ࡱ> 4bjbj4ee6& 8L " $h3  3Ď8G8G8G  8G 8G8G-uxPZ7 v*ڎ0 w>B>Tx>x8 8G " x33D > % :dr. sc. Tatjana `ari Hrvatski dr~avni arhiv Maruliev trg 21 Zagreb Srpsko kulturno druatvo  Prosvjeta" u socijalizmu  prilog uz sedamdesetu godianjicu osnutka Rad obrauje djelovanje Srpskog kulturnog druatva  Prosvjeta od njegovog osnutka 1944. do prestanka rada po etkom sedamdesetih godina 20. stoljea i formalnog ukidanja 1980. te njegovu povezanost s politi kim srpskim predstavniatvima unutar institucija vlasti FH/NRH/SRH  Srpskim klubom vijenika ZAVNOH-a i Glavnim odborom Srba u Hrvatskoj. Budui da se historiografija ovom temom nije u veoj mjeri bavila, lanak se veinom temelji na izvornim materijalima iz arhivskog fonda Hrvatskog dr~avnog arhiva HR-HDA-640. Srpsko kulturno druatvo  Prosvjeta . Iako je kroz skoro etiri desetljea svog djelovanja,  Prosvjeta djelovala ponajprije kao kulturno i prosvjetno druatvo Srba u Hrvatskoj, kroz nju su u pojedinim razdobljima reflektirane i politi ke konotacije koje e uzrokovati zastoj u njenom radu samo nekoliko godina od osnutka, a kasnije i njeno ukidanje. Klju ne rije i: SKD "Prosvjeta", Srbi u Hrvatskoj, socijalizam, kultura, prosvjeta. Osnutak "SKD Prosvjeta i srpskih politi kih predstavniatava u FH/NRH  povijesni kontekst Ove se godine obilje~ava 70 godina od osnutka Srpskog kulturnog druatva  Prosvjeta ato je prigoda da se o povijesti i djelovanju tog druatva pokuaa dati zaokru~ena slika. Budui da je djelovanje  Prosvjete bilo temom rijetkih pojedina nih radova, ili je djelomice obraeno u monografijama, probat u, temeljei istra~ivanje veinom na arhivskom fondu HR-HDA-640 SKD "Prosvjeta" koji se uva u Hrvatskom dr~avnom arhivu u Zagrebu, dati odgovore na neka od pitanja na koja historiografija nije do kraja odgovorila. Kada govorimo o  Prosvjeti treba rei kako je povijest tog druatva va~na odrednica za izu avanje kulturne povijesti Srba u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata. Srpsko kulturno prosvjetno druatvo  Prosvjeta osnovano je tijekom Drugog svjetskog rata kada je 18. studenog 1944. u glinskom hotelu  Kasina odr~ana osniva ka skupatina druatva. Za prvog predsjednika  Prosvjete izabran je dr. Dane Medakovi, profesor iz Zagreba, a za potpredsjednike general-major Petar Drapain i odvjetnik dr. Boako Desnica.  Prosvjeta je osnovana kao jedna u nizu srpskih ustanova i tijela ato je zapo elo osnivanjem Srpskog kluba vijenika Zemaljskog antifaaisti kog vijea narodnog osloboenja Hrvatske (ZAVNOH-a), pokretanjem lista  Srpska rije  ije izdavanje e  Prosvjeta preuzeti te nedugo prije toga, i osnivanjem Srpskog pjeva kog druatva  Obili . Bilo je to ratno vrijeme, krajem 1944. kada je ve bilo jasno da e saveznici odnijeti pobjedu u ratu, a s njima i tada ve priznati partizanski pokret u Jugoslaviji. Komunisti ki je vrh stoga morao pronai na in kako zadovoljiti ~elje pre anskih Srba u buduoj dr~avi, Srba koji su tijekom rata u velikoj mjeri stradali od ustaakog terora (poginulih je bilo oko 17,3% od ukupnog broja ato je proporcionalno gotovo pet puta viae od Hrvata) te se stoga i masovno priklju ili partizanskom pokretu i Komunisti koj partiji  Srbi su 1945. u Komunisti koj partiji Hrvatske (KPH) inili 43% lanstva. Zbog nesumnjivo jakog utjecaja Srba u strukturi NOV i POJ te ZAVNOH-a, sva kulturna pitanja koja su se ticala srpskog naroda ustvari su bila i politi ka pa tako i pitanja koja su se odnosila na djelovanje SKPD "Prosvjeta". Osim zbog velikih ratnih ~rtava i anga~iranosti u partizanskom pokretu, Srbi su svoje te~nje za priznavanjem njihove posebnosti unutar FH/NRH temeljili i na polo~aju konstitutivnog naroda u Hrvatskoj ato je navedeno i u svim hrvatskim ustavima od onog ZAVNOH-ovog iz 1943. do Ustava iz 1974. Rjeaavanju nacionalnog pitanja kao osobito osjetljivog problema u Hrvatskoj i davanju zadovoljatine hrvatskim Srbima, elnici Komunisti ke partije odlu ili su pridonijeti dozvolom osnivanja i djelovanja srpskih institucija i tijela u Hrvatskoj. Najprije je tako formiran Srpski klub vijenika ZAVNOH-a koji je bio i jedan od inicijatora osnutka "Prosvjete". Odluka o osnutku tog kluba donesena je na sjednici Izvranog odbora ZAVNOH-a 10. studenog 1943. u Oto cu kao Srpskog narodnooslobodila kog kluba vijenika ZAVNOH-a. inili su ga svi Srbi vijenici ZAVNOH-a, a njime su Srbi u Hrvatskoj po prvi puta dobili svoje predstavniatvo i vodstvo te im je time zajam ena puna ravnopravnost i jednakost s Hrvatima u Hrvatskoj. Predsjednik Srpskog kluba vijenika ZAVNOH-a bio je dr. Rade Pribievi, a sekretar Duaan Brki. Formiranje takvog kluba  Srpskog kluba unutar ZAVNOH-a bilo je samo po sebi neobi no  jer obi no klubove unutar parlamenta formiraju samo politi ke stranke, ato u komunisti kom jednostrana ju nije bilo mogue, pa se ovakav postupak mo~e tuma iti kao takti ki potez budue vlasti prema Srbima kojim im se potvruju njihova politi ka prava, kako bi ih se, posredno, privuklo politici KPJ.  Ve tijekom rata odlu eno je da je potrebno odr~ati Prvi kongres Srba u Hrvatskoj ato je i realizirano u jeku predizborne kampanje za Ustavotvornu skupatinu, 29. i. 30. rujna 1945. Na njemu je donesena odluka o pretvaranju Kluba u airu politi ku organizaciju  Glavni odbor (GO) Srba u Hrvatskoj koji je zamialjen kao airoka masovna organizacija Srba u okviru Narodne fronte Hrvatske (NFH), a imao je ulogu politi kog rukovodstva svih Srba u Hrvatskoj. Na Kongresu je izabran Glavni odbor te su predlo~eni i kandidati za Srpski odbor NF u Hrvatskoj. Za predsjednika je tada izabran dr. Rade Pribievi, a radno Predsjedniatvo inili su Mile Po ua, Vujo Ratkovi, Duaan Rkman, Milutin Koaari, Simo Todorovi, Jovo Borojevi, Stevo Ze evi, Duaan Popovi i dr. Sekretarijat GO Srba inili su dr. Rade Pribievi, Duaan Brki, Rade }igi, Stanko anica Opa i, Bogoljub Rapaji, edo Bor i i Ilija Rikanovi. Izraen je tada i nacrt Statuta GO Srba u Hrvatskoj koji, na ~alost, nije sa uvan, ve je pronaen samo dio prve stranice. Na njoj stoji kako je GO Srba sastavni i nerazdvojni dio NF Hrvatske, da je politi ko predstavniatvo Srba u okviru NF Hrvatske sa zadatkom okupljanja i ujedinjenja Srba u Hrvatskoj, u cilju ja anja NF. Tako je GO Srba u Hrvatskoj nastavio i proairio djelatnost Srpskog kluba vijenika ZAVNOH-a, kao novi oblik nacionalnog okupljanja Srba. Politbiro Centralnog komiteta KPH koji je imao direktivnu i odlu ujuu ulogu u svim vidovima politi kog i druatvenog ~ivota, zamislio je da GO poti e ekonomski, politi ki i socijalni napredak Srba u Hrvatskoj. Djelovanje Glavnog odbora Srba tako je pokazatelj kako je komunisti ko vodstvo bilo svjesno va~nosti rjeaavanja nacionalnog pitanja te je na jednoj razini dozvoljavalo isticanje nacionalnih posebnosti. I osnivanje SKPD  Prosvjeta nesumnjivo je jedan od pokazatelja partijske politike u nacionalnom pitanju  tako se u Okru~nici CK KPH iz srpnja 1945. naglaaava kako  nacionalnim formama u ~ivotu pojedinih naroda moramo dati novi sadr~aj koji odgovara airokoj narodnoj demokraciji i ide likvidaciji starog razjedinjavanja . Iako je Komunisti ka partija svesrdno naglaaavala i poticala  bratstvo i jedinstvo meu narodima te zbli~avanje naroda temeljem komunisti kih vrijednosti kao zajedni kog nazivnika nauatrb isticanja narodnih tradicija i nacionalnih razlika, one ipak nikada nisu u potpunosti brisane. Na Prvom kongresu Srba u Hrvatskoj donesena je Rezolucija u kojoj se, izmeu ostalog, navodi i kako je jedna od zadaa Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj i uzdizanje srpske kulture preko Srpskog kulturno-prosvjetnog drutva (SKPD) "Prosvjeta", a zajedno sa Zemaljskim odborom NFH Glavni odbor je trebao izraditi statut te "masovne frontovske organizacije Srba u Hrvatskoj". Tu je, dakle, poveznica dviju organizacija temeljenih na nacionalnoj bazi srpskog naroda, koja je u tom razdoblju naglaaena i time ato su Glavni odbor Srba u Hrvatskoj i SKPD "Prosvjeta" svoju prvu poslijeratnu glavnu skupatinu odr~ali zajedni ki (1.-3. o~ujka 1947). Osim toga, lanovi Glavnog odbora "Prosvjete" bili su istovremeno i lanovima GO Srba u Hrvatskoj (Mile Po u a, Stevo Ze evi, Bogoljub Rapaji, dr. Bogdan Stojsavljevi, Duako Brki, Rade }igi, Stanko anica Opa i, Nikola Sekuli i dr). "Prosvjeta" je toj simbiozi bila zadu~ena za airenje kulture i prosvjete meu srpskim ~ivljem, naro ito u zaba enim i nerazvijenim krajevima, dok je GO Srba predstavljao politi ko predstavniatvo Srba u Hrvatskoj. Va~no je rei kako su obje institucije osnovane od komunisti ke vlasti kao dio Narodne fronte Hrvatske koja je djelovala kao najvea transmisija KP. Time su obje institucije prihvatile program NF, a u svom djelovanju temeljile se na obveznom "bratstvu i jedinstvu" zala~ui se za prava Srba u okviru Hrvatske. Jedinstvo Hrvata i Srba u izgradnji NRH svesrdno se izra~avalo i na njihovoj zajedni koj glavnoj skupatini, a vezano za polo~aj Srba u Hrvatskoj pozivalo se na definiciju iz vremena Trojedne Kraljevine: "Hrvatski i srpski narod u Hrvatskoj potpuno su ravnopravni", ato je potvreno na Treem zasjedanju ZAVNOH-a 1944. Osim  Prosvjete te kasnije njezinog Izdava kog poduzea i `tamparije te ve pokrenutih novina  Srpska rije  i Srpskog pjeva kog druatva  Obili , Glavni odbor Srba potakao je osnivanje i joa nekih srpskih ustanova u Hrvatskoj: Centralne biblioteke, Arhiva Srba u Hrvatskoj i Muzeja Srba u Hrvatskoj. Sve su to pokazatelji koliki je bio utjecaj srpskih politi ara i kakav je bio polo~aj Srba u FH/NRH kada je u vrijeme potiskivanja isticanja nacionalnih posebnosti i stvaranja zajedniatva na temelju socijalisti kih vrijednosti podr~ano osnivanje ustanova s jasnim nacionalnim obilje~jima. Iako neki autori smatraju kako su srpske ustanove bile komunisti ka manipulacija nacionalnim pitanjem, a  Prosvjeta partijska  duda-varalica kao i Glavni odbor Srba u kojoj su se od po etka sukobljavala dva interesa: nacionalni i instrumentalni te da je pokrenuta iz takti kih razloga, to je samo djelomi no to no. injenica je zapravo da su Srbi u prvo poslijeratno vrijeme dobili mnogo, ali su to i izgubili zbog promjena snaga u visokim krugovima i pogreanih koraka svojih voa.  Prosvjeta je tako, bar u neposrednom porau, funkcionirala kao nacionalna kulturna institucija s vrlo jakim politi kim zagovornicima  najzvu nija imena  Duako Brki, Rade }igi, Stanko anica Opa i obavljali su najviae funkcije u dr~avi  Brki i }igi bili su lanovima Politbiroa CK KPH, Brki potpredsjednik Vlade NRH te ministar pravosua i kasnije predsjednik Savjeta za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti, a }igi ministar industrije te kasnije predsjednik Savjeta za preraiva ku industriju. Opa i je bio ministar aumarstva. Navedeni utjecajni Srbi u politi kom i dr~avnom vrhu atitili su srpske interese i promovirali razvoj srpskih institucija i SKPD  Prosvjete . Naro ito je Duako Brki bio utjecajan te je sudjelovao u svemu ato se dogaalo sa Srbima u Hrvatskoj. U dokumentima GO Srba u Hrvatskoj iz velja e 1947. nalazimo podatak kako je Brki samostalno odlu ivao o mnogim pitanjima, a rad Poslovnog odbora sveo se na sintagmu  tako hoe Duako . Brki je koristio svoju mo i utjecaj i na rad srpskih ustanova kao i na kadroviranje unutar  Prosvjete pa su tako njezini voe Rade Pribievi i dr. Dane Medakovi poslani u diplomaciju i na taj na in udaljeni od neposrednog politi kog utjecaja na rad Druatva. S padom Brkia, }igia i Opa ia 1950. i polo~aj  Prosvjete i ostalih srpskih ustanova e se promijeniti te e one biti dovedene u nepovoljniji polo~aj ili raspuatene, o emu e biti viae rije i kasnije. `to se dogodilo s Glavnim odborom Srba u Hrvatskoj? U historiografiji ne postoji jednozna an odgovor na to pitanje  neki povjesni ari navode kako se ne zna kada je i kako prestao raditi, dok neki smatraju da je prestao s radom joa 1947. Istina je, meutim, druga ija  izvorni dokumenti iz fonda SKD "Prosvjeta" daju nam, bar djelomi an odgovor na to pitanje. U dokumentu koji se nalazi u materijalima Druge glavne skupatine SKPD "Prosvjeta" koja je odr~ana u sije nju 1949. govori se o "naaim ustanovama"  "Prosvjeti", "Srpskoj rije i", Glavnom odboru Srba i Srpskom klubu. U dokumentu se predla~e organiziranje te aja s predavanjima o ovim ustanovama na kojem bi o Glavnom odboru Srba i Srpskom klubu govorili Bogoljub Rapaji i dr. Rade Pribievi. Nije, doduae, potpuno jasno govori li se o tim ustanovama kao djelatnima u tadaanjem vremenu ili su one ve prestale s aktivnim radom. Budui da je, sukladno odlukama Prvog kongresa Srba iz 1945. Srpski klub vijenika ZAVNOH-a/Sabora prestao s djelovanjem jer je formiran GO Srba u Hrvatskoj, za to je tijelo prili no jasno da viae nije djelovalo. No GO Srba 1949. je joa uvijek postojao. GO Srba u Hrvatskoj postojao je i 1950. jer je 12. rujna te godine odr~an njihov izvanredni plenum. U fondu se nalaze materijali tog plenuma tematski vezanog uz slu aj srpskih politi ara }igia, Opa ia i Brkia i optu~bi CK KPH za njihovu naklonost Informbirou (IB-u). Na plenumu su se lanovi o itovali vezano za taj slu aj pri emu su se suglasili s Rezolucijom CK KPH te je navedeni trojac izba en iz redova Glavnog odbora Srba. U 1954. nalazimo posljednji dokument GO Srba  zahvalu predsjednika FNRJ, J.B. Tita na roendanskoj estitci od 8. lipnja 1954. No, u zapisnicima sjednica Glavnog te Izvranog odbora SKD "Prosvjeta" iz 1971., u izlaganjima Nikice Rapajia, bivaeg predsjednika  Prosvjete , nalazimo podatak o tome kako Glavni odbor Srba i dalje postoji (i broji oko 400 lanova), ali ne radi te Rapaji tra~i sazivanje Sekretarijata i Izvranog odbora, pri emu navodi i lanove tih tijela. Tra~i se po etak rada Glavnog odbora Srba kao i odr~avanje Drugog kongresa Srba u Hrvatskoj. Rapaji u izlaganjima predla~e i promjenu imena tog tijela u Narodno vijee Srba u Hrvatskoj, ponovno isti ui kako GO Srba u Hrvatskoj  pravno postoji, kongres ga je osnovao, on ga nije ukinuo , kako je i on njegov lan te kako je GO osnovan kao tijelo  koje e u SSRNH i CK postavljati probleme politi kog karaktera koji se odnose na Srbe u Hrvatskoj, sugerirati, inicirati i predlagati . Rapaji se dotakao i pitanja Srpskog kluba vijenika ZAVNOH-a isti ui kako je  onaj Klub vijenika Sabora zakonom osnovan i zakonom ili odlukom ukinut za razliku od Glavnog odbora Srba koji to nije. Iako, dakle, nakon 1954. viae nema izvornih dokumenata ovog predstavni kog tijela Srba u Hrvatskoj, na osnovi dokumenta drugog tijela mogu se pronai podaci i o sudbini GO Srba u Hrvatskoj koji, ini se formalno nije prestao postojati (iako nije aktivno djelovao), a njegovi su lanovi bili i lanovima "Prosvjete" ime su njihova djelatnost i ciljevi bili nesumnjivo povezani. SKD  Prosvjeta - izmeu vlastitih te~nji i izvraenja zadataka nove vlasti  Prosvjeta je osnovana joa za trajanja Drugog svjetskog rata, a njeni zadaci definirani su na Osniva koj skupatini 1944: SKPD "Prosvjeta" imala je zadatak ubrzavanja kulturno-prosvjetnog razvitka Srba u Hrvatskoj, tj.da kao kulturno-prosvjetno druatvo Srba u Hrvatskoj, slijedei program Narodne fronte "poma~e punom aktivnoau ostvarenje planova narodne vlasti na opatem kulturno-prosvjetnom uzdizanju naroda, specijalno Srba u Hrvatskoj". "Prosvjeta" se bavila zaatitom i razvojem nacionalne kulture Srba u Hrvatskoj, radom na prosvjeivanju, potpomaganju i poticanju svih vrsta kulturnog i znanstvenog ~ivota Srba te akolovanjem i stipendiranjem mladih u cilju stvaranja srpske inteligencije. Od svog je osnutka bila dijelom Narodne fronte, a iako je svojim radom nastavila djelatnost kulturnih druatava  Srpsko kolo i  Selja ko kolo i time bila programski usmjerena djelovati u ruralnim sredinama, Glavni odbor  Prosvjete djelatnost Druatva je umnogome proairio. U svojim je aktivnostima  Prosvjeta od po etka bila podijeljena na centar  Glavni odbor u Zagrebu te na pododbore u ruralnim krajevima. Pritom je rad GO kroz djelatnost srpskih ustanova imao i politi ku te~inu, za razliku od onog na selima ija je uloga prvenstveno bila prosvjetiteljska. Zavraetkom rata,  Prosvjeta se aktivno uklju ila i u obnovu i izgradnju zemlje pa su njeni lanovi sudjelovali na mnogim radnim akcijama  u izgradnji zadru~nih domova, primjerice, pa tako i prvog zadru~nog doma u Hrvatskoj u Vojniu koji je otvoren 1. svibnja 1948., zatim u osposobljavanju akola, prikupljanju knjiga, organiziranju nastave i te ajeva opismenjavanja, a prikupljana je i hrana, novac, odjea i obua te se naro ito nastojalo pomoi ratnoj siro adi.  Prosvjeta se posebno anga~irala u kampanji opismenjavanja i obrazovanja stanovniatva koju su vlasti potakle ato je bilo potrebno zbog velikog broja nepismenih u Hrvatskoj. Podaci o broju nepismenih u Hrvatskoj nakon rata u izvorima i literaturi variraju, a kreu se od oko 300.000 pa sve do 450.000 ili ak preko 500.000 u 1953. godini. Ipak se ini da je realan broj 1945. iznosio oko 350.000. Nepismenost je dijelom bila toliko raairena zbog nekoliko ratnih godina tijekom kojih se u mnogim krajevima nije provodila nastava u akolama, ali i zbog velikog dijela seoskog stanovniatva koje se nije akolovalo. Stanovniatvo je, meu ostalima, u veem broju bilo nepismeno u kotarevima Benkovac, Drnia, Vojni, Zadar, Slunj, Ogulin, Vrgin Most, Dvor na Uni, Split i Sinj  dakle i u dijelovima republike u kojima je bilo mnogo srpskog stanovniatva. I nakon nekoliko godina rada na opismenjivanju neki kotarevi primjerice Korduna, imali su joa uvijek velik broj nepismenih. Masovni pokret "narodnog prosvjeivanja" u okviru kojeg je provoeno sustavno opismenjivanje velikog broja stanovniatva trajao je do kraja 1948., a u njegovom okviru osnovani su brojni domovi kulture, podignute akole, naro ito u selima, zatim knji~nice i itaonice. U suzbijanju nepismenosti djelovao je na podru ju Hrvatske Zemaljski odbor za uklanjanje nepismenosti osnovan u studenome 1946., a kasnije je prerastao u Odjel za narodno prosvjeivanje. Njegova osnovna zadaa bila je upravljanje planskim i sustavnim radom na uklanjanju nepismenosti, a u odboru su bili okupljeni predstavnici Ministarstva prosvjete, Propodjela Narodnog fronta za Hrvatsku, Glavnog odbora AF}-a, NOH-a, Saveza prosvjetnih radnika, Zemaljskog odbora JSRNJ za Hrvatsku, "Selja ke sloge", "Prosvjete" i "Glavnog zadru~nog saveza. Zbog svoje je prosvjetiteljske aktivnosti  Prosvjeta u prvom razdoblju svog djelovanja nosila naziv  Srpsko kulturno-prosvjetno druatvo koji je, stiaavanjem pokreta  narodnog prosvjeivanja , na Petoj Glavnoj skupatini 24. rujna 1952., izmijenjen te se od tada Druatvo zove  Srpsko kulturno druatvo  Prosvjeta . I tijekom provoenja Vladine agrarne politike  Prosvjeta je djelovala kao transmisija vlasti te provodila nepopularne zadatke prisilnog obveznog otkupa i kolektivizacije protiv ega e negodovati Srbi u  ustani kim krajevima Banije, Korduna i Like. Podr~avanjem Srba iz tih krajeva te zastupanjem teza o zapostavljanju i neravnopravnom polo~aju ustani kih krajeva i, samim time, kritikom agrarne politike vlasti, vodei hrvatski Srbi  Brki, }igi i Opa i doali su na njen udar. Osim toga, poticanje isticanja srpskih nacionalnih posebnosti kroz rad srpskih ustanova osnovanih nakon rata ato su navedeni politi ari inicirali i podr~avali, takoer nije bilo u skladu sa zadanom partijskom linijom o ujedna avanju nacionalnih raznolikosti. Nakon sjednice CK KPH od 26.-29. kolovoza 1950. Brki, }igi i Opa i optu~eni su za naklonost Informbirou, ato je u to vrijeme bio zgodan paravan za obra un s nepodobnima svih vrsta, smijenjeni sa svojih pozicija, a Brki i }igi su poslani na robiju na Goli otok. Sukladno komunisti koj strategiji potiskivanja nacionalnog, niti naglaaavanje srpstva u tolikoj mjeri nije bilo po~eljno, ato su srpski politi ari naivno previdjeli. No navedeni trojac nije bio osamljen u takvim stavovima  s njima je zapravo suglasan bio i skoro cijeli srpski vrh u Hrvatskoj ato je jasno vidljivo iz zapisnika Sjednice Izvranog odbora (IO)  Prosvjete od 7. lipnja 1950. Tada je zaklju eno kako  srpskom ~ivlju u Hrvatskoj treba pru~iti viae mogunosti za nacionalno i~ivljavanje putem raznih nacionalnih manifestacija kao ato je bila proala izlo~ba srpske knjige i atampe u Hrvatskoj, i drugo, u tom cilju treba Prosvjeta da bude inicijator za restauraciju kulturnih spomenika Srba u Hrvatskoj . No prihvaanjem odluke CK KPH iz kolovoza, na sjednici IO  Prosvjete 20. rujna 1950., Brki, }igi i Opa i te Bogoljub Rapaji isklju eni su iz  Prosvjete , a ostatak se srpskih politi ara spasio kazne ( edo Bor i, Tode uruvija, Branko Drezga, Nikola Jakai, edo Raja i, Nikola Sekuli, Simo Todorovi, Dimitrije Prica). `to se ti e kulturne politike vlasti i uloge  Prosvjete u njoj, treba rei kako je  Prosvjeta kao srpska organizacija, ali ujedno i lanica NF, djelovala prema napucima vlasti te pritom poslu~ila za neutraliziranje ostalih srpskih druatava (kulturno-umjetni kih, ~enskih, zadruga). KP koja je jedina regulirala provoenje kulturne politike te~ila je potiskivanju tradicije u korist socijalisti kih vrijednosti te je preporuka bila da ostala srpska druatva djeluju u okviru  Prosvjete . Time je postignut nadzor nad kulturnim i prosvjetnim djelovanjem Srba u Hrvatskoj kroz rad  Prosvjete . S ciljem ostvarenja politi kog utjecaja na sve oblike kulturno-prosvjetnog rada osnovan je 1948. i Savez kulturno-prosvjetnih druatava Hrvatske, od 1955. Prosvjetni sabor Hrvatske s kojim je  Prosvjeta usko suraivala. I veina srpskih ustanova osnovanih pod patronatom jakih srpskih politi ara u NRH, o emu e uskoro biti rije i, rasformirane su ili pripojene drugim institucijama ve nekoliko godina nakon osnutka, a do prestanka rada Druatva opstale su jedino novine i izdava ko poduzee. Razlog tome le~ao je s jedne strane u kulturnoj politici vlasti o nepostojanju potrebe za nacionalnim kulturnim institucijama, ali je s druge strane povezano i sa zauzimanjem vodeih srpskih politi ara }igia, Brkia i Opa ia za prava Srba i njihovog polo~aja u Hrvatskoj te njihovim skorim padom pod optu~bom za naklonost Informbirou. Neki autori smatraju kako se kao  glavni grijeh trojke pokazalo materijalno i organizacijsko forsiranje centrale Druatva u Zagrebu , ato podrazumijeva i rad srpskih ustanova, a ato je, uz kritiku Vladine agrarne politike, ustvari i to no. KP, naime, nije htjela dozvoliti preveliko ja anje i isticanje srpskih nacionalnih posebnosti koje bi mogle izazvati recipro ne pokuaaje i s hrvatske strane ime bi se naruailo proklamirano  bratstvo i jedinstvo i opet na povrainu isplivalo nacionalno pitanje, tako osjetljivo zbog nedavnih ratnih dogaaja, a nerijeaeno. U razdoblju nakon pada vodeih srpskih politi ara, Brkia, }igia i Opa ia koji su bili zaatitnicima srpskih interesa u Hrvatskoj te time i rada SKD  Prosvjete , djelatnost tog druatva e se u sljedeim godinama morati ograni iti na prosvjetiteljsku ulogu u ruralnim dijelovima zemlje. Djelatnost SKD  Prosvjeta  Prosvjeta je od po etka svog rada krenula dosta ambiciozno  prema Planu rada za srpanj i kolovoz 1945. planirano je mnogo razli itih aktivnosti: izdavanje lista, osnivanje pododbora, osnivanje itaonice u Zagrebu u Preradovievoj ulici, osnivanje internata za mlade koji ~ele dovraiti akolovanje i spremaju se na fakultete te svratiata i menze. }eljelo se i odr~avati veze s drugim kulturnim i prosvjetnim druatvima (Druatvom knji~evnika Hrvatske, Druatvom likovnih umjetnika, Druatvom muzi ara, Druatvom za kulturne veze sa SSSR-om), zatim s Odjelom za narodno prosvjeivanje Ministarstva prosvjete FH kao i s istovjetnim druatvima u slavenskim i savezni kim zemljama. Planirano je osnivanje Muzeja, promid~ba kinom   Prosvjeta je namjeravala dobiti kino koje je bilo u vlasniatvu crkvene opatine u Zagrebu, a ~eljeli su i pokretna kina, zatim pokretanje  Prosvjetine radio-emisije koja bi bila emitirana nedjeljom po 30 minuta, a bavila bi se temama  O Srpskom klubu ,  O Srpskoj rije i , o ulozi pojedinih krajeva u borbi, o radu na obnovi zemlje i dr. Tu je i formiranje diletantske (gluma ke) sekcije  Prosvjete , osnivanje  Prosvjetinog narodnog univerziteta na kojem bi se predavanja odr~avala jednom tjedno s temama o zadacima  Prosvjete , polo~aju Srba u Hrvatskoj, NOB-u pojedinim krajevima, Srpskom zadrugarstvu, ulozi Srpskog kluba itd. Predava i su trebali biti dr. Dane Medakovi, Rade Pribievi, Duako Brki, Stanko Opa i, Duaan ali, Bogoljub Rapaji, Novak Simi i dr. Planirano je i osnivanje Izdava kog poduzea i knji~are  Prosvjeta . Vrlo ambiciozan plan rada Druatva bio je i metom kritika  na sastanku partijske jedinice GO Srba u Hrvatskoj komentiralo se kako se  sav posao koncentrirao na velike planove u Glavnom odboru umjesto rada na terenu , ato je djelomice i bilo to no, ali ne u potpunosti. Istina je da se djelatnosti centra, ali i reprezentaciji poklanjala velika pa~nja. Tako se 1948., u vrijeme kada je veina zemlje joa grcala u bijedi, a stanovniatvo pre~ivljavalo radei mnogo za niske plae, pristupilo velikom preureenju zgrade  Prosvjete u Berislavievoj ulici u centru Zagreba. Da je Glavni odbor  Prosvjete tada imao sredstava (ali i politi ku podraku) za takav poduhvat, razvidno je iz izvornih dokumenata  Prosvjete : zgrada je potpuno renovirana i preureena, ulaz je poplo an mramorom, a ureenje je bilo  ukusno i reprezentativno . Za preureenje je bio zadu~en arhitekt Cota, a cjelokupan je pothvat plaen ukupno 1,100.00.- dinara (750.000  Prosvjeta je imala u gotovini, 150.000 namaknuto je od prodaje razglasne stanice, a 150.000 podignuto je iz knji~are). Usporedbe radi, prosje na plaa radnika je u 1946. iznosila 2.778 dinara mjese no, a 1947. 3.161 dinar mjese no. Glavni odbor za dekoraciju zidova i hodnika dao je izraditi umjetni ke slike, ulja na platnu ili bron ana poprsja velikana iz povijesti i zna ajnih rukovodioca  Sime Matavulja, Alekse `antia, Vase Pelagia, Sime Markovia, Vuka Karad~ia, Dositeja Obradovia, Petra Petrovia Njegoaa, Nikole Tesle, Matije Gupca i Maksima Gorkog, a izraeni su i portreti Josipa Broza Tita, Vladimira Bakaria, Karla Mrazovia i Vladimira Nazora te otkupljeni i drugi umjetni ki radovi. A ato je ostvareno od plana rada  Prosvjete ? Krenimo redom. Novine Ve su 1943. pokrenute novine na srpskom jeziku i irili nom pismu   Srpska rije  iji je prvi broj izaaao 10. rujna te godine u Oto cu kao glasilo NOP-a u tira~i od 1.200 primjeraka. Izdavanje i distribucija novina svestrano su potpomognuti od strane Komunisti ke partije Hrvatske, Jedinstvene narodnooslobodila ke fronte Hrvatske (JNOF) i Glavnog ataba partizanskih odreda Hrvatske. Od 15. srpnja 1944., novine postaju glasilo Srpskog kluba vijenika ZAVNOH-a i izlaze do svibnja 1945. kada postaju glasilo Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj. Od broja 369. (1951.)  Srpska rije  izlazi kao mjese nik i glasilo SKD  Prosvjeta , a po evai brojem 411. (1955.) mijenja i naziv u  Prosvjeta . Tijekom cijelog razdoblja svog izla~enja te su novine svojim sadr~ajem podr~avale aktualne smjernice komunisti ke vlasti u provedbi zadanog pravca druatvenog, politi kog i kulturnog ~ivota. No, osim toga,  Prosvjeta je dio svojih stranica posvetila i djeci te se profilirala i kao omiljeno ativo osnovaca, pogotovo u krajevima s veim brojem srpskog stanovniatva. Od 1952. tako je uvoden dje ji prilog  Srpska rije  ( Prosvjeta ) naaoj djeci , a od 1967. prilog  Mala Prosvjeta . U kasnijem je razdoblju taj list, ukazom predsjednika SFRJ od 18. lipnja 1968., odlikovan Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem. Knji~ara i itaonica  Prosvjetina knji~ara smjeatena u centru grada, na Preradovievom trgu 4, otvorena je ve 4. srpnja 1945. Bila je dobro opremljena i posjeena te su uskoro otvorene joa dvije knji~are  u Osijeku i Karlovcu. U prosincu je u Preradovievoj 21, gdje je na mjestu bivaeg Srpskog djevoja kog internata bilo sjediate SKPD  Prosvjeta , otvorena i itaonica. Usporedbe radi, Matica hrvatska, kao najstarija i najuglednija hrvatska kulturna ustanova u isto vrijeme uzaludno od vlasti tra~i otvaranje svoje knji~are u Zagrebu, ali njenoj molbi nije udovoljeno ni te niti sljedeih godina. `tamparija  Prosvjeta , Izdava ka knji~ara "Prosvjeta" i Izdava ko poduzee "Prosvjeta" `tamparija "Prosvjeta" nasljednik je "Srpske atamparije", odnosno "Zadru~ne atamparije" osnovane joa 1896. u Zagrebu, a zapo ela je s radom ve 1945. `tamparija se 1951. registrira kao Izdava ko poduzee "Prosvjeta", a 1955. se iz dotadaanje `tamparije  Prosvjeta i Knji~are  Prosvjeta konstituira Izdava ko poduzee  Prosvjeta  Zagreb. U izdava ki savjet tada su uali Mirko Bo~i, Branko Mileti, Kosta Bastaji, Svetozar Zec, Branko elap, a za v.d. direktora izabran je Vojin Jeli. U izdavaatvu rade i Vladimir Popovi, Novak Simi i Grigor Vitez. Izdava ko poduzee "Prosvjeta" koje je jedino opstalo do kraja djelovanja Druatva tiskalo je knjige u okviru nekoliko biblioteka: "Biblioteke Prosvjeta" (od 1950.) koja je zbog tipiziranog uveza popularno nazivana  Plavom bibliotekom kasnije i "Male biblioteke" te "Prosvjetine pou ne knjige". "Biblioteke Prosvjeta" izdavala je djela na irilici, prete~ito srpskih i hrvatskih autora iz podru ja knji~evnosti i kulture (Svetozar Markovi, Simo Matavulj, Lazar Lazarevi, Branko opi, Josip Kozarac, Ivan Cankar, Veljko Petrovi, Dinko aimunovi, Ivo Andri i dr). U "Maloj biblioteci" tiskane su knjige ideoloaki dokazanih autora namijenjene airem krugu itateljstva, dok je biblioteka "Prosvjetine pou ne knjige" tiskala izdanja znanstvene tematike obraene na popularan na in. Izdavani su i prijevodi svjetske literature, nekoliko knjiga za djecu i mlade Gustava Krkleca i Grigora Viteza, zatim povremena izdanja te Kalendar "Prosvjeta" koji je izlazio od 1946. do 1958. U Kalendaru su tiskani raznovrsni prilozi iz socijalisti kog ~ivota, originalni radovi pisaca s podru ja Jugoslavije, znanstveni prilozi te prilozi iz NOB-e. U tom je razdoblju izdava ko poduzee dobro poslovalo te je obilno financijski pomagalo Glavni odbor i davalo olakaice Druatvu za tiskanje asopisa "Prosvjeta" i drugih izdanja. No, i Izdava ko poduzee upast e u probleme koji e u kona nici doprinijeti slabljenju i propasti SKD "Prosvjeta". Godine 1957. SKD "Prosvjeta" je odlu ila sklopiti ugovor s Predsjedniatvom Socijalisti kog saveza radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ) i Narodnim izdava kim poduzeem (NIP) "Borba" o poslovnom odnosu: SKD "Prosvjeta" bi "Borbi" ustupila tiskarske strojeve tj. predala bi joj tiskaru, dok se druga strana obvezala izgraditi moderan tiskarski pogon u Zagrebu. Tako je te godine temeljem odluke Radni kih savjeta obaju poduzea Izdava ko poduzee  Prosvjeta pripojeno NIP  Borbi Beograd  filijala Zagreb, pri emu su osnovna sredstva od SKD  Prosvjete dana samo na upotrebu i upravljanje Izdava kom poduzeu  Prosvjeta koje je pripojeni  Borbi . Meutim, NIP "Borba" je uskoro ukinulo svoj zagreba ki pogon, a strojeve ostavilo novoosnovanom (1962.) grafi kom poduzeu "Zagreb", usprkos protivljenju "Prosvjete". "Zagreb" se uskoro spojio s "Informatorom", novinsko-izdava kim, tiskarskim i bibliote nim zavodom koji je rasprodao "Prosvjetine" tiskarske strojeve i time "Prosvjetu" oatetio za velika materijalna sredstva. "Informator" je zatra~io i nacionalizaciju zgrade u Preradovievoj 21 koja je bila u vlasniatvu SKD "Prosvjeta", ato je Gradska uprava Zagreba odobrila. Nacionalizacija je provedena 1958. na ato se "Prosvjeta" ~alila. "Prosvjeta" je tako ostala bez svoje tiskare, materijalnih sredstava i zgrade ime je dovedena u teaku materijalnu situaciju. Meu "Prosvjetinim" lanstvom je vezano za taj slu aj, postojao stav da se htjelo "Prosvjetu" "rashodovati" i ~rtvovati latini nom izdanju "Borbe". Centralna biblioteka s Arhivom Godine 1948. kao joa jedna u nizu srpskih kulturnih ustanova osnovana je Centralna biblioteka. Knji~ni fond Biblioteke bio je ve zate en u Zagrebu, a sa injavao je dio spaaenog srpskog kulturnog blaga, predratnih eparhijskih biblioteka u Pakracu, Plaakom te manastirskih biblioteka Orahovice, Lepavine i Gomirja emu su pridodane malobrojne akvizicije. Biblioteka je sadr~avala 10.000 knjiga u 20.000 svezaka s brojnim raritetima, djelima svih va~nijih srpskih autora, rukopisima iz 18. i 19. st. te asopisima i almanasima. Njezina je va~nost bila i stoga ato je sakupljala i uvala brojna srpska djela pisana irilicom nabavljana od raznih privatnih vlasnika i drugih ustanova. Takvih knjiga nije bilo mnogo jer je ustaaka vlast tijekom rata masovno uniatavala srpske knjige, pogotovo na irilici, a tada je stradala i bogata Narodna biblioteka u Beogradu. Za bibliotekara Centralne biblioteke je imenovan Ognjeslav Aranicki te poslije dr. Branko Magaraaevi. Godine 1947. osnovan je i Arhiv Srba u Hrvatskoj ije je gradivo potjecalo veinom iz crkvenog izvora  bilo je tu 140 sanduka gradiva ili "oko vagon starih isprava i spisa", a trebao je biti formiran kao jedan od odsjeka Dr~avnog arhiva u Zagrebu, ato, meutim, nikad nije ostvareno. No ove srpske ustanove nisu bile dugog vijeka. Centralna biblioteka s Arhivom je odlukom Izvranog odbora GO "Prosvjete" rasformirana ve 1953., a fond je predan Muzeju Srba u Hrvatskoj, Nacionalnoj sveu ilianoj knji~nici (NSK) i Sveu ilianoj knji~nici Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU). Na sjednici IO 22. svibnja 1952. na kojoj se raspravljalo o sudbini Biblioteke i Arhiva, odlu eno je da se njihovo gradivo preda navedenim ustanovama, o emu je dopis Savjetu za prosvjetu, nauku i kulturu pisao Vojin Jeli, tra~ei da se ono zadr~i kao  Srpska biblioteka u NRH . Knjige su primljene, ali se cjelina ipak nije sa uvala. I na Petoj glavnoj godianjoj skupatini SKD  Prosvjeta razgovaralo se o sudbini Biblioteke. Tada je re eno kako su knjige dali Sveu ilianoj biblioteci i JAZU zato ato knjige nisu bile  definitivno sreene kao i da bi bile  pravilnije koriatene i dostupne te bri~no uvane . Zbog predaje knjiga koje su izvorno pripadale pojedinim episkopijama, pitanja vlasniatva nad knjigama koje  Prosvjeta nije htjela vratiti po ela je postavljati i Srpska pravoslavna crkva   Prosvjetu je tada tu~io Patrijaraiji karlova ki vladika te i pojedini lanovi. No, vodstvo  Prosvjete navodilo je kako bez dotacija nije bilo u stanju odr~avati Biblioteku. Pozadina pri e o ukidanju Biblioteke i Arhiva povezana je, meutim, s padom trojice srpskih politi ara  Brkia, }igia i Opa ia, koji su  slu~beno i neslu~beno bili na elu svih srpskih kulturnih ustanova u Hrvatskoj te na ijim se sastancima raspravljalo o svima njima. Dodatan razlog za ukidanje ovih ustanova mo~e se pronai i u neostvarenom projektu zamjene ruskih knjiga iz Biblioteke za izdanja Srpske akademije nauka iz Beograda, od ega je  Prosvjeta odustala zbog ~elje za zadr~avanjem knjiga koje govore o kulturnim vezana Srba s ruskom literaturom  ato se krajem 1950., u vrijeme najvee hajke na Informbiroovce nije moglo oprostiti. Muzej Srba u Hrvatskoj Glavni odbor Srba u Hrvatskoj osnovao je 1946. i Muzej Srba u Hrvatskoj, a nadle~nost nad njegovim radom predana je "Prosvjeti". Zadaa Muzeja bila je da na znanstvenoj osnovi prou i i prika~e ekonomski, socijalni, politi ki i kulturni razvoj Srba u Hrvatskoj od doseljenja do tadaanjeg vremena te  borbu za kulturni i nacionalni opstanak Srba u Hrvatskoj . U prvim je godinama Muzej imao jaku podraku vlasti o emu svjedo i i zahvala vodstva  Prosvjete na njihovoj Treoj glavnoj godianjoj skupatini 1950. kada se spominje  golema predusretljivost i pomo narodne vlasti naaoj mladoj ustanovi . Fundus Muzeja inilo je oko 3.000 predmeta koji su sakupljeni u akciji spaaavanja srpskog kulturnog blaga tijekom Drugog svjetskog rata iz srpskih crkava i manastira, koje je potakao tadaanji direktor Muzeja za umjetnost i obrt, prof. Vladimir Tkal i. Veina zbirki Muzeja bila je vlasniatvo Srpske pravoslavne crkve koja je predmete dala Muzeju na koriatenje, a dio grae prikupljen je poslije rata  zbirka oru~ja, slika i drugih predmeta Stojana Jankovia, zbirka predmeta, fotografija i pisama knji~evnika Sime Matavulja te sanduk narodnih privilegija iz Vojne Krajine, u razdoblju od doseljavanja do 1815. Muzej su vodili upravitelj Branko Su evi i asistent Fedor Moa anin. U tom duhu, Muzej je u razdoblju 1950.- 1969. priredio 11 izlo~bi: Izlo~bu srpske knjige i atampe u Hrvatsko (1950.), Krajiako-selja ku bunu 1755. (1955.), Izlo~bu ikona (1959.), Grafike XVIII. i XIX. vijeka (1960.) itd. Muzej je u po etku oformljen kao odjel Muzeja za umjetnost i obrt, 1952. se osamostalio, no ve 1962. je kao samostalna ustanova ukinut. Muzej Srba u Hrvatskoj postao je 1965. odjel novoosnovanog Povijesnog muzeja Hrvatske, no 1967. je ukinut i kao odjel. Biblioteka Muzeja (dio bivae Centralne biblioteke) koja je iznosila oko 30.000 svezaka meu kojima stotinjak rukopisnih knjiga i tiskanih rariteta i koja je bila djelomice sreena, ostala je tada dio Povijesnog muzeja, ali je uvana u neadekvatnim uvjetima (u podrumu, a dio na policama). Nakon toga pokrenute su u krugovima  Prosvjete inicijative i rasprave s ciljem ponovnog formiranja tog odjela, a kasnije eventualno i samostalnog Muzeja zbog ega se "Prosvjeta" obraala Republi kom sekretarijatu za prosvjetu, kulturu i fizi ku kulturu. Kao rjeaenje, Muzej Srba u Hrvatskoj ponovo je oformljen kao Odjel Srba u Hrvatskoj unutar Povijesnog muzeja Hrvatske. Na zadnjoj, Jedanaestoj glavnoj skupatini SKD "Prosvjeta" se, izmeu ostalog, ponovno postavilo pitanje ukidanja Centralne biblioteke i Muzeja Srba u Hrvatskoj ato je nazvano "kulturnim skandalom", ali do rjeaenja se nije doalo. Srpsko pjeva ko druatvo  Obili Srpsko pjeva ko druatvo  Obili osnovano je u Glini 20. listopada 1944., nedugo prije osnivanja  Prosvjete , na poticaj Srpskog kluba vijenika ZAVNOH-a. Dirigent druatva bio je Jakov Milievi, a njegov suradnik Simo Tesla.  Obili se sastojao se od pripadnika NOV i POJ, a u kulturnom djelovanju bio je aktivan tijekom rata odr~avanjem brojnih koncerata. Svoju je djelatnost druatvo nastavilo i nakon rata, da bi se 13. travnja 1949. ujedinilo sa zborom Hrvatskog prosvjetnog druatva "Lisinski" u zbor "Bratstvo i jedinstvo" i $ H J L N ~ v x  $ n r D X Z }umhu`Xh@Lh1n 6h@Lh'4]6 h\86h@Lh [t6h@LhU6h@Lh6h@Lh|N6h@LhP6h@Lh5'6h@LhjB6 h;`6h@LhX7 6 h,h)#h,h(5h,hT5h,h0n5h,hN?5h,h65h,hBr5h,h>65h,hl;5 h,h+!,Z|J L N v"&$dh`a$gd>=$dh`a$gd)$dh`a$gd~Jx $dha$gd  $dha$gdEr $dha$gdm$a$gd>6$a$gdBrgd+ (*:<"r6X|tv,<lǿ{tptpibib h,h~Jx h,hzh h,hNX h,h6+(h,hx5h,hqn5h,h^yR5h,hl25h,h]5 h,hX7 h,h{x h,h h,h 5h@Lhm6h@LhP6h@Lh $6h@LhO&6h@LhjB6h@Lh5'6h@Lh1R6%l*Jftz~ "$6:,xz6h»¨» h,h]h\8 h,h1 h,h3 h,hnX h,h]h,h9+`5 h,h(hI h,hfT h,h9+` h,h!E h,hc h,ha h,he h,h~Jxjh,h80JU h,h8-LhDdlR &!(!8!:!>!"""""#0##l$n$$$$$%%4&ij٬٬䀔y h,h jh,h0JU h,hN h,hc7hlBjh,h)0JU h,h)jh,ho}0JUhc h,ho} h,h>= h,h_5h\8 h,h h,h, h,hjh,ht0JU/4&8&&&&&v*x*<+x,z,-R-F.H.J.L..///p0z0112224444h5j5l555557778ɹrk h,h\jh,hx90JU h,hx9jh,h 0JUhe h,hg` h,hU h,h jh,hY%0JUh,hY%0J h,hq h,h~3jh,h 0JU h,h>= h,h1 h,hp( h,hc7 h,h *&L.l5 9AMFVajmvxi$dh`a$gd_$dh`a$gd~H$dh`a$gd"}$dh`a$gd".$dh`a$gd,$dh`a$gda$dh`a$gde$dh`a$gd$dh`a$gdx9$dh`a$gd 889 9 9F9L9:::::::::;@<B<H<^<`<>>>>>?X?Z??@6@F@Z@AA*AbABBCCC C!C"CD@E|EEE묥ҥ˥ǞҞҞҞҞ h,h; h,h jh,h 2w0JU h,h 2w h,hyc h,hz2jh,he0JU h,hehe h,h h,hO+ h,h1 h, h,h_5 h,h h,hSp h,h(-3EEEEEF^G~G^e5h,hz5h,hA15h,hZ5h,hm]H5 hw5 h,hj h,h"2 h,h,B h,hrP h,h* h,hw  h,h(hKr )vyyzzpx$dh`a$gdH$dh`a$gdx*$dh`a$gdF^/$dh`a$gd*$dh`a$gd&$dh`a$gd$dh`a$gd|*$dh`a$gd|%$dh`a$gdj }~~Zbr܀ހ" "$Xjl̂ 6HNVjlnpЄ҄򸿸ޘޘޔޔh h,h&h|*jh=D0JUh&~ h,hQE h,hxGh}jh,h#.0JU h,hL h,hL h,ha@jh,hL0JU h,h#. h,hL98PTVd…ą؅څ܅DT6Z\Јֈ؈\x46 ȏ4HjđƑȑǺٳ볦볟 h,hc h,hRxjh,h{{0JU h,h{{jh,hc0JU h,hc h,hhh* h,hP h,h#. h,h& h,ha@ h,h37ȑʑBʒ@BD  $JzΖޘ@Dؙڙܙz|ƚ<d򿷯ungg h,hC h,hA1jh,hL0JU h,hxG h,hL h,hc h,h|, h,h* *hbK *hj  *hj|h* *hj|h h jh,hRx0JUh,hRx6] h,hRxh,hc6] h,hcjh,hc0JU&df›ě 8BJLNT(*Ÿfhz6@468LNvަ@FĹjh~hkX>0JU h~hkX>hx* h 'h 'h 'jh~hk0JU h~hkhk h~h0W h,h90h90jh,hC 0JU hF^/hF^/hF^/h* h,hC h,hkX>5DFʪBNTVpԫ:dfhj6:XZB`$B˷˰nnn(h,hcXCJOJPJQJaJnHtH(h,hgnCJOJPJQJaJnHtHjh,h0JU h,hHhk h,h6[jh,h#0JU h,h(* h,h# h,h] h~h#h^ h~h] h~h. h~h(* h~h*$´· "̹ڹ `Dzp[F[F>91h,h|%5 h5h,h5(h,h TCJOJPJQJaJnHtH(h,hl`CJOJPJQJaJnHtH(h,hgnCJOJPJQJaJnHtHh,hcXCJOJQJaJh,hyqCJOJQJaJh,hnCJOJQJaJ)jh,h:0JCJOJQJUaJh,h:CJOJQJaJ(h,hcXCJOJPJQJaJnHtH(h,h:CJOJPJQJaJnHtH `8H~paa$dh`a$gdo$ & Fdha$gdh$dh^`a$gdv$dh^`a$gd[$dh^`a$gd}$dh^`a$gd|%$dh`a$gd5O$dh^`a$gd T$dh^`a$gdn `htLjx| .Xj~ƾȾܾ̾R^ڿ<r ,.:PRThjl֋֋"h*VCJOJPJQJaJnHtH"h3CJOJPJQJaJnHtH"h|%CJOJPJQJaJnHtH(h,hTcCJOJPJQJaJnHtH(h,hhCJOJPJQJaJnHtH(h,hoeHCJOJPJQJaJnHtH32BbFh֖o`T?)jh,h|*0JCJOJQJUaJh}CJOJQJaJh,h|*CJOJQJaJ(h,h|*CJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH1jh,hoeH0JCJOJQJUaJnHtH"h3CJOJPJQJaJnHtH(h,hoeHCJOJPJQJaJnHtH(h,hhCJOJPJQJaJnHtH(h,hoCJOJPJQJaJnHtHZ "fPR .\ln "вЦpppppaL)jh^h?0JCJOJQJUaJh^h?CJOJQJaJh?h?CJOJQJaJh\cCJOJQJaJh?CJOJQJaJh?hNCJOJQJaJhEVuCJOJQJaJh?hCJOJQJaJh?h$CJOJQJaJh$CJOJQJaJhCJOJQJaJh}CJOJQJaJhhxCJOJQJaJ"$DHJfl{lZ"hVCJOJPJQJaJnHtHh[h|*CJOJQJaJh?CJOJQJaJh$*_CJOJQJaJh?h?CJOJQJaJh?hNCJOJQJaJh^h?CJOJQJaJ)jh^h^0JCJOJQJUaJh~CJOJQJaJh^h^CJOJQJ\aJh^h^CJOJQJaJ68D\~PRT|.v֯xtmtmtmfmf_[_[_xWhhh!BG h,ho h,h%d h,hK!hvjh,hh0JUjh,hZ0JU h,hZ h,h h,hhh,hh5(hvhCJOJPJQJaJnHtH"hVCJOJPJQJaJnHtH(h,hhCJOJPJQJaJnHtH(h,h|*CJOJPJQJaJnHtH! Ttx4\0468~͸xbxG5jh,h?0JCJOJPJQJUaJnHtH+ *hT9hT9CJOJPJQJaJnHtH+ *hT9h&9CJOJPJQJaJnHtH(h,hCJOJPJQJaJnHtH(h,h&9CJOJPJQJaJnHtH(h,h CJOJPJQJaJnHtH+h,hh5CJOJPJQJaJnHtH+h,h 5CJOJPJQJaJnHtH h,hvLN\|>bdz$ & Fdha$gd$dh^`a$gdrv$dh^`a$gd4 $dh^`a$gdn 1$ & Fdha$gd`\$dh^a$gdv$dh^`a$gdj+$ & Fdha$gd $6HJLN*BH֩lWB0B"hj+CJOJPJQJaJnHtH(h,hCJOJPJQJaJnHtH(h,h`\CJOJPJQJaJnHtH+h,h`\5CJOJPJQJaJnHtH(hT#hCJOJPJQJaJnHtH"h}CJOJPJQJaJnHtH5jh,h<70JCJOJPJQJUaJnHtH"h9CJOJPJQJaJnHtH(h,hKYCJOJPJQJaJnHtH(h,h9CJOJPJQJaJnHtH @PRXZ\IJĝĝydXI7I#jhn 10JCJOJQJUaJhn 1hn 1CJOJQJaJhn 1CJOJQJaJ)jh,h )0JCJOJQJUaJh,h )CJOJQJaJ(h,h )CJOJPJQJaJnHtH(h,hEVCJOJPJQJaJnHtH"hvCJOJPJQJaJnHtH(h,hCJOJPJQJaJnHtH"hj+CJOJPJQJaJnHtH(h,hj+CJOJPJQJaJnHtH\0,R,xz|\믚p[F4"hf,CJOJPJQJaJnHtH(h,hcCJOJPJQJaJnHtH(h,h )CJOJPJQJaJnHtH)jh,hOD}0JCJOJQJUaJ(h,hOD}CJOJPJQJaJnHtH(h,ho"CJOJPJQJaJnHtH(h,heTCJOJPJQJaJnHtH(h,hbCJOJPJQJaJnHtH"hvCJOJPJQJaJnHtH(h,hCJOJPJQJaJnHtH:<>Pt 8:<^`bvaPa>"hCJOJPJQJaJnHtH h,h0JCJOJQJaJ)jh,h0JCJOJQJUaJ)jh,h4 0JCJOJQJUaJh,h4 CJOJQJaJ(h,h4 CJOJPJQJaJnHtH"hVJCJOJPJQJaJnHtH(h,hCJOJPJQJaJnHtH)jh,hc0JCJOJQJUaJ(h,hcCJOJPJQJaJnHtHbd.4DFZ^`dfoZE0)jh,hay0JCJOJQJUaJ(h,hayCJOJPJQJaJnHtH(h,h?CJOJPJQJaJnHtH"hVJCJOJPJQJaJnHtH(h,h'pCJOJPJQJaJnHtH(h,hAJCJOJPJQJaJnHtH(h,hCJOJPJQJaJnHtH(h,hj3CJOJPJQJaJnHtH+h,h5CJOJPJQJaJnHtH(h,h%V@CJOJPJQJaJnHtHfh*B^x Z\^Űqqq\G(hVJhVJCJOJPJQJaJnHtH)jh,h'p0JCJOJQJUaJ(h,h'(CJOJPJQJaJnHtH(h,h'pCJOJPJQJaJnHtH(h,hAJCJOJPJQJaJnHtH(h,heCJOJPJQJaJnHtH(h,hCJOJPJQJaJnHtH(h,hayCJOJPJQJaJnHtH h,hay0JCJOJQJaJ,.0 >@BHįąąp_JpJ(h,hCJOJPJQJaJnHtH h,h(m0JCJOJQJaJ)jh,h(m0JCJOJQJUaJ(h,h(mCJOJPJQJaJnHtH(h,h8r{CJOJPJQJaJnHtH(h,hCJOJPJQJaJnHtH(h,hayCJOJPJQJaJnHtH(hVJhVJCJOJPJQJaJnHtH"hVJCJOJPJQJaJnHtH0r z"p$dh^`a$gd T$dh`a$gd( $ & Fdha$gd( $dh^`a$gdVJ$dh^`a$gd $dh^`a$gd8r{$dh^`a$gd(m$dh^`a$gd[ $ . B n p r  ` b  : n      뗂gUUU@(h,h_&CJOJPJQJaJnHtH"h. CJOJPJQJaJnHtH5jh,hIv0JCJOJPJQJUaJnHtH(h,hvCJOJPJQJaJnHtH(h,heCJOJPJQJaJnHtH(h,hIvCJOJPJQJaJnHtH(h,h(mCJOJPJQJaJnHtH(h,hCJOJPJQJaJnHtH(h,h'pCJOJPJQJaJnHtH      v |      PZtvxz|.4<B^`ĝ|g|g|g|gXh,hO~CJOJQJaJ(h,h_&CJOJPJQJaJnHtH"hVJCJOJPJQJaJnHtHh,h/LQCJOJQJaJ)jh,hH^0JCJOJQJUaJ"hMaCJOJPJQJaJnHtH(h,hvCJOJPJQJaJnHtH"h. CJOJPJQJaJnHtH(h,hH^CJOJPJQJaJnHtH` "(*,:D:<xz|֚֯֯֯s^)jh,h0JCJOJQJUaJ"h3(CJOJPJQJaJnHtH(h,hCJOJPJQJaJnHtH)jh,hO~0JCJOJQJUaJ(h,h/LQCJOJPJQJaJnHtH"hVJCJOJPJQJaJnHtH(h,h_&CJOJPJQJaJnHtH(h,hO~CJOJPJQJaJnHtH ,.DJb\Dzǝ|tle^K%jh,hNW0JPJUnH tH  h,hNW h,hhlh,h( 5h,h[ 5(h,hqCJOJPJQJaJnHtHhqCJOJQJaJ(h h( CJOJPJQJaJnHtH)jh,hi0JCJOJQJUaJh,hiCJOJQJaJ(h,hCJOJPJQJaJnHtH(h,hiCJOJPJQJaJnHtHz|~z|~!!!J"L"Z"`"n""̿uiuZEu6u6h,hHMCJOJQJaJ)jh,hc0JCJOJQJUaJh,hCJOJQJaJhmGCJOJQJaJh,hcCJOJQJaJ)jh,hNW0JCJOJQJUaJh,hNWCJOJQJaJh,h[iCJOJQJaJh,h) 5jh,h) 0JUh3( h,hLY%jh,hhL0JPJUnH tH  h,hh,hNW0JPJnH tH """"N#X#$$$$$$$h%%%%&&''(((ĵĩӚ|m|^|I|=|I|hmGCJOJQJaJ)jh,h[ 0JCJOJQJUaJh,hCJOJQJaJh,h ;CJOJQJaJh,h[ CJOJQJaJh,hNWCJOJQJaJh,h@RCJOJQJaJh ;CJOJQJaJh,h-YCJOJQJaJh,h[iCJOJQJaJh,h) CJOJQJaJh,hHMCJOJQJaJh,hcCJOJQJaJ"$---NP @4`yk$ & Fdha$gd[ $dh^a$gd-$dh^a$gdV$dh^`a$gdmG$ & Fdha$gdmG$dh^`a$gd( $ & Fdha$gd ;$dh^`a$gd ;$dh^`a$gd) ("((( )<)**f,v,R-T------.$1<1T1\11ⵟt_Jt_t(h,h$CJOJPJQJaJnHtH(h,h]CJOJPJQJaJnHtH(h,hziCJOJPJQJaJnHtH+h,h[ 5CJOJPJQJaJnHtH+h,h 5CJOJPJQJaJnHtHh ;CJOJQJaJ)jh,h[ 0JCJOJQJUaJhmGCJOJQJaJh,h[ CJOJQJaJh,h-YCJOJQJaJ1112HJLNPč܍ ǰ񤕅xiTiHi8hmGh65CJOJQJaJh ;CJOJQJaJ)jhmGh60JCJOJQJUaJhmGh6CJOJQJaJhmG5CJOJQJaJh,h=n5CJOJQJaJh,h ;CJOJQJaJh$CJOJQJaJ)jh,hzi0JCJOJQJUaJU(h,hkCJOJPJQJaJnHtH(h,hziCJOJPJQJaJnHtHh,hziCJOJQJaJ tako prestalo sa samostalnim radom. Suradnja s kulturnim i znanstvenim ustanovama Suradnja SKD  Prosvjeta s kulturnim, prosvjetnim i znanstvenim druatvima navedena je kao jedan od zadataka Druatva i u njezinim Pravilima. U njima se ka~e kako  Prosvjeta aktivno surauje s kulturno-prosvjetnim ustanovama, akolama, Selja kom slogom i drugim sli nim organizacijama i ustanovama. Meu brojnim kulturno-prosvjetnim i znanstvenim ustanovama iz Hrvatske i Jugoslavije s kojima je  Prosvjeta suraivala nalazimo tako SKD  Prosvjeta u Sarajevu, Maticu srpsku u Novom Sadu, Maticu hrvatsku, Selja ku slogu, Savez kulturno-prosvjetnih druatava/ Prosvjetni sabor Hrvatske, Maticu iseljenika Hrvatske, Udru~enje likovnih umjetnika Hrvatske, Savez ustanova i organizacija za airenje knjige, Savez amaterskih kazaliata i kazalianih druatava Hrvatske, Narodna Sveu iliata, brojne osnovne akole, knji~nice i muzeje. Glavni odbor  Prosvjete imao je i svog predstavnika u Zemaljskom odboru za uklanjanje nepismenosti te u Savezu kulturno-prosvjetnih druatava. No, aktivnost  Prosvjete u raznolikim kulturno-prosvjetnim i znanstvenim projektima nije bila u obimu u kojem je to vodstvo  Prosvjete ~eljelo. To je po elo izlaziti na vidjelo krajem 60-ih i po etkom 70-ih godina kada se  Prosvjeta ~eli ja e aktivirati na druatvenoj i kulturnoj sceni Hrvatske. U dokumentu pod naslovom  Mjesto i uloga SKD  Prosvjeta u savremenim druatvenim kretanjima  iskazuje se ~elja da se  Prosvjeta pojavljuje kao organizator i inicijator raznih kulturnih i prosvjetnih manifestacija s raznim specijaliziranim ustanovama, tra~i se svakodnevna suradnja, a ne izolacija i zatvaranje u nacionalne okvire. U dokumentu se takoer isti e kulturna i prosvjetna povezanost Srba u Hrvatskoj s hrvatskom kulturom te se tra~i  izvla enje  Prosvjete iz za ahurenosti i  prosvjetiteljstva na relaciju aireg druatvenog djelovanja . Takva stremljenja  Prosvjete nisu, meutim, naiala na odobravanje vladajuih te je njeno djelovanje ve te godine zaustavljeno, a 1980. e biti i formalno ukinuta. Pododbori  Prosvjete Osim putem kulturnih i prosvjetnih institucija i rada Glavnog odbora u Zagrebu, "Prosvjeta" je velik dio svoje djelatnosti obavljala putem svojih podru~nica  pododbora. Pododbori su osnivani u veim gradovima, ali ih je veina bila u manje razvijenim seoskim sredinama gdje su, osim kulturne imali i prosvjetiteljsku ulogu. Pritom je Glavni odbor  Prosvjete pomagao i poticao osnivanje i organizaciju rada pododbora  u materijalnom i kadrovskom pogledu te ih opskrbljivao namjeatajem, knjigama i opremom. Nakon pada srpskih politi ara 1950., u radu su zaustavljeni gradski pododbori. No, od samog po etka rada  Prosvjete kroz pododbore na terenu, po eli su se pokazivati problemi. Razlog tomu bila su razli ita glediata o potrebi osnivanja pododbora i karakteru  Prosvjete kao organizacije. Rezerve prema osnivanju i radu pododbora imalo je i stanovniatvo, ali i sama vodstva pododbora. Zbog nacionalne podijeljenosti stanovniatva i zaziranjem Srba od uklju ivanja u bilo kakva nacionalna druatva (ali i Hrvata u Selja ku slogu), neki su pododbori radili manjim intenzitetom od ostalih, primjerice pododbor u Orahovici. Na terenu se i od strane vodstava pododbora, nerijetko ulo mialjenje kako je "Prosvjeta" usko srpska ustanova zbog ega je dolazilo do sukoba Srba "frontovaca" i vodstava pododbora "Prosvjete". O tom se problemu o itovao i D. Brki na Glavnoj godianjoj skupatini 1949. navodei kako  pododbori Prosvjete moraju brzo i na vrijeme istiti svoje redove od eventualnih protunarodnih i neprijateljskih elemenata. Oni su du~ni raditi na ja anju i produbljivanju bratstva i jedinstva&   U nekim je krajevima (Korenica, Udbina, Vrginmost, Petrinja, Vinkovci, Bjelovar) ak vladalo mialjenje da je "Prosvjeta" pre~ivjela aovinisti ka, pravoslavna organizacija  jedna legalna etni ka organizacija, a esto niti komunisti nisu shvaali potrebu postojanja pododbora. Pododbore "Prosvjete" se povezivalo s nacionalisti kim tendencijama koje KPH/SKH nije ~elio o~ivljavati niti poticati  pogotovo se to manifestiralo kod lanova pojedinih kotarskih komiteta KPH/SKH koji su postavljali pitanja o karakteru Druatva. Djelovanje kulturnog druatva koje je imalo predznak "srpsko" nije uvijek nailazilo na razumijevanje te se na njega nije gledalo kao na prvenstveno prosvjetno druatvo sa zadatkom prosvjeivanja sela, ka~e se u materijalima Pete glavne skupatine "Prosvjete". Pritom je ulogu imao Glavni odbor koji je kroz  ideoloako-politi ki rad  intervenirao u svakom slu aju bilo kakvog skretanja s odreene linije , uz pomo frontovskog i partijskog rukovodstva u centru. Usprkos problemima te vrste,  Prosvjeta je kroz rad Centra i pododbora gradila akole, otvarala brojne knji~nice, itaonice i klubove, organizirala te ajeve opismenjavanja kao i razne tematske te ajeve (poljoprivredne, domainske, zdravstvene i dr.) te predavanja, prou avala povijest i ~ivot Srba u Hrvatskoj, izdavala studije i knjige, stipendirala darovite u enike, podizala spomenike zaslu~nim osobama, njegovala folklorne i muzi ke tradicije te organizirala tradicionalne kulturne manifestacije. Pododbori su, osim navedenog, pomagali pri podizanju druatvenih prostorija, organizirali razne druge vidove kulturno-prosvjetnih i umjetni kih aktivnosti, poticali airenje asopisa "Prosvjeta", pomagali pri izgradnji sportskih igraliata, elektrifikaciji sela, izgradnji seoskih putova, vodovoda, zdravstvenih ustanova i dr. Glavni odbor SKD "Prosvjete" takoer je financijski pomagalo potrebite krajeve nov anim donacijama za izgradnju kulturnih, obrazovnih i sportskih objekata ili nabavu rekvizita i opreme. Pododbori su bili organizatori i velikog broja priredaba s raznim programima te u esnici na brojnim kotarskim i opinskim kulturno-umjetni kim smotrama. Priredbe i akademije su redovito odr~avane povodom proslava dr~avnih praznika i drugih manifestacija, primjerice proslave 40-godianjice osnivanja i rada KPJ i sli nih prigoda. U okviru pododbora djelovale su i brojne sekcije  diletantske (gluma ke), pjeva ke, tamburaake, folklorne te aahovske. Koliko je bilo pododbora  Prosvjete ? Za vrijeme odr~avanja Prve godianje skupatine SKD  Prosvjeta 1947. bilo je samo 67 pododbora, u sije nju 1949. bilo ih je 178, 1950. broj je narastao na 201, 1951. ih je bilo 240, 1952.  260, 1953.  276, 1955.  303, 1957. broj je pao na 285, 1961. ih je bilo 200, a do 1964. dodatno se smanjio i iznosio je 160 pododbora. Rad pododbora, meutim, nije bio ujedna en  u nekim se pododborima stvarno radilo dok su drugi postojali samo formalno. Aktivni su, primjerice, bili pododbori u Zagrebu, Karlovcu, zatim Osijeku, pododbor u Oku anima, Tuailoviu, Kne~evim Vinogradima, Jagodnjaku, Sjeni aku i dr. Mnogi pododbori esto uope nisu slali izvjeaa niti ikakve informacije o svom djelovanju, ato se vidi i iz izvorne dokumentacije pododbora, pa se nije mogla dobiti zaokru~ena i potpuna slika njihovog rada. Tako je, iako je broj pododbora "na papiru" bio velik, u stvarnosti je, ve od po etka pedesetih godina broj onih aktivnih po eo opadati pa je iznosio oko polovicu od ukupnog broja. Godine 1970. aktivno je djelovalo samo oko 20-ak pododbora. Drasti an pad u broju aktivnih pododbora vodstvo  Prosvjete tuma ilo je prenoaenjem kulturno-prosvjetnih djelatnosti na druga druatva ili organizacije  primjerice KUD-ove, vatrogasna druatva, omladinske organizacije ili sportske klubove, koji su radili u druga ijim oblicima od onog u pododborima.  Prosvjeta 60-ih i 70-ih godina 20. stoljea  ponovni pokuaaj aktivacije i njezin kraj Poslije pada vodeih srpskih politi ara deklarativno zbog IB-a, "Prosvjeta" nastavlja s radom, ali gubi podraku vladajuih struktura   Prosvjeta pre~ivljava, bez prihoda, a  Vojin Jeli pokuaava prodavati knjige na irilici i airiti pretplatu na  Srpsku rije  , novine koje su se od politi kih transformirale u dje je . Nezavidan polo~aj  Prosvjete potvren je i u knji~ici  rezimeu rada druatva iz 1970. u kojoj se navodi kako ve du~i niz godina SKD "Prosvjeta" nije mogla razvijati svoju "kulturnu i druatvenu misiju onako airoko kako se za to ukazivala potreba i kako je ~eljelo njeno lanstvo jer aira druatvena zajednica ne poma~e ni izdaleka dovoljno njegovo ina e vrlo korisno i neophodno potrebno djelovanje". Spominju se dalje i "vrlo ograni ena financijska sredstva" zbog ega se na svakoj Glavnoj skupatini zahtijevalo da Glavni i Izvrani odbor budu organizatori "aire aktivnosti i mnogo ambicioznijeg programa djelatnosti SKD "Prosvjeta" ato se nije moglo ostvariti iz navedenih razloga". Ipak, mo~da kao znak da je, usprkos njihovim ~albama za nedovoljnom potporom ipak uva~avana ili pak kao sredstvo za umirenje, Druatvo je ukazom predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita od 17. velja e 1970. odlikovano Ordenom zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom. injenica je da od kraja 60.-ih i po etka 70.-ih godina "Prosvjeta" nastoji intenzivirati svoj rad i proairiti svoju djelatnost i to na politi kim, a ne kulturnim pretpostavkama. `irenje "Prosvjetinog" rada u to vrijeme bilo je ustvari pandan dogaajima u Hrvatskoj koji su se odvijali u okviru "Hrvatskog proljea" i tra~enja hrvatskog identiteta unutar Jugoslavije. lanovi "Prosvjete" pratili su zbivanja i referirali se pritom na odreena pitanja srpskog identiteta i njegovog ja eg isticanja i prepoznavanja u tadaanjoj Hrvatskoj. Nastojanja  Prosvjete za ja om afirmacijom u javnosti kretala su se postepeno: joa 1966. IO  Prosvjete osniva Kulturno-umjetni ku i Kulturno-istorijsku sekciju druatva u ijem je okviru planirano i pokretanje godianjeg znanstvenog asopisa, zbornika historijskih i kulturno-historijskih radova kao i ponovno pokretanje Kalendara  Prosvjete koji je, zbog nedostatka sredstava, prestao izlaziti 1960. Objava  Deklaracije o nazivu i polo~aju hrvatskog knji~evnog jezika hrvatskih jezikoslovaca koju je potpisalo 18 hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova, a u kojoj se tra~i ravnopravnost i samostalnost hrvatskog jezika unutar federacije te se postavlja pitanje jezika kao nacionalnog obilje~ja, uzdrmala je vodstvo i lanstvo  Prosvjete . Na  Deklaraciju su iz Beograda odgovorili srpski intelektualci Udru~enja knji~evnika Srbije tekstom nazvanim  Predlog za razmialjanje kojim podr~avaju  Deklaraciju i tra~e prava za srpski jezik  da Srbi u svim republikama dobiju pravo na svoj knji~evni jezik u akolama, izdavaatvu i novinama. Time su se obje strane izjasnile negativno o Novosadskom dogovoru o jedinstvu jezika iz 1954. Izvrani odbor  Prosvjete oba je teksta jednoduano osudio kao  pokuaaj razdora i aovinizma meu narodima te objavio podraku Novosadskom dogovoru kao i ~elju za dogovorom meu narodima oko svih spornih pitanja.  Prosvjeta je nastavila s razvojem svojih aktivnosti u centru  1968. je u Preradovievoj ulici 18 dovraen druatveni dom  Prosvjete koji je trebao postati druatveni centar  Prosvjete u Zagrebu. }elja je bila formirati sekciju za film i kulturno-umjetni ke priredbe te organizirati razne tribine  za idejno-politi ki rad, aktualne razgovore, obrazovnu tribinu te Centar za rad s omladinom i propagandnu slu~bu. Pri GO  Prosvjete trebali su biti formirani i Fond za kulturnu i izdava ku djelatnost SKD  Prosvjeta te Odjel za dokumentaciju. U to je vrijeme Nikica Rapaji, predsjednik IO  Prosvjete zapo eo razgovore o suradnji  Prosvjete i  Matice hrvatske s Hrvojem Ivekoviem, predsjednikom MH. O ~eljenoj suradnji meu tim dvjema kulturno-prosvjetnim ustanovama svjedo i i govor H. Ivekovia na Jedanaestoj glavnoj godianjoj skupatini  Prosvjete , 12. lipnja 1970. Tada je Ivekovi isticao kako  Matica hrvatska stoji na stanoviatu da se progresivne snage naaeg druatva trebaju anga~irati u odgoju pozitivnog i kreativnog nacionalnog osjeaja svih naroda i narodnosti u naaoj zemlji jer ignoriranje, potiskivanje i aktivno suzbijanje nacionalnog osjeaja i prava deklariranja o pripadnosti nekom narodu dovode do hipertrofiranja tog osjeaja pa se nacionalizam nu~no pojavljuje u neprirodnom i ideologiziranom obliku te postaje reakcionaran i atetan (& ) zato naaa dva najvea kulturno-prosvjetna druatva imaju historijsku zadau da te velike ideale svojim djelovanjem unose u svijest ljudi oba naaa naroda (& ) Upravo zbog toga dr~im da bi Matica hrvatska i Prosvjeta trebale u mnogim kulturnim manifestacijama nastupati i djelovati zajedni ki&   O ito je da su obje institucije ~eljele ja e profiliranje u druatvu temeljem isticanja nacionalnih posebnosti i prava. No, suradnja  Prosvjete i  Matice hrvatske mogla je zapravo biti samo do odreene mjere jer su obje institucije za svoj narod tra~ile ja e airenje postojeih prava ato nee biti mogue ostvariti. Tako je IO  Prosvjete , primjerice, iako je joa 1967. osudio hrvatsku  Deklaraciju , sada unutar  Prosvjete po eo postavljati pitanja vezana za jezik i to u vezi uporabe u medijima i akolama. Zastupana je teza kako jezik javnog informiranja "nije i naa jezik", a nije prihvaan niti jezik za programe akola i akolskih programa koji su, smatralo se, napravljeni "tako da srpska djeca budu asimilirana" jer nacrt planova i programa osnovnih i srednjih akola nije odgovarao u enicima srpske nacionalnosti. Takoer je isticano kako akolski programi "niti koncepcijom ni sadr~ajem ne osiguravaju izu avanje srpskog jezika, knji~evnosti, istorije i uopate kulture te potvrivanje njihovog nacionalnog identiteta". Slijedom toga ponovo je osuena  Deklaracija o nazivu i polo~aju hrvatskog knji~evnog jezika koja je slovila kao izraz hrvatskog nacionalizma (nauatrb srpskog jezika kao ravnopravnog u Hrvatskoj te izigravanje Novosadskog dogovora iz 1954). Osuen je i stav Matice hrvatske prema jeziku, izbacivanje pridjeva "srpski" iz imena jezika i iaenje "srbizama". Vezano za to pitanje, elniatvo "Prosvjete" izradilo je i poslalo predstavku CK SKH o pitanju  neodreenog i nejasnog polo~aja Srba u Hrvatskoj , zatim potrebi ustavnih promjena i o uvanja srpskog jezika i naroda nasuprot tendenciji pro iaavanja hrvatskog jezika. Tra~ilo se uvoenje ustavnih promjena kojima bi se garantirao ravnopravni dr~avno-politi ki status Srba i ravnopravnost srpskog jezika te njegova upotreba u svim domenama javnog ~ivota kao i da se svi slu~beni akti i dokumenti i zakoni "dr~avnih i druatvenih organa" obvezno objavljuju i na srpskoj ijekavici i irilinim pismom. U grupi za izradu prijedloga za ustavne promjene va~eeg ustava SRH djelovali su od 1969. Nikica Rapaji, Milan Bosanac, Milan No~ini i Mile Daki. No, prof. dr. Milan Bosanac, potpredsjednik "Prosvjete", se 1971. usprotivio bilo kakvim politi kim raspravama o amandmanima na Ustav. Definiranje polo~aja Srba u Hrvatskoj neki su pojedinci tra~ili i kroz aktivaciju Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj. Jedan od njih bio je Nikica Rapaji, bivai predsjednik  Prosvjete . On je tra~io sazivanje Drugog kongresa Srba u Hrvatskoj koji je, prema njegovom mialjenju, trebao odlu iti o djelatnosti GO Srba u Hrvatskoj (kao tijela koje nikad nije formalno ukinuto), a koji se trebao baviti pitanjima politi kog i dr~avno-pravnog karaktera.  Prosvjeta koja je, ina e, bila tijelo GO Srba za kulturna i prosvjetna pitanja, ne bi se njima trebala baviti,  a sada je to bilo neminovno , naglaaavao je tada Rapaji. No, politi ka aktivacija GO Srba nije imala podraku vladajuih ato je nazna io i Pero Pirker, sekretar Izvranog komiteta CK SKH koji je bio prisutan toj sjednici, rije ima kako je  duboko rezerviran prema GO Srba u Hrvatskoj, ali da pozdravlja Klub zastupnika Srba u Saboru koji  ima ispravnu dimenziju . Tada se govorilo i o promjeni imena Druatva u  Srpsko kulturno i nau no druatvo "Prosvjeta" ili  Matica Srba u Hrvatskoj te ono kona no prihvaeno  "Prosvjeta  zajednica Srba u Hrvatskoj". Ekstremne izjave pojedinih lanova "Prosvjete" iale su u smjeru spominjanja hrvatskog aovinizma koji ima veliku podraku Katoli ke crkve i hrvatskog komunisti kog rukovodstva, usporedbi s ustaakim re~imom vezano za jezik te zahtjeva da se na zgradu Sabora u vrijeme zasjedanja izvjesi i srpska zastava. Godine 1971.  Prosvjeta izdaje i dokument pod nazivom  Mjesto i uloga SKD  Prosvjeta u savremenim druatvenim kretanjima.  Taj je dokument bio izraz nezadovoljstva vodstva  Prosvjete njenim dotadaanjim polo~ajem te ujedno stremljenja prema mnogo airim zonama utjecaja u druatvu. U njemu se konstatira kako  Prosvjeta godinama ~ivotari iz objektivnih razloga  vrlo slabe materijalne i kadrovske baze druatva i da je orijentirana uglavnom na prosvjeivanje sela zastarjelim metodama te tra~i  sadr~ajniji rad, znanstveni i istra~iva ki , kao i publicisti ku i izdava ku djelatnost. U dokumentu se navodi i kako je  Prosvjeta doala u polo~aj koji  ne odgovara kulturnom i prosvjetnom reprezentu Srba u Hrvatskoj . Takoer se tra~i da se  ato preciznije odrede na ini i forme najadekvatnijeg tretmana nacionalne individualnosti Srba u Hrvatskoj u novinarskoj i publicisti koj djelatnosti, na radiju i televiziji, u nau nim, kulturnim i prosvjetnim institucijama&   O radu Druatva intenzivno se raspravljalo i na sjednicama IO te ga se ~eljelo proairiti i na istra~ivanje razli itih aspekata ~ivota Srba u Hrvatskoj  politi ku i gospodarsku povijest, jezik i knji~evnost, likovnu umjetnost te narodni ~ivot i obi aje. Takoer se planirala razvijati suradnja s raznim kulturnim, prosvjetnim i znanstvenim ustanovama  fakultetima, JAZU, medijima. }eljelo se ponovo osnovati neke od ukinutih srpskih ustanova kao i pokrenuti nove: Institut za historiju i jezik srpskog naroda u Hrvatskoj, Biblioteku s dokumentacijom, Historijski muzej srpskog naroda u Hrvatskoj, pokrenuti asopis  Novi ljetopis , nedjeljnik  Srpska rije  , Kalendar  Prosvjeta , nastaviti s izdavanjem knjiga i zbornika te ostvariti povrat nacionalizirane "Prosvjetine" zgrade u Preradovievoj ulici. Slijedom takvih tendencija u svibnju 1971. formirane su nove komisije "Prosvjete": za organizaciona pitanja, za praenje nastavnih planova i programa osnovnih i srednjih akola i problema jezika, za izdava ku djelatnost druatva, za kulturno-istorijska pitanja, za nau no-istra~iva ki rad, za organizaciju predavanja, za kulturno-umjetni ki rad, za materijalna i ekonomska pitanja, za ope prosvjeivanje sela, za mlade literate  lanove SKD "Prosvjeta", te za izradu prijedloga vezanih za predstojeu raspravu o promjenama u ustavu SR Hrvatske. "Prosvjeta" je svojim djelovanjem krajem 60-ih i po etkom 70-ih godina 20. stoljea u velikoj mjeri zagazila u teritorij koji nije bio njezino podru je  od kulturno-prosvjetnog druatva krenula je putem pretvorbe u politi ku organizaciju Srba u Hrvatskoj s velikim zahtjevima proairenja prava i ja anja srpskog nacionalnog identiteta. Iako praksa potiskivanja posebnih nacionalnih interesa i uloga komunizma kao ujedna avajueg imbenika nije ugrozila njihove nacionalne interese, Srbi u jeku "Hrvatskog proljea" po inju zahtijevati svoja prava pri emu su zahtjevi za kulturnom i politi kom autonomijom rasli usporedo s onima Hrvata za ato veom samostalnoau u okviru Jugoslavije. Vlasti su tako djelovanje "Prosvjete" usporeivali s onim Matice hrvatske, ato je vodstvo "Prosvjete", meutim, odlu no odbacivalo. Stoga je "Prosvjeta" neutralizirana  Druatvo je fakti ki prestalo s radom 1972., a formalno je ukinuto 23. svibnja 1980. i to zbog simetrije zbog zabrane Matice hrvatske jer "nije bilo opravdano da, za razliku od narodnosti, pripadnici naroda otvaraju posebne nacionalne institucije, napose ne Hrvati i Srbi u Hrvatskoj. Izvori i literatura: Biland~i, Duaan. Hrvatska moderna povijest, Zagreb: Golden marketing 1999. HR-HDA-640. Srpsko kulturno druatvo "Prosvjeta" HR-HDA-1220. Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske, Politbiro CK SKH HR-HDA-1231. Republi ka konferencija Saveza socijalisti ke omladine Hrvatske  HYPERLINK "http://prosvjeta.net" http://prosvjeta.net Moa anin, Fedor, "Muzej Srba u Hrvatskoj", Historijski zbornik, br. 1-4, 1948., 217.-221. Petranovi, Branko. Historija Jugoslavije 1918.-1988., trea knjiga, Socijalisti ka Jugoslavija 1945.-1988., Beograd: Nolit., 1988. Radeli, Zdenko. Hrvatska u Jugoslaviji 1945.  1991. od zajedniatva do razlaza, Zagreb: Hrvatski institut za povijest [etc.], 2006. Roksandi, Drago, Srbi u Hrvatskoj. Od 15. stoljea do naaih dana, Vjesnik, Zagreb, 1991. Spehnjak, Katarina, "Prilog istra~ivanju Srpskog kulturno-prosvjetnog druatva "Prosvjeta" 1945.-1950.; asopis za suvremenu povijest, 22 (1-2), 1990. Spehnjak, Katarina. Javnost i propaganda: Narodna fronta u politici i kulturi Hrvatske 1945  1962. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2002. `ari, Tatjana,  Kulturna politika vlasti u NR Hrvatskoj  primjer Matice hrvatske 1945.-1952. , magistarski rad, Zagreb, 2008. `ari, Tatjana, Vojnovi, Branislava, Inventar fonda HR-HDA-640 SKD "Prosvjeta", Zagreb, 2014. Vianji, edomir. Partizansko ljetovanje: Hrvatska i Srbi 1945.  1950., Zagreb: Srpsko kulturno druatvo "Prosvjeta", 2003. Zapisnici Politbiroa Centralnog komiteta Komunisti ke partije Hrvatske: 1945.  1952., Vojnovi, Branislava (prir.). Sv. II. Zagreb: Hrvatski dr~avni arhiv, 2007. Zbornik dokumenata ZAVNOH-a 1943., IHRPH, Zagreb, 1964. Zbornik dokumenata ZAVNOH-a 1944., IHRPH, Zagreb 1970. Sa~etak Djelovanje Srpskog kulturnog druatva  Prosvjeta od njegovog osnutka 1944. do prestanka rada po etkom sedamdesetih godina 20. stoljea i formalnog ukidanja 1980. predmet je ovog rada. Budui da se historiografija ovom temom nije u veoj mjeri bavila, lanak se veinom temelji na izvornim materijalima iz arhivskog fonda Hrvatskog dr~avnog arhiva HR-HDA-640 Srpsko kulturno druatvo  Prosvjeta . Djelatnost Druatva promatra se kroz rad Glavnog odbora u centru te kroz rad pododbora  podru~nica  Prosvjete na terenu, u seoskim podru jima. Tamo je  Prosvjeta , uz druge ustanove, imala veliku ulogu u opismenjavanju stanovniatva, podizanju akola, otvaranju knji~nica, itaonica i klubova, organizaciji raznih te ajeva i predavanja te raznih drugih vidova kulturno-prosvjetnih i umjetni kih aktivnosti. Istra~ena je i povezanost SKD  Prosvjeta s politi kim predstavniatvima Srba u Hrvatskoj unutar institucija vlasti FH/NRH/SRH  Srpskim klubom vijenika ZAVNOH-a i Glavnim odborom Srba u Hrvatskoj kao i sa zna ajnim srpskim politi arima koji su obnaaali dr~avne i partijske funkcije u NRH te bili inicijatori i voe srpskih institucija osnovanih nakon Drugog svjetskog rata. SKD  Prosvjeta imala je najvei utjecaj upravo u to poratno vrijeme kada su, uz samo Druatvo u okviru kojega je u Zagrebu djelovalo njezino izdava ko poduzee, knji~ara i itaonica te izlazile novine  Srpska rije  (kasnije  Prosvjeta ), osnovani i Muzej Srba u Hrvatskoj, Centralna biblioteka, Arhiv Srba u Hrvatskoj i Srpsko pjeva ko druatvo  Obili . SKD  Prosvjeta tada je bila podupirana od strane vlasti i KP jer je kao frontovska organizacija slijedila program i ideologiju NFH, a time i KP, a ujedno je poslu~ila da se kroz nju, kao srpsku ustanovu, kanalizira vladajua partijska strategija ubla~avanja i neisticanja nacionalnih razlika te airenje  bratstva i jedinstva . Vodei srpski politi ari u Hrvatskoj u porau - posebice Duako Brki, Rade }igi i Stanko anica Opa i imali su u provedbi Vladine politike veliku ulogu, ali njihovom kritikom vlasti te uskoro i njihovim padom, i pozicija srpskih ustanova i  Prosvjete se promijenila. Ustanove su veinom ukinute ili pripojene sli nim postojeim ustanovama, dok je  Prosvjeta svedena na prosvjetiteljsku ulogu u ruralnim podru jima.  Prosvjeta je paralelno s buenjem  Hrvatskog proljea krajem 60-ih i po etkom 70-ih godina 20. stoljea nastojala proairiti svoju aktivnost s kulturno-prosvjetnog i na politi ko podru je ato nije do ekano blagonaklono te je u kona nici uzrokovalo i njeno ukidanje. Klju ne rije i: SKD "Prosvjeta", Srbi u Hrvatskoj, socijalizam, kultura, prosvjeta.  HR-HDA-640 Srpsko kulturno druatvo  Prosvjeta fond je koji se uva u Odsjeku za gradivo politi kih stranaka i udruga, a sadr~i gradivo iz razdoblja 1944. ( 1980.  Vianji, edomir,  O Druatvu , 30.11.2004.,  HYPERLINK "http://prosvjeta.net/ciljevi/" http://prosvjeta.net/ciljevi/, (25. 7. 2014).  Biland~i, D. Hrvatska moderna povijest, Zagreb: Golden marketing 1999., str. 260.  Roksandi, D. Srbi u Hrvatskoj. Od 15. stoljea do naaih dana. Zagreb: Vjesnik, 1991., str. 144.-146.  Biland~i, D., nav. dj., str. 259.  Zbornik dokumenata ZAVNOH-a 1943., dok. br. 173, 21.11.1943., 535., 537., Zagreb: IHRPH, 1964.; Roksandi, D., nav. dj. str., 136.-137.  Biland~i, D., nav. dj., str. 259.  Spehnjak, K. Prilog istra~ivanju Srpskog kulturno-prosvjetnog druatva "Prosvjeta 1945.-1950. asopis za suvremenu povijest, 22 (1-2), 1990., str.113.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", 640.2. Dokumenti Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj, Program zasjedanja Kongresa Srba 29. i 30. septembra 1945.  Isto, Dokumenti o osnutku druatva, Dokumenti Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj/ srpskog kluba vijenika ZAVNOH-a 1945.-1954., Prvi kongres Srba u Hrvatskoj, 29. I 30. Rujan 1945.  HR-HDA-640 SKD  Prosvjeta , Dokumenti o osnutku druatva, Dokumenti Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj, Projekat statuta, 1945.  Spehnjak, K. Prilog istra~ivanju Srpskog kulturno-prosvjetnog druatva "Prosvjeta 1945.-1950. asopis za suvremenu povijest, 22 (1-2), 1990., str.128.  Roksandi, D., nav. dj., str.144., Radeli, Z., Hrvatska u Jugoslaviji 1945.  1991. od zajedniatva do razlaza, Zagreb: Hrvatski institut za povijest [etc.], 2006., str. 262. GO Srba trebao je i  podizati srpske zemljoradni ke zadruge , ato nije bilo ostvareno jer je uskoro osnovan Zadru~ni savez Hrvatske.  Radeli, Z., nav. dj., str. 261., Zbornik dokumenata ZAVNOH-a 1944., Zagreb: IHRPH, 1970., str. 666.  Vianji, . Partizansko ljetovanje, : Hrvatska i Srbi 1945.  1950., Zagreb: Srpsko kulturno druatvo "Prosvjeta", 2003., str. 203., 204.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", 640.2., Dokumenti Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj/ srpskog kluba vijenika ZAVNOH-a 1945.-1954., Zapisnik sastanka partijske jedinice pri GO Srba, 19.2.1947.  Vianji, ., nav. dj., str. 221.  Roksandi, D., nav. dj., str. 146.  Radeli, Z., nav. dj., str. 263.  ime je mogue opovrgnuti tvrdnju D. Biland~ia o tome kako je Srpski klub vijenika ZAVNOH-a/Sabora  aaptom nestao nakon usvajanja Ustava 1946. te da se odr~ala se samo  Prosvjeta , nav. dj. str. 259.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", 2. Dokumenti Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj, Stenografski zapisnik vanrednog zasjedanja plenuma Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj, 12.9.1950.  Isto, 3.4. Glavni odbor 1953.-1971., sjednica GO, 1971. lanovi Sekretarijata i Izvranog odbora bili su tada: edo Bor i, Tode uruvija, Bogdan Oreaanin, Mile Po ua, Mane Trbojevi, Simo Todorovi, Rade Grkovi, Nikola jakai-Geo, Milutin Koaari, uro orkovi, }ivojin Joci, uro Vukadinovi, Zlata Ugljeai idr.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", 3.3. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, Izvod iz diskusije sa sjednice Izvranog odbora SKD  Prosvjeta u o~ujku 1971., Stenografski zapisnik sastanka Izvranog odbora SKD  Prosvjeta , 11.3.1971., izlaganja Nikice Rapajia.  Isto, 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", Pravila druatva SKPD "Prosvjeta", 2. 3. 1947.  Spehnjak, K. "Prilog istra~ivanju Srpskog kulturno-prosvjetnog druatva "Prosvjeta" 1945.-1950.; asopis za suvremenu povijest, 22 (1-2), 1990., str.114.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", Zapisnik sa Glavne godianje skupatine SKPD "Prosvjeta" u Zagrebu; Radeli, Z., nav. dj., str. 261.  Tijela Druatva bila su u razdoblju 1944.-1945. Glavna skupatina, Upravni odbor te Predsjedniatvo na kojeg Upravni odbor prenosi izvraavanje svojih funkcija. Od 1945. Druatvom upravljaju Poslovni odbor i Predsjedniatvo, a promjenom Pravila izglasanih na prvoj Glavnoj skupatini u o~ujku 1947., tijela upravljanja Druatvom postaju Glavne skupatine te Glavni odbor i njegovo izvrano tijelo  Izvrani odbor. Od 1953. formira se i Nadzorni odbor. Od 1971. tijela Druatva su: Skupatina, Glavni odbor, Predsjedniatvo GO, Izvrani odbor i Nadzorni odbor.  Spehnjak, K. "Prilog istra~ivanju Srpskog kulturno-prosvjetnog druatva "Prosvjeta" 1945.-1950.; asopis za suvremenu povijest, 22 (1-2), 1990., str.116, 124.  HR HDA, 1231, RK SSOH, etvrti kongres NOH-a, Izvjeataj o radu organizacije i CK izmeu Treeg i etvrtog kongresa NOH-a, 1953., Spehnjak, K., Javnost i propaganda: Narodna fronta u politici i kulturi Hrvatske 1945  1962., Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2002., str. 216.  Spehnjak, K., nav. dj., str. 210.  B. PETRANOVI, Istorija Jugoslavije 1918.-1988., trea knjiga, Socijalisti ka Jugoslavija 1945.-1988., Beograd: Nolit., 1988., str. 146.  Spehnjak, K., nav. dj., str. 208. "Pripreme za ovogodianju kampanju protiv nepismenosti", Vjesnik NFH, 14.11.1946., 2.  Roksandi, D., nav. dj., str.146.  Radeli, Z., nav. dj., str. 200, Zapisnici Politbiroa Centralnog komiteta Komunisti ke partije Hrvatske: 1945.  1952., Vojnovi, B. (prir.). Sv. II. Zagreb: Hrvatski dr~avni arhiv, 2007., Zapisnik 58. sjednice Biroa CK KPH, str. 445.-479.  Vianji, . nav. dj., str. 239., 240.  Radeli, Z., nav. dj., str. 200.  Vianji, . nav. dj., str. 204.  Spehnjak, K. "Prilog istra~ivanju Srpskog kulturno-prosvjetnog druatva "Prosvjeta" 1945.-1950.; asopis za suvremenu povijest, 22 (1-2), 1990., str. 113., 129.  Vianji, ., nav. dj., str. 237.  HR-HDA-640 SKD  Prosvjeta , Dokumenti o osnutku druatva, Program rada  Prosvjete za juli i august 1945.  Isto, 640.2., Dokumenti Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj/ srpskog kluba vijenika ZAVNOH-a 1945.-1954., Zapisnik sastanka partijske jedinice pri GO Srba, 19.2.1947.  Isto, Trea glavna godianja skupatina, 12.3.1950.; Zapisnik redovne sjednice IO  Prosvjete , 13.5.1948. Prisutni: Mile Po u a, Stanko anica Opa i, Stevo Tomi, Bogoljub Rapaji, Branko Su evi, Zdravko iri, Milovan Zec i Branko Guteaa.  HR-HDA-1220. CK SKH, Politbiro CK SKH, Pozivi i prilozi za sjednice, Godianji izvjeataj za 1947., 30.3.1948.  HR-HDA-640 SKD  Prosvjeta , tiskanica SKD  Prosvjeta 1944.-1969., Zagreb, 1970., str. 27.  Zbornik dokumenata ZAVNOH, 1943/I, dok. br. 132, str. 378.-380. i 1944/II, dok. br. 85., str. 257.-261.; `ari, T., Vojnovi, B. Inventar fonda HR-HDA-640 SKD "Prosvjeta", Zagreb, 2014.  "& za naro ite zasluge i doprinos u airenju naprednih ideja, mobilizatorske uloge u toku NOB-e kao i u poslijeratnoj obnovi i izgradnji zemlje, u vraenju i razvijanju radni kog samoupravljanja i socijalisti kih druatvenih odnosa i doprinosa na airenju bratstva i jedinstva meu narodima.", Srpsko kulturno druatvo "Prosvjeta" 1944.-1969., Zagreb, 1970., str. 25.  Spehnjak, K. "Prilog istra~ivanju Srpskog kulturno-prosvjetnog druatva "Prosvjeta" 1945.-1950.; SP, 22 (1-2), 1990., str. 116, 117; Vianji, ., nav. dj., str. 212.  `ari, T.  Kulturna politika vlasti u NR Hrvatskoj  primjer Matice hrvatske 1945.-1952. , magistarski rad, Zagreb, 2008., str. 104, 105.  HR-HDA-640 SKD  Prosvjeta , 3.3. Zapisnici sjednica IO, Zapisnik sjednice IO  Prosvjete , 8.11.1955.  Vianji, ., nav. dj., str. 227.  Isto, tiskanica SKD  Prosvjeta 1944.-1969., Zagreb, 1970., str. 33.  Isto, str. 34.  HR-HDA-640 SKD  Prosvjeta , 3.3. Zapisnici sjednica IO, Zapisnik sjednice IO  Prosvjete , 24.6.1957.  Isto, tiskanica Srpsko kulturno druatvo "Prosvjeta" 1944.-1969., Zagreb, 1970., str. 35.-37.  Isto, 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", Stenografski zapisnik Jedanaeste glavne skupatine SKD "Prosvjeta", 1970., rasprava Sofije Pavi i, str. 53.  Vianji, ., nav. dj., str., 222.  HR-HDA-640 SKD  Prosvjeta , tiskanica Srpsko kulturno druatvo "Prosvjeta" 1944.-1969., Zagreb, 1970., str. str. 39.  Isto, 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", Pred prvu petogodianjicu Prosvjetine djelatnosti , Druga glavna godianja skupatina, 1949., materijali.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", Izvjeataj sekretara druga Bogoljuba Rapajia na Drugoj glavnoj godianjoj skupatini SKPD "Prosvjeta", 16.-17.1.1949. u Zagrebu.  Tada je predsjednik IO bio Bo~idar Maslari, a sekretar Vojin Jeli.  Vianji, ., nav. dj., str. 225.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", materijali Pete glavne godianje skupatine, rujan 1952.  Vianji, ., nav. dj., str. 222.  Isto, str. 224.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", Izvjeataj sekretara druga Bogoljuba Rapajia na Drugoj glavnoj godianjoj skupatini SKPD "Prosvjeta", 16.-17.1.1949. u Zagrebu.; 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, zapisnik od 7. prosinca 1970.  Isto, tiskanica SKD  Prosvjeta 1944.-1969., Zagreb, 1970., str. 41.  Isto, 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", Materijali Tree glavne godianje skupatine SKD  Prosvjeta , 12.3.1950.  Isto, tiskanica SKD  Prosvjeta 1944.-1969., Zagreb, 1970., str. 40.  Vianji, ., nav. dj., str., 225, 226.  O Muzeju Srba u Hrvatskoj vidi i u: Moa anin, F. Muzej Srba u Hrvatskoj, Historijski zbornik, br. 1-4, 1948., str. 217.-221.  Isto, tiskanica SKD  Prosvjeta 1944.-1969., Zagreb, 1970., str. 41.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, zapisnik od 9. lipnja 1970., 21. listopada 1970.  Isto, 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", Stenografski zapisnik Jedanaeste glavne skupatine SKD "Prosvjeta", 1970., rasprava Vladimira Ivkovia, potpredsjednika zagreba kog Pododbora, str. 38.  Radeli, Z., nav. dj., str. 263.  Isto, 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", `esta glavna godianja skupatina, 26.10. 1953., Pravila SKD  Prosvjeta .  `ari, T., Vojnovi, B. Inventar fonda HR-HDA-640 SKD "Prosvjeta", Zagreb, 2014., str. 26.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, Prilog zapisniku sjednice IO  Prosvjete , 21.1.1971.  Isto.  Spehnjak, K. "Prilog istra~ivanju Srpskog kulturno-prosvjetnog druatva "Prosvjeta" 1945.-1950.; asopis za suvremenu povijest, 22 (1-2), 1990., str. 113.  Vianji, . nav. dj., str. 215.  Isto, str. 206., 207.; HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", Zapisnik Druge glavne godianje skupatine, 16.1.1949.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", 2. Dokumenti Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj, Zapisnik sa sastanka partijske jedinice pri GO Srba u Hrvatskoj (sekretar Mile Po u a, Stevo Ze evi, Bogoljub Rapaji, anica Opa i, dr. Bogdan Stojsavljevi), 19.2.1947.  