Naslov
Zemaljska izložba u Budimpešti 1885. i njezin odjek u najvažnijim novinama banske Hrvatske
(The 1885 Hungarian National Exhibition in Budapest and reflections in major newspapers in Civil Croatia)

Autori
Ostajmer, Branko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
X. međunarodni kroatistički znanstveni skupu u Pečuhu

Mjesto i datum
Pečuh, Mađarska, 21.10.2010. - 22.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Opća zemaljska izložba u Budimpešti 1885.; Izidor Kršnjavi; Hermann Bollé; hrvatsko-mađarski odnosi
(Hungarian National Exhibition in Budapest in 1885; Izidor Kršnjavi; Hermann Bollé; Croatian-Hungarian relations)

Sažetak
Opća zemaljska izložba u Budimpešti 1885. predstavljala je važan gospodarski, društveni i politički događaj u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji, a značajno se odrazila i na političke prilike u banskoj Hrvatskoj. Izložba je pripremljena i održana u vrlo burnim godinama hrvatske političke povijesti, u vremenu kada položaj bana Dragutina Khuen- Héderváryja i njegove vlade još nije bio posve učvršćen. Političku i javnu scenu potresale su napose saborske rasprave i njihovi odjeci, ponajprije rasprava o namirenju troškova vojne intervencije 1883. godine te rasprava o tzv. “arhivskoj aferi”, a pravaški je pokret istodobno dosegnuo svoj zenit. U takvim je okolnostima i budimpeštanskoj izložbi kao dominantno gospodarskom događaju pridano izrazito političko obilježje. Premda se hrvatska politička oporba prema Izložbi postavila izrazito negativno, u rasponu od snažnoga protivljenja do posvemašnjega ignoriranja, i premda su se i neka od najvažnijih strukovnih i gospodarskih udruženja, poput zagrebačke Trgovačko-obrtničke komore, također odlučila za bojkot Izložbe, banska je Hrvatska na Zemaljskoj izložbi ipak ostvarila zapažen nastup. Uspješan nastup bio je prije svega plod organizacijske i financijske podrške Zemaljske vlade i drugih upravnih oblasti, zatim zasebne slavonsko- srijemske inicijative koja se izrazila kroz djelatnost Osječkoga izložbenog odbora, te, naposljetku, kao plod osobnoga zalaganja bana Khuen-Héderváryja i nekolicine drugih pojedinaca (Izidor Kršnjavi, Dragutin Bartolović, Nikola Atanasijev Plavšić, Hermann Bollé, Stanislav Hummel). Uz angažman velikoga broja Vladinih službenika i činovnika, stručnjaka i umjetnika, Vlada je uspjela u svojoj namjeri da banska Hrvatska na Izložbi ne samo sudjeluje, već i da taj nastup bude što uspješniji i zapaženiji, no bojkot oporbe, dijela strukovnih organizacija i slab odaziv širih slojeva odaslali su i zagrebačkoj, kao i budimpeštanskoj vladi, također snažnu poruku.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA