Naslov
Kamov: "...da mogu opjevati bolest"
(Kamov: Extolling the Disease of the Self)

Autori
Čale, Morana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVI. Matoš i Kamov: paradigme prijeloma

Urednik/ci
Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužančić, Vinka ; Meyer Fraatz, Andrea

Izdavač
Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Split : Zagreb

Godina
2014

Raspon stranica
111-142

ISBN
978-953-163-406-9

Ključne riječi
Janko Polić Kamov, F. M. Dostojevski, podzemni čovjek, J.-J. Rousseau, fikcijska ispovijest, samosvijest, bolest, perverznost
(Janko Polić Kamov, F. M. Dostoevsky, the underground man, J.-J. Rousseau, fictional confession, self-consciousness, disease, perversity)

Sažetak
Roman Isušena kaljuža Janka Polića Kamova, objavljen gotovo pola stoljeća nakon autorove prerane smrti, u posljednja je dva desetljeća bio predmetom niza plodnih istraživanja o gusto razgranatim mrežama svojih kulturnih referencija te gotovo proročanske i „podzemne“ upletenosti u najistaknutije tokove europskoga modernizma, u rasponu od književnih inovacija, teorije umjetnosti, psihoanalize, do političke i etičke problematike koja će obilježiti filozofiju dvadesetoga stoljeća. Osobito su zanimanje pobudili metatekstualni aspekti romana, autoreferencijalna tematizacija subjekta i dvojna artikulacija pripovjedača. Kad se nađe u prilici da privlačnoj i naobrazbe željnoj djevojci savjetuje otkuda da krene na put kroz književnu šumu, iz riznice uzoraka svojega štiva Arsen-lik bira „ruske pisce“. Diljem romana, u prvome dijelu ekstradijegetski a u drugim dvama autodijegetski pripovjedač među Rusima izravno imenuje jedino Turgenjeva, kojega je Arsen sa strašću čitao u ranijim fazama svojega dvosmislenog razvoja. No sudeći po nekolicini zagonetnih uputa i mnoštvu aluzivno utkanih motiva, uključivši i spomenutu preporuku Lizi da čita one ruske pisce koji će joj „pokazati grešnika, zločinca i rugobu, da zadobiju [njezine] 'čiste', 'nevine', 'lijepe' simpatije“, autora Plemićkoga gnijezda u diskursu i dvojbenome protagonističko- pripovjednom jastvu Isušene kaljuže neprestano podriva podzemna sila njegova sunarodnjaka Dostojevskoga. Isušena kaljuža započinje naturalističkim opisom očitovanja Arsenove bolesti, koja, kako doznajemo tijekom romana, nije jedina od koje pati. Ovaj će se rad baviti načinima na koje u Kamovljevu romanu podzemno djeluje roman što ga – nakon kratke paratekstualne bilješke – započinju riječi: „Ja sam bolestan čovjek… Ja sam pakostan čovjek“ – Zapisi iz podzemlja F. M. Dostojevskoga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA