Pregled bibliografske jedinice broj: 752800
Stres nastavnika
Stres nastavnika // Nasilje i nasilno ponašanje u školi/vrtiću/učeničkom domu / Vrgoč, Hrvoje (ur.).
Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, 2007. str. 66-75 (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 752800 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stres nastavnika
(Teachers stress)
Autori
Buljan Flander, Gordana ; Hrpka, Hana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Nasilje i nasilno ponašanje u školi/vrtiću/učeničkom domu
/ Vrgoč, Hrvoje - Zagreb : Hrvatski pedagoško-književni zbor, 2007, 66-75
ISBN
978-953-6134-64-0
Skup
31. škola pedagofa Hrvatske ''Nasilje i nasilno ponašanje u školi/vrtiću/učeničkom domu''
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 08.03.2007. - 10.03.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
stres; simptomi; nastavnici; suočavanje sa stresom; prevencija
(stress; symptoms; teachers; coping with stress; prevention)
Sažetak
Postoji više uročnih čimbenika stresa kod nastavnika. Iako stres podrazumijeva međudjelovanje između pojedinca i njegove okoline, uzročne čimbenike stresa kod nastavnika možemo podijeliti na tri široka područja: čimbenici specifični za nastavničko zvanje, kognitivni čimbenici koji utječu na individualnu ranjivost nastavnika te sustavni čimbenici koji djeluju na institucionalnoj i političkoj razini. Kao glavni stresori nastavničkog stresa navode se prevelik obujam posla te dugo radno vrijeme, ometajuća ponašanja učenika, što je često povezano s velikim razredima, pritisak školskih inspekcija, loše rukovodstvo i mobing te nemogućnost napredovanja. Neki od najčešćih problema zbog kojih nastavnici traže pomoć su stres, tjeskoba i depresija, sukobi s rukovodstvom ili kolegama, pritisak obujma posla i prekomjernih promjena, gubitak samouvjerenosti i tjeskoba vezana uz obavljanje poslova te bračni i obiteljski problemi. Nedostatno razvijene strategije suočavanja sa stresom znatno utječu na razvijanje simptoma izgaranja na poslu, odnosno na gubitak idealizma i entuzijazma na poslu. Važnost je prevencije na trima razinama: primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj. Cilj primarne prevencije je reduciranje incidencije novih slučajeva poremećaja. Sekundarnoj prevenciji je cilj rana identifikacija i tretman simptoma prije nego što se razviju u premećaj, a tercijarna prevencija uključuje intervencije radi prevencije povrata simptoma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
