model upravljanja prostorom u obalnim zonama. Integralno upravljanje obalnim zonama je kontinuirana aktivnost koja istovremeno uklju uje akciju koordinacije kratkoro nih ciljeva i instrumenata upravljanja na lokalnoj razini, s dugoro nim ciljevima i politikom razvitka na nacionalnoj i internacionalnoj razini. Marketinako upravljanje okoliaem je proces planiranja, donoaenja odluka, organiziranja, voenja i kontroliranja ljudskih, financijskih, fizi kih i informacijskih resursa neke nacionalne zajednice radi ostvarenja ciljeva na efektivan i efikasan na in. U usporedbi s marketinakim pristupom koji je u primarnoj funkciji tr~iane podrake tipi nom proizvodu ili usluzi, marketing u upravljanju okoliaem pru~a osobite izazove onima koji se njime bave, ali i dodatne mogunosti u kontekstu valorizacije dobara i usluga iz ove domene. Tako se uvrije~io i pojam ekoloakog marketinga koji viae nije primarno usmjeren potroaa u kao individui, a s ciljem gomilanja materijalnih stvari, ve potroaa u kao ljudskom biu zabrinutom za stanje prirodnog okru~ja. Proizvodi tretiranim takvim marketinakim pristupom uravnote~uju ljudske potrebe kojima su namijenjeni i prirodne resurse na kojima se njihov bitak i valorizacija temelje. Aktivnosti ekoloakog marketinga predstavljaju novu konceptualnu platformu koja podrazumijeva kontinuitet poticanja i odr~avanja posebne druatvene i ekoloake svijesti onih koji ekoloake proizvode nude, ali i onih koji ih tra~e i troae. Zadatak je ekoloakog marketinga da postojee sastavnice i principe ekologije u ekoloakom proizvodu i procesu oblikovanja marketinakog spleta primjereno iskomunicira sa airim okru~enjem. Time poti e potra~nju za takvim proizvodom, ali i doprinosi stvaranju osobitog ekoloakog imid~a tvrtke koja se vezuje uz konkretan proizvod ili uslugu koju distribuira. Temeljna polaziata u planiranju ekoloakog proizvoda su minorne posljedice na okolia, te potencijalni doprinos kvaliteti tog istog okoliaa. U segmentu ekoloakih usluga treba ustrojiti konkretan preporu ljivi, a ponekada i obvezujui model njihovog troaenja, kako bi posljedice tog troaenja na okolia bile ato manje. Problem koji je u zemljama u tranziciji evidentan je neizgraenost svijesti airih druatvenih masa o okoliau kao prirodnom okru~enju koji svojom kvalitetom dugoro no determinira kvalitetu ~ivota. Zbog toga je u tranzicijskim zemljama va~no brigu o okoliau institucionalizirati. Na tom podru ju je mogue i efikasno koriatenje marketinga u funkciji mijenjanja aire druatvene svijesti o tom problemu. Takav pristup se spoznaje u projektu