Naslov
Značenje i prisutnost bolesti pčela koje se u Republici Hrvatskoj suzbijaju prema zakonskim propisima
(Significance and prevalence of honeybee diseases in Croatia which are eradicated according regulations)

Autori
Tlak Gajger, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
11. međunarodni pčelarski sajam i znanstveno-stručni skup / Tomljanović, Z., Tlak Gajger, I. - Bjelovar : Bjelovarski sajam, 2015, 35-36

Skup
11. međunarodni pčelarski sajam i znanstveno-stručni skup

Mjesto i datum
Gudovac, Hrvatska, 06.02.2015. - 08.02.2015

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
medonosna pčela; varooza; etinioza; tropileloza
(honeybee; american foulbrood; varrosis; Aethina tumida; tropilelosis)

Sažetak
Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2015. godini za zajednice medonosnih pčela propisuje zaštitu od američke gnjiloće modonosne pčele, varooze, etinioze i tropileloze. Pri tome, za varoozu postoji izdvojeni Program za suzbijanje koji je sastavni dio Naredbe. Uz dobro poznatu ulogu medonosne pčele (Apis mellifera L.) u proizvodnji meda i ostalih pčelinjih proizvoda, pčela je jedan od korisnih kukaca nužnih za oprašivanje biljaka i doprinosi bioraznolikosti određenih staništa, te zbog toga ima veliko gospodarsko i ekološko značenje. Veliki značaj za preživljavanje, vitalnost, slabljenje ili moguće ugibanje pčelinjih zajednica imaju bolesti i nametnici pčela. Međutim, mogući uzroci ugibanja su brojni, uključuju biotičke i abiotičke čimbenike te je utvrđeno da u kombinaciji, odnosno zajedničkim djelovanjem, mogu prouzročiti značajno slabljenje i/ili propadanje pčelinjih zajednica. Općenito, u posljednje je vrijeme zdravlje zajednica medonosnih pčela ugroženo zbog izrazito jake invazije grinjama Varooa destructor i nametničkom gljivicom Nosema ceranae koje su izvorno nametnici azijskih medonosnih pčela, dok naša europska medonosna pčela na posjeduje obrambene mehanizme za navedene nametničke bolesti. Osim toga, isti nametnici na zaražene pčele djeluju imuno depresivno što se posebice očituje pri istodobnim invazijama. Tada uz poznate specifične bolesti pčela do izražaja mogu doći i vidljivi znakovi uvjetovanih – sekundarnih bolesti poput virusnih bolesti, vapnenastog i kamenitog legla ili europske gnjiloće medonosne pčele. S pojavom masovnijih gubitaka pčelinjih zajednica prije svega nekoliko godina, uzročnici bolesti su utvrđeni kao glavni čimbenik navedenih pojava, iako ne do kraja razjašnjenog sindroma propadanja pčelinjih zajednica (CCD, eng. Colony Collaps Disorder). Od tada se u brojnim projektima diljem svijeta naglašava nužnost stalnog praćenja – monitoringa pčelinjih bolesti na pojedinim područjima. Rezultatima takvih istraživanja tijekom višegodišnjeg praćenja može se sigurnije pristupiti kontroliranju i/ili suzbijanju bolesti na određenom zemljopisnom području. Na području Republike Hrvatske je tijekom 2014. godine službeno prijavljeno i potvrđeno otprilike tri puta više pčelinjaka zaraženih američkom gnjiloćom, a u odnosu na 2013. godinu. U okviru projekta „Utjecaj epidemiologije bolesti i vanjskih čimbenika na biološko-uzgojno stanje pčelinjih zajednica 2014.“ pod voditeljstvom Veterinarskog fakulteta (Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela), a u suradnji s Agronomskim fakultetom (Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju), po prvi puta je u RH provedeno sustavno istraživanje o istodobnom učinku uzročnika bolesti, njihovom međusobnom djelovanju te utjecaju vanjskih čimbenika na pčelinju zajednicu i to na različitim zemljopisno-klimatskim područjima odnosno na testnim pčelinjacima. Posebno je značajno ispitivanje učinkovitosti više akaricida na područjima s različitim pašnim i klimatskim prilikama. Tropileloza dosad nije utvrđena na području Europe no postoji ozbiljna prijetnja o mogućem unosu i širenju tog nametnika. Morfološka identifikacija se provodi na osnovu nekoliko morfoloških karakteristika dok se molekularnom metodom PCR vrsno svrstava u T. clareae, T. mercedesae, T. koeigerum ili T. thaii. Uz dosad poznate i “uobičajene” bolesti pčela nedavno je na području Europe utvrđena još jedna opasna prijetnja pčelarstvu – etinioza. Južnoafrički kornjaš, Aethina tumida, dosad u Europi egzotični štetnik pčelinjih zajednica, utvrđen je u Italiji 11. rujna 2014. godine. Sumnja na invaziju prijavljena je 5. rujna 2014. u tri pomoćne zajednice na pčelinjaku u blizini grada Gioia Tauro gdje se nalazi i jedna od glavnih pomorskih luka, te se zasad smatra mogućim mjestom unošenja navedenog nametnika. Pri pregledu pčelinjaka nađeni su odrasli primjerci malog kornjaša košnice kao i ličinke. Konačna dijagnoza je postavljena nakon morfološke identifikacije u Nacionalnom laboratoriju za bolesti pčela u Italiji te potvrđena u EU referentnom laboratoriju za bolesti pčela u Francuskoj. Pčelinjak na kojem je utvrđen prvi slučaj etinioze u Europi je uništen te je tlo mehanički obrađeno i tretirano insekticidima. Istodobno, objavljene su nacionalne mjere za provođenje monitoringa, kontrole i suzbijanja ovog za pčelarstvo vrlo “opasnog” štetnika. Naređenim mjerama propisan je detaljan pregled svih pčelinjaka u radiusu 20 km, a monitoring u radiusu 100 km. 17. rujna 2014. na pčelinjaku udaljenom dva kilometra od pčelinjaka s prvim nalazom nađeno je sedam odraslih kornjaša, a narednog dana na istom pčelinjaku još 18 primjeraka. Narednih dana su sukcesivno su utvrđivani novi slučajevi. Važno je naglasiti da se odrasli primjerci malog kornjaša košnice vrlo brzo kreću te je nužno obaviti detaljan i brz pregled pojedinih okvira, kuteva i podnica košnica. Do 29. prosinca 2014. godine u Italiji je utvrđeno ukupno 61 “pozitivna” lokacija, od čega su na šest lokacija uz odrasle kornjaše nađene i ličinke. Obzirom na situaciju može se zaključiti da je riječ o već uspostavljenoj “prirodnoj” invaziji te će suzbijanje iste, ukoliko je uopće moguće, biti teško izvedivo. Zabrinjavajuće je što mali kornjaš košnice može nanjeti izuzetno velike štete budući da se usprkos složenom razvojnom ciklusu vrlo brzo može “namnožiti”, a hrani se pčelinjim leglom, peludom i medom. Također, uništava saće i uzrokuje fermentaciju i kvarenje meda. Jake i nekontrolirane invazije malim kornjašem košnice sigurno dovode do propadanja pčelinje zajednice. Izuzetno je bitno da svi pčelinjaci budu registrirani i navedeni u bazama podataka i na taj način omogući hitno provođenje mjera suzbijanja. Budući da odrasli mali kornjaš košnice može letjeti deset i više kilometara, uz ostale načine, prenošenje uzročnika može biti vrlo brzo na nekom području i zato je bitno odmah po postavljanju sumnje istu prijaviti u ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, a uzorke (odraslih primjeraka kornjaša, ličinaka ili jaja) poslati u nacionalni laboratorij za bolesti pčela, smješten na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na identifikaciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA