Pregled bibliografske jedinice broj: 751922
Opća zemaljska izložba u Budimpešti 1885. i njezin odjek u najvažnijim novinama banske Hrvatske
Opća zemaljska izložba u Budimpešti 1885. i njezin odjek u najvažnijim novinama banske Hrvatske // X. međunarodni kroatistički znanstveni skup / Stjepan Blažetin (ur.).
Pečuh: Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, 2012. str. 349-380
CROSBI ID: 751922 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Opća zemaljska izložba u Budimpešti 1885. i njezin odjek u najvažnijim novinama banske Hrvatske
(The 1885 Hungarian National Exhibition in Budapest and reflections in major newspapers in Civil Croatia)
Autori
Ostajmer, Branko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
X. međunarodni kroatistički znanstveni skup
Urednik/ci
Stjepan Blažetin
Izdavač
Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj
Grad
Pečuh
Godina
2012
Raspon stranica
349-380
ISBN
978-963-88818-4-7
Ključne riječi
Opća zemaljska izložba u Budimpešti 1885., Izidor Kršnjavi, Hermann Bollé, hrvatsko-mađarski odnosi
(Hungarian National Exhibition in Budapest in 1885, Izidor Kršnjavi, Hermann Bollé, Croatian-Hungarian relations)
Sažetak
Opća zemaljska izložba u Budimpešti 1885. predstavljala je važan gospodarski, društveni i politički događaj u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji, a značajno se odrazila i na političke prilike u banskoj Hrvatskoj. Izložba je pripremljena i održana u vrlo burnim godinama hrvatske političke povijesti, u vremenu kada položaj bana Dragutina Khuen- Héderváryja i njegove vlade još nije bio posve učvršćen. Političku i javnu scenu potresale su napose saborske rasprave i njihovi odjeci, ponajprije rasprava o namirenju troškova vojne intervencije 1883. godine te rasprava o tzv. “arhivskoj aferi”, a pravaški je pokret istodobno dosegnuo svoj zenit. U takvim je okolnostima i budimpeštanskoj izložbi kao dominantno gospodarskom događaju pridano izrazito političko obilježje. Premda se hrvatska politička oporba prema Izložbi postavila izrazito negativno, u rasponu od snažnoga protivljenja do posvemašnjega ignoriranja, i premda su se i neka od najvažnijih strukovnih i gospodarskih udruženja, poput zagrebačke Trgovačko-obrtničke komore, također odlučila za bojkot Izložbe, banska je Hrvatska na Zemaljskoj izložbi ipak ostvarila zapažen nastup. Uspješan nastup bio je prije svega plod organizacijske i financijske podrške Zemaljske vlade i drugih upravnih oblasti, zatim zasebne slavonsko- srijemske inicijative koja se izrazila kroz djelatnost Osječkoga izložbenog odbora, te, naposljetku, kao plod osobnoga zalaganja bana Khuen-Héderváryja i nekolicine drugih pojedinaca (Izidor Kršnjavi, Dragutin Bartolović, Nikola Atanasijev Plavšić, Hermann Bollé, Stanislav Hummel). Uz angažman velikoga broja Vladinih službenika i činovnika, stručnjaka i umjetnika, Vlada je uspjela u svojoj namjeri da banska Hrvatska na Izložbi ne samo sudjeluje, već i da taj nastup bude što uspješniji i zapaženiji, no bojkot oporbe, dijela strukovnih organizacija i slab odaziv širih slojeva odaslali su i zagrebačkoj, kao i budimpeštanskoj vladi, također snažnu poruku.
Izvorni jezik
Hrvatski