Kamena svjetla  turisti ka valorizacija svjetioni arskih zgrada. Iskustva iz tog projekta u kona nici su osigurala pragmati an model marketinakog upravljanja okoliaem, iskoristiv i u oblikovanju konkurentnije nacionalne turisti ke strategije Republike Hrvatske. Parametri ekonomske valorizacije uz evidentno unapreenje krajobraza dokazuju da djelovanje ovjeka u prostornom okru~enju mo~e polu iti viau vrijednost prostora na kome se isto deaava. Na tom modelu je mogue razvijati konkretne postulate marketinakog upravljanja okoliaem u funkciji specijalizirane turisti ke ponude u osjetljivom okru~enju, ato predstavlja i egzaktan znanstveni doprinos. LITERATURA rnjar, M., Ekonomika i politika zaatite okoliaa, Ekonomski fakultet Sveu iliata u Rijeci, 2002., Rijeka Filipi, P.; `imunovi, I.,O ekonomiji obalnih podru ja, planiranje i upravljanje, Sveu iliate u Splitu, Ekonomski fakultet Split, 1993. Rogli J. i N., Litoralizacija, pokreta ki i perspektivni proces, Ekonomski institut Split, 1967., Split `eri, N.,Kamena svjetla- pri e i legende o jadranskim svjetionicima, o mjestima na kojima su izgraeni i o njihovom podmorju, Marjan tisak, 2004., Split Tiama, S., Zaatita okoliaa i marketing, Socijalna ekologija, Vol. 10, No.3, 2001., Zagreb ASOPISI: Jadranska meteorologija XLX- 9 Gospodarstvo i okolia 72/2005  rnjar, M., Ekonomika i politika zaatite okoliaa, Ekonomski fakultet Sveu iliata u Rijeci, 2002.,Rijeka, str. 23  Rogli J. i N. (1967), "Litoralizacija, pokreta ki i perspektivni proces", Ekonomski institut Split, Split, str. 61  OECD, 1989. Griffin, 1987., u Filipi, `imunovi: "O ekonomiji obalnih podru ja", planiranje i upravljanje, Sveu iliate u Splitu, Ekonomski fakultet Split, 1993.  Iskustva Plovputa - primjer ignorantskog odnosa HTZ RH prema turisti koj ponudi smjeataja na svjetionicima.  Tiama, S., et al., "Zaatita okoliaa i marketing", Socijalna Ekologija, Vol. 10, No. 3, 2001, Zagreb, str. 183.-193.  Tiama, S., et al., "Zaatita okoliaa i marketing", Socijalna Ekologija, Vol. 10, No. 3, 2001, Zagreb, str. 183.-193.  Npr. usporedba standarda usluge smjeataja i cijene u apartmanu na svjetioniku i u privatnom smjeataju u civilizaciji.  Iskustva Plovputa: ljetovanje na svjetionicima su kao originalan i vrijedan ekoloaki proizvod strane televizije i dnevni listovi prepoznali puno prije nego isti mediji u RH, usprkos svim ulo~enim naporima Plovputa.  Kilometrima konopa i mre~a se opasuje airoko podru je u moru te se povla enjem konopca kojim se stjeruje ribu sva riba sabija u mre~e postavljene u pliaku.     PAGE  PAGE 18 ܾXZ2 nfz $dha$gdY b$ & Fdha$gd$dh`a$gdY b$dh`a$gd$dh`a$gdW $dha$gdgd&+>j~<>F>@6Zr<&(6D*l"Jv  hY b6jh0JUhY bhf]h] hf]hhWh6jhW0JUhhW h6KJLNz 0H XprR\`p\:Znt8:HJt ~    < L b j      *> ^z>ZhR>h6hR>jhnd0JU hnd6 h6hndjhY b0JUhY bhPlnnprtZ\&("")gd&+$dh`a$gdndgd&+ $dha$gd$7dh`7a$gd$dh`a$gd$&4 !!"""Z###L$&'('))))*+|++.<.//L2^2225"56677^:b:h;;;;<L=x>>@hBG h6h3h6 hf]hhR>h5\ h5 hHhhR>h5h|ah5hYZh6 h&+hhR> hrzEhhrzEh6 hR>6h:))88@@@@@tABXCD@EBEVEXEEE & Fdhgd$hdh^ha$gd$ & Fdha$gd $dha$gd & Fgd&+$dh`a$gd $dha$gd@@@@AAAABBClCRDDDBEVEEEEE:FFFGGGGHHIIJJKKzLLLL4MXMJNLNNNN"OOOOʸʪhR>jhnd0JU hndhY b hnd6hndhY bhY b6hY bjhY b0JUhWjhW0JUh|ahO?E6hO?EjhO?E0JUh\tdhCJaJhf/h6hh5CJ aJ hf/h1EEEFGGHIJKLLNOOOOOOOOOOO &`#$gdS`p$a$gdnd$a$gdY bdhgdgddhgdOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOh\tdhq0JmHnHuhO?E hO?E0JjhO?E0JUjh]nUh]nOOOOOOOO &`#$gdS`ph]hgd5_h6&P 1h:pd. A!"#$%q @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHV@V &+ Heading 1$ & F <@&5KH \^JaJ H@H &+ Heading 2$ & F dh@&5\R@R &+ Heading 3$ & F <@&5\^JaJDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*4 @4 5_hFooter  p#.)@!. 5_h Page Number,<AXcekn^{ sr`;   ss;; d "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&V% .*7Y>qE MVq_'hp=zI+ZZ Q n 1 GJ 1}/09:()O P 12mnjk   *+ h r &!'!S#T#''+++++//k2l2X5Y5*7+7K7L7*9+9H:I:<< = =>X?Y?f@g@h@@@BBqErEGGGGGGGIIKK^Q_Q`SaSbSSSV6Z7Z^^q_ `cceeg'hhXiii*m+mppppppuu||45HIJTUCDԈՈ789DE7:ݖޖߖRȗ֗mۘQǙ?қޛn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#q$n#n#n#n#n#n#E(n#n#n#n#n#n#n#E(n#n# n#n#n#n#Yn#$4n#n#E(n#Yn#Yn#n#Yn# n#n#"n#n#n#n#n#,n#n#n#n#n#n#n#O n#n#n#n#n#n#n#'8n#n#,n#n#n#n#n#!0n#n# n#n#q$n#n#n#n#n#n#n#n#O n#n#n#n#n#n#n#n#n#O n#n#n#n#n#n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#0Dn#n#n#n#n#n#n#q$n#,n#n#$4n#n#n#n#,n#n#n#n#"n#n#n#n#n#n#E(n#n#E(n#n#n#n#n#n#'8n#n#8Pn#n#,n#n#q$n#n#n#n#n#n#n#,n#n#8Pn#n#$4n#n#n#n#Yn#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#v:n#v:n#v:n#an#v:n#v:n#Wn#v:n#v:n#v:n#1}/09:()O P 12mnjk   *+ h r &!'!S#T#''+++++//k2l2X5Y5*7+7K7L7*9+9H:I:<< = =>X?Y?f@g@h@@@BBqErEGGGGGGGIIKK^Q_Q`SaSbSSSV6Z7Z^^q_ `cceeg'hhXiii*m+mppppppuu||45HIJTUCDԈՈ789DE7:ݖޖߖRȗ֗mۘQǙ?ÛěƛǛЛћқޛߛ00000000000000000000 0000000 0000000 0000000 00 0 0  0  0  0  0 0 0 0 0 ( 0  0 0 0 0 0 0 0 0 ( 0  0+0+0+0+0+0+0+0+0+ 00+70+70+70+70+70+70+70+70+7 0+7 0+70+70+70+70+7( 0+7+70h@0h@0h@0h@0h@0h@0h@0h@ 00G 0GG0G0G0G0G0G0G0G0G0G0G 0GG0bS0bS0bS0bS0bS0bS0bS0bS0bS0bS0bS0bS0bS 0bS 0bS 0bS 0bS0bS0bS0bS0bS0bS0bS0bS 0GG0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p 00J0J0J0J0J0J0J0J0J0J009 09 09 09 09 09090909 09 09000@0@0@0@0@0@0@0@0@000I000I000I000I00@0@0@00@0@00n1}/09:00000000000000K00K00K00 00M %%%(FNL}@OORUXZ@c΄ܾ)EOOSVWY[OT !(!!8@0(  B S  ?01NOab-09:flmpquvUVgh ()O P X Y 02,.mnJKefjk  )+JK()34 * , J K %!'!S#T#f$k$$%%%*%+%1%3%%%%%''''((}(~((((())))++++++,,S/T///k2l2X5Y5)7+75767J7L7*9+9F:I:<< = =F=G===6?7?B?C?X?Y?f@h@@@EAFAAAAAAAAAEBFBBB*C,CCCCCqErEEGFGGGGGGGIIYJZJKK'N(N=N>NRNSNOOOOOOPQQQ^Q_QQQNRPRQRRR_SbSSSTT2T3T]V^ViVjVVV)W+WQWRWeWgWqWrWWWWWXXYYYY6Z7Z[[![#[$[%[-[.[@[B[v[w[^^r^s^^^^^^^^^____ ` `bbccKdMd~dd%e&eeeeeeeggggiikkKkLklltlul|l}lllll)m+mnnjnknnnonynzn}n~nnn p!pppppppqq$q%qKqMq+t,tttuuuuuuMvNvwwwwwwBxDxxxxxxxxxxxxxyy6y8yyyzz]{`{u{v{w{x{y{z{{{{{1|2||||||}hi|}45tu}~EJSUBD̅΅ԈՈЉщhiuwȋɋTU#$%&PQ79CEuwwy`bݖޖߖRTȗʗ՗חmoژݘQSǙə>B_`ÛěƛǛϛқݛ01|}.08:')N P 02lnik  )+ gh  qr %!'!R#T#''++++//j2l2W5Y5)7+7J7L7)9+9G:I:<< = =>>W?Y?e@h@@@BBpErEGGGGGGIIKK]Q_Q_SbSSSVV5Z7Z^^p_q_ ` `cceegg&h'hhhWiXiii)m+mppppuu||35GJSUBDӈՈ69CE679:ܖޖߖQTǗʗ՗חloژݘPSƙə>BÛěƛǛϛқݛޛ88KN  )* *+++)7*7+7+7h@h@@GGGGCRuRbSbSppJJU99Eޖߖȗ֗ÛěƛǛߖ 0p}kOQ5B0+Tp 'ZzCMZpю*hk[, :F|27YH~t hh^h`o(hH. P^`Po(hH.. ^`o(hH... x^`xo(hH....  ^`o(hH .....  X@ ^ `Xo(hH ......  ^ `o(hH.......  8x^`8o(hH........  `H^``o(hH.........h ^`o(hH.h^`OJPJQJ^Jo(hH-h  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhdd^d`OJQJ^Jo(hHoh44^4`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`o(. 808^8`05CJo(.. 808^8`05CJo(... ^`5CJo(.... ^`5CJo( ..... `^``5CJo( ...... pp^p`5CJo(.......  pp^p`5CJo(........    ^ `5CJo(.........^`5o(.^`5o(..0^`05o(...0^`05o(.... 88^8`5o( ..... 88^8`5o( ...... `^``5o(....... `^``5o(........ ^`5o(......... hh^h`o(hH. P^`Po(hH.. ^`o(hH... x^`xo(hH....  ^`o(hH .....  X@ ^ `Xo(hH ......  ^ `o(hH.......  8x^`8o(hH........  `H^``o(hH......... hh^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH....  ^`hH .....  X@ ^ `XhH ......  ^ `hH.......  8x^`8hH........  `H^``hH......... {^`{5CJo(. {^`{5CJo(.. 0^`05CJo(... 0^`05CJo(.... 88^8`5CJo( ..... 88^8`5CJo( ...... `^``5CJo(.......  `^``5CJo(........  ^`5CJo(.........^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`o(hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH. :F|QYH~hk[kOB0+TMZ0'Z W  dLdL|x#]nkdSLD6R>O?EBGSL$-]^Y b\td5_hS`pCq&+VWnd@88܆t88 !+.89:NOO@@ @@@ @*@8@>@@@B@F@Z@`@@@v@x@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;Wingdings?5 z Courier New"1ۆc[M[M943QHX)?2docNevenNeven0         Oh+'0l  ( 4 @LT\ddocNeven Normal.dotNeven5Microsoft Office Word@ʗ1@H^#@h[՜.+,0 hp|  M doc Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F5h1TablehWordDocument8dSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q