Isto, tiskanica SKD  Prosvjeta , Zapisnik Druge glavne godianje skupatine, 16.1.1949., izlaganje D. Brkia, potpredsjednika Vlade NRH  Isto, 3.1. Izvjeataj o radu "Prosvjete" (za kulturnu komisiju za Kongres SSRNH).  Isto, 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", materijali Pete glavne godianje skupatine SKPD "Prosvjeta", 1952.  isto, 3.1., Zapisnik Druge glavne godianje skupatine, 16.1.1949.  Isto, 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", materijali Devete glavne godianje skupatine SKPD "Prosvjeta", Izvjeataj sekretara "Prosvjete" i Nadzornog odbora o radu i poslovanju druatva, Zagreb, 1960., str. 5.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", Zapisnici Glavnih godianjih skupatina 1947.-1971.  Isto, 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", Sedma glavna godianja skupatina, 24.1. 1955.  Isto, Izvjeataj o radu "Prosvjete" (za kulturnu komisiju za Kongres SSRNH).  Isto, 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, zapisnik od 21. listopada 1970.  Isto, 3.1. Glavne skupatine SKD "Prosvjeta", Deseta glavna godianja skupatina, 22.11. 1964.  Vianji, ., nav. dj., str., 241.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", Srpsko kulturno druatvo "Prosvjeta" 1944.-1969., Zagreb, 1970., str. 22.  Roksandi, D., nav. dj., str.146.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", Zapisnik sjednice IO  Prosvjete , 22.9.1966.  Isto, Program rada SKD P u 1967. Godini (IO)  Radeli, nav. dj., str. 407., Biland~i, nav. dj., str. 517.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", Tekst  Povodom Deklaracije o nazivu i polo~aju hrvatskog knji~evnog jezika i  Predloga za razmialjanje Prilog zapisniku sjednice IO  Prosvjete , 6.4.1967.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", Zapisnik sjednice IO  Prosvjete , 25.9.1968.  Isto, Zapisnik sjednice IO  Prosvjete , 11.4.1969.  Isto, Stenografski zapisnik Jedanaeste glavne godianje skupatine, 12.6. 1970.  HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, zapisnik od 6. srpnja i 24. rujna 1971.  Isto, 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, zapisnik od 21. listopada 1970.; Glavni odbor 1953.-1971., stenografski zapisnik sa proairene sjednice Glavnog odbora SKD "Prosvjeta", 6. o~ujka 1971.  Isto, 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, Zaklju ak Radne grupe za nastavne planove i programe SKD "Prosvjete" od 18. rujna 1971.  Isto, 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, Izvod iz diskusije sa sjednice IO SKD "Prosvjeta", u Zagrebu u o~ujku 1971. godine.  Isto, 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, Stenografski zapisnik sastanka IO  Prosvjete , 11.3.1971.  Isto, 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, Stenografski zapisnik sastanka IO  Prosvjete , 11.3.1971.  Isto, 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, tekst "Mjesto i uloga SKD "Prosvjeta" u savremenim druatvenim kretanjima", Zaklju ci, 1971.  Isto, 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, Izvod iz diskusije sa sjednice IO SKD "Prosvjeta", u Zagrebu u o~ujku 1971. godine.  Isto, Prilog zapisniku sjednice IO  Prosvjete , 21.1.1971.  Isto, Zapisnik sjednice IO  Prosvjete , 17.3.1969.  Isto, 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, Dvogodianji plan rada SKD "Prosvjeta", 1970. HR-HDA-640. SKD "Prosvjeta", 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora , zapisnik sjednice od 17. o~ujka 1969.; Zapisnik sjednice GO  Prosvjete , 17.10.1971.  Isto, 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, zapisnik od 24. svibnja 1971.  Radeli, Z., nav. dj., str. 485.  Isto, 3.3.1. Zapisnici sjednica Izvranog odbora, zapisnik od 24. svibnja 1971.; Roksandi, D., nav. dj., str.146.     PAGE  PAGE 20 ",8@F\ΎT`b|~BLPzƒʒؒ ӵӵӦӵӵӗ)jh,h\$0JCJOJQJUaJh,hmwCJOJQJaJh,h\$CJOJQJaJh,hCCJOJQJaJh,hzNCJOJQJaJh,hVCJOJQJaJh,h6CJOJQJaJh,h0CJOJQJaJ. @ʖ.<PRTl DlzИԘ.lv~ęЙ.02Dš̚ǸǣǸǸǸǸǸǸǸǸǸǸǸǸǸǸǸǸǸǸh,h $CJH*OJQJaJ(jh,haICJH*OJQJUaJh,h $CJOJQJaJh,h<CJOJQJaJhCJOJQJaJh,haICJOJQJaJh,h[PCJOJQJaJ2Λ24`0(,:@PV}qbSbSbSbSbSbSh,hW\"CJOJQJaJh,h;CJOJQJaJh^5~CJOJQJaJh,hnV&CJOJQJaJh,hdCJOJQJaJh,h-dCJOJQJaJh,hG!5h ;hCCJOJQJaJh,h-CJOJQJaJh,hGCJOJQJaJh ;CJOJQJaJ(jh,h $CJH*OJQJUaJVX̡\fxz6,.24FHJNƷuuu`TETE9EhQ?CJOJQJaJh,h^yCJOJQJaJh^yCJOJQJaJ(jh,hCJH*OJQJUaJh,hCJOJQJaJhCJOJQJaJh;CJOJQJaJhI1CJOJQJaJh,hUbCJOJQJaJh,h,CJOJQJaJ)jh,hD0JCJOJQJUaJh,hDCJOJQJaJ)jh,h;0JCJOJQJUaJ`2~o`$dh`a$gd'$dh`a$gdo$dh^a$gdq$dh^`a$gdP|$dh^`a$gd1$dh^`a$gd8t-$dh^`a$gdQ?$dh^`a$gd^y$dh^`a$gd, lnpʪ "$24tĵĵĵpdXh8t-CJOJQJaJhcCJOJQJaJh,h;CJOJQJaJh;CJOJQJaJ)jh,h;0JCJOJQJUaJ)jh,hQ?0JCJOJQJUaJh,hQ?CJOJQJaJhQ?CJOJQJaJ)jh,h^y0JCJOJQJUaJh,h^yCJOJQJaJh^yCJOJQJaJ"t68:<HJhjбұвҲ(*fhFH"$&`ĸyj[h,hCJOJQJaJhhCJOJQJaJ)jh,h\40JCJOJQJUaJh,h\4CJOJQJaJh6GCJOJQJaJh,hCJOJQJaJhQ?CJOJQJaJhCJOJQJaJ)jh,h8t-0JCJOJQJUaJh8t-CJOJQJaJh,h8t-CJOJQJaJ"`fjʻ̻f¼FNV\brƽн.LR־޾vhCJOJQJaJh(tCJOJQJaJh1CJOJQJaJh'CJOJQJaJhzCJOJQJaJh,hzCJOJQJaJhCJOJQJaJh\4CJOJQJaJh,hCJOJQJaJhU7CJOJQJaJhCJOJQJaJ-(>P*,.0LNZfɺɺɺr])jh,h- 0JCJOJQJUaJh,hhCJOJQJaJ#jhs0JCJOJQJUaJhhCJOJQJaJhcCJOJQJaJhCJOJQJaJh,h- CJOJQJaJhP|CJOJQJaJh(tCJOJQJaJh- CJOJQJaJ#jhc0JCJOJQJUaJ!*2FTZHdjBD`:hp 嬠|mmma|||hlI$CJOJQJaJh,hqCJOJQJaJhJCJOJQJaJh TCJOJQJaJhCJOJQJaJh- CJOJQJaJ)jh,h- 0JCJOJQJUaJhq?CJOJQJaJh`CJOJQJaJhP|CJOJQJaJh,h- CJOJQJaJhqCJOJQJaJ" j|,>@B "DF DH<>ٺyrkgh' h,hq h,hYGjh,h 0JU h,haE4 h,h+)jh,h T0JUhNy h,hi h,h T h,h-r4 h,h h,ho5h,h!5h,h\5h,hG!5hqCJOJQJaJ#jhs0JCJOJQJUaJ(>FZ24@Jhr246LZhlǺǬǥǥwpp h\h?jh6FhRaA0JUh6F h6FhRaA h6Fh?h?h" h,hm h,h h,hzf h,hjh,h+)0JU h,h h,h+) h,h h,haE4 h,hYGhbihNy h,hq h,hi*nh@$^> xi$dh`a$gdc$dh`a$gdm$dh`a$gdE>$dh`a$gd$dh`a$gdD-$dh`a$gd!V&$dh`a$gdC:$dh`a$gd"$dh`a$gd\$dh`a$gdgMC 02<dtvxz|@F^^6>J (*8dhRKsh`h$^Sjh0JU h6h6h6 h#>rh#>rh#>rh0:h!V&heJl hEhEhEhRaAjh\hRaA0JU h\h"h" h\h\ h\h? h\hRaA7dvzhjln4z02@BV`bdz~ :Füüüüüøøøüüç hR hR hhRaAjh{PhRaA0JUh{P h{Ph{P h{PhRaA h{Ph!V&h!V&hC:jh!V&hRKs0JUhRKs hRKshC: hRKsh$^Sh`h$^S= &0>JbdfhRVZ\`lnf(hzLNÿhbi h,h7 hLh7h h h hh h/7h2h9rhtOhxEhR jhV0JUhV hq{hq{hq{jhR hR 0JUh hR hR 8x~&(*.2~hjlnp(*,246:>JL`PRTVln:>@hj^`hྺhE>hKMBh!ho;}jh,ht0JUh jh,h70JU h,ht h,hpy% h,h7h h,hEhHL "&4:JLn 4F,NTT&(*VֲֶֶֶֶֶֶֺhHohmjh,h]j0JUh^nVh hLhE>hE> h,hKMB h{PhKMBhKMBjh,h>0JU h,h>FVZ\^fp NP: < > P T X ~         . 0 2 4 6    & ( > @ V X ` b r v x       pÿÿhbihR htOH*jhR htOH*U hR htOhchtO h{PhtOjh,hE>0JUh,hE>0J h,hE>h^nVhE>jh,hm0JUhm=prv&PRr|>@ "Zpj 8BFJNrzÿøøøÿëjhhtOH*U hLhO9hYhO9jh,hO90JU h,hO9hhbijhyhtOH*U htOH* hR htOhtOC> `L%N%P%z%|%&t& ''($ & F dha$gdI$ & F dha$gd%w$ & F dha$gds $hdh^ha$gd` $dha$gd%w  ^ `gdX=$dh`a$gdc$dh`a$gdm$dh`a$gdO9 Z\`| ((!:!>!H!!!!!!!!!"" "&"."""""" ##$F%H%L%P%dz֨֨֬֓֌~qih,h@5jh,h$ h,hL'hfhc h,hAjh,hm0JU h,h ( h,hmhO9htO)P%z%|%%%%&&&(&*&r&t&&&' ''''''''(((n((((6)8))))v***+d+,,ƿơƨΆΡ|tΆlΆΡh,h[\hIh[6hIh[6]h,h[6$h#ah[0JCJOJQJ^JaJ hIh[jh[U h,h1Tyh1Tyh~ h~h~h[hS h,h[hs hxhs \hxhs 6 hxhs h,haWh,h%w5*(()*+,-./01N222222 $dha$gdP#/ $dha$gdP#/$ & F dha$gd*$ & F dha$gd:-e$ & F dha$gd%w$ & F dha$gdU$ & F dha$gdI$ & F dha$gduf,---........//*/////,00"1$1B1D1T1Z1l111111N22222222224D456Ź쮹誢~ hU56h@LhxK6h@Lh@_6 h;`6 h@_6 hP#/6hP#/hP#/6hP#/h hG[h hG[h[ h 6hG[h[6 hJhhJh h,h[ h[6h<7h[6h[hJh hIh[hIh[6.666666788n888890969L9l999:::::N;Z;;<<$<<<<==D=F=H=r=v=x==========>ƾh@Lh6hh6 he6 h6h@Lh3 6 h3 6 h,Z86 hV6 hP6 h;`6h@Lh@_6 hxK6 hH6hHhH6 hN 6hHh0,6hHhU56 h0,6 hU56h@LhU56329FbGdGHIpJBKKLLN2Ox$x^x`a$gd $a$gd gdY%$r^`ra$gd1 gd)gdo} r^`rgd6$r^`ra$gdh+dhgd\ $dha$gd\$dh`a$gd $dh`a$gd0, >>>>>>>>?0@2@@,A.AVAXAZA^AAAAAAAAABBB*B@CBCTCVCD.DDDDDDDDEE\F`FFFFbGdGhP#/h@_6h,tZh\6h,tZh\56 h,tZ6 hu6h@Lhu6 h 6h@Lhp6 hp6h@Lh|6 h}6 h|6h@Lh.Z*6 h.Z*6hh6 h6h@Lh3 6 h3 6 h63dGfGZH\HHHHHHHHII(IbIfIhIIIIIIIJ,JLJXJnJpJrJJJ*K,KBKDKKKnLû{s{le h'Dh\ hQh\hlth\\ hlth\ h\6hth\5\$h&"h\0JCJOJQJ^JaJhth\CJaJjh\CJUaJh\CJaJh6h\0Jjh6h\0JU j-h h\ h h\ hh\h\jh\0JU&nL|LLLLLLLLLLLLMMNN2O4O6O@OPPQQVRRRRRRRRR,SZStSvSSSTTTTTRTTTTT0U4U6UNURUdUnUpUUUUĽ h*h\ h03h\ hN(h\hN(h\6hG[h\\ hG[h\hG[h\6h< hh\6 hQh\jh\0JU h?zh\h\ h\6 hPh\<2OPQR4UVWXX$YjY[\\$x^x`a$gdQD$r^`ra$gd^gdcFgd-$r^`ra$gdG2$r^`ra$gdL_gd 2w$r^`ra$gdN($a$gde$r^`ra$gdQb$a$gdx9 UUUUVVVVNVVVWWWWfWXXXXXXXXXXX Y YYY$Y&YBYPYVYjYlYZ[[\\^\`\l\^^^p_```ɼ h73h\jh73h\0JUh< h^h\jh^h\0JU hPh\ hG2h\jhG2h\0JU hBjh\ hL_h\hL_h\6 h\6jh\0JU h h\h\ h*h\3\\^`abdfhhhjhlhnhphik{{$r^`ra$gd1Tygd=D$r^`ra$gd=D ^`gdEo'$x^x`a$gd#.$^`a$gdEo'$^`a$gdXF$r^`ra$gdL_$x^x`a$gd;H5 ````aaZbbbbcd dd ddddVebeFgHgJgggggh"h(hDhHhfhhhjhphrh4iniiijjjj2ktkkkkkkkkklll.l0lPllm񵫵 h\]hL_h\]hL_h\6] h\6] hL_h\ hEo'h\hEo'h\5 h=Dh\ h\6 hWQLh\h0r h\6h< h\jh\0JU>k.lDmm:nnfppp@qrrstv$r^`ra$gd[gdoeHgd:$r^`ra$gdgdkX>gdk$r^`ra$gd gdL$a$gdc$L^`La$gdRx$r^`ra$gd1Tygd{{m,m8mBmDmFmZm\mdmrmvmmmnn:nq@qBqr>rrrrrrrrsssssh< hh\h0r h\6hC h\6 h#h\ h h\h h\6 h\6] h\6 hWQLh\ hL_h\jh\0JUhL_h\6]h\ h\]hL_h\]6sttttttRuvvvvvvvvwwjxlxnxxxxxxxy y,y4yryyyyy||}Ⱥ{rkd h"Zh\ h\6CJhd6h\CJh~teh\CJaJh8h\CJhh\6CJ h\CJhh\6CJ!jhC h\0JCJUaJjh\0JUh~h^jh^0JUh< h< h< h?h\jh?h\0JUh\ hG2h\&vwjxy|~&<ʀzv$^`a$gd r^`rgdgd4 gdcgdOD}$a$gd~$^`a$gd<7$r^`ra$gd?$^`a$gdh$Ld^`La$gdh$L^`La$gd^ }}~~(~~~$&(<>@JLʀ̀΀րbʁ́z|~΃H҄…(*lnp hTUh\h. h%V@h. hayh\ h~h\ h%V@h%V@hhghq hqhq hhRh\ h<7h\h<7h\6jh\0JUh\ h\6?(njԉnNzgdcgdNW$r^`ra$gdqgdhL$^`a$gdNWgdigd$^`a$gdO~gdH^$^`a$gd(m$r^`ra$gd(m$r^`ra$gd. gdayjl҉ԉ։npr|~68LNPLNPR܏ޏҐԐ^`|\ƓLN2JLN뻮 hhRh\ h6h\jh6h\0JU hdh\ hWQLh\ hh\ h\6hq hqhqhMa hayh\h\jh\0JU hO~h\?NN܏Ґ^LJZ֖$r^`ra$gd~$x^x`a$gd^y$r^`ra$gd1Ty$^`a$gdG$r^`ra$gd $$r^`ra$gd Tgdzigd[ $^`a$gd[ NXZ\X֖ؖږDbdXZ:<>Vœhjl  Ÿğ^`žzohsh\CJaJhsh\0JCJaJ!jhsh\0JCJUaJ hch\ h1h\jh1h\0JUhq hqhq hh\jhh\0JU h;$h\jh;$h\0JUh0r h\6jh\0JUh\h1Ty+X:h Ÿ^ڢ"$r^`ra$gdRKsgdRaAgd+)gd $a$gdsgds$a$gds$^`a$gdsgd8t-$^`a$gd^ygd;`bp¡ ڢܢ"$`ƣԤƥȥNǼײ h'Xh\ hRKsh\h1Ty hhRh\ hWQLh\ h Th\ h\6jh\0JUhsh\CJaJhh\5h\CJaJhsh\CJaJhsh\0J!jhsh\0JCJUaJh\1*@N( 0ֱs$^`a$gdO9gdtO$^`a$gdE>$^`a$gdm$^`a$gd]j$^`a$gd>$^`a$gdKMB$x^x`a$gdt$x^x`a$gd{egdR  >n*,.8@BNP&(* "024>P^`ֱرflԳžž㰬㥠 h\6 hWQLh\hMP hMPhMP hhRh\ h]jh\jh]jh\0JU h&h\jh\0JUh\h1Ty hVh\jhVh\0JU=ֱ,.024dhgd\ &`#$gdhgd~gdL'gdm$r^`ra$gdtOд "$(*,024ǶٮhP#/h@_6h2\]0JmHnHu h\0Jjh\0JUjhzUhz hwh\ hWQLh\h\jh\0JU hem$h\21h:ph. A!"#$% ^ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHP@P onNaslov 1dd@&[$\$5CJ0KH$\aJ0>A`> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa 8 @8 hPodno~je  p#2)@2 h Broj stranice:: h Zaglavlje  p#>@"> ~z0 Tekst fusnoteCJaJ>&`1> ~z0Referenca fusnoteH*d^@Bd onStandard (Web)dd[$\$B*CJOJQJ^JaJph'''0W`Q0 on Naglaaeno5\TU`aT on Hiperveza)7>*CJ OJQJS*Y(^JaJ o(phfOrf _5 List Paragraphd^m$CJOJPJQJaJtH </< _50Tekst fusnote CharxR@x T##Tijelo teksta - uvlaka 2, uvlaka 2$h^ha$CJaJvov T#-Tijelo teksta - uvlaka 2 Char, uvlaka 2 CharCJPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,cy$wc.bQKG7fK˵Riv4HN@!Fco#c (QR/L A]#Tv@=!<İT̟qu gDL--_FFGzѺU7q^۫ >Xju)lꝜg d֚/_ӹtLԀ~\vd9|:x9|Jk (b49C2lZ "/_䗟?Byߞ=yէ) ҘHt}a+d$G10-Sl& R*ToN1ˢ!hU{ƒHLps ;ZVIV 2n*]8MRyZ:w#⨹ppH~._w/cR%C:riFMc˴f;Y[EBU`V0ǍDḊǬXEUJ/zRAC8D*[-}CǪ ..R(zP漌iv@@@bU|!8Y;8>ܦ,AuLj;:5nFs[ ׸UqokބݫfO4EE@'ߢ5w7E|-yօAYfNc@M!-a 4A 64HpU ) uO3 e:(fQ!sHvy`Wr~(Bshgr%c VF5iP./L›0 ˫pעᰃ m(\ddH= R+sh;l2)^+Ikio ,A*k,GMg,Jd9\,AGm\nzi9~)D]9|%lڟZ̦gl冹EP9> ljWY DK/7e@E7:+k G7d<&*}gV'A} ש Tu洷+9gEW38Y+MC*t0O%Jݍq7ŔRN)z?ۇ@GbDž8t4~_`zd kH*6 r5gyCڧ!# B-;Y=ۻ,K12URWV9$l{=An;sVAP9zs:Y'[`ۇ@Pf7[6DY*@Xi+hee*skfDqbX,?*|fv u"xA@V_ .`p64+lt^7 t '5;Kb8s9x<ڮ-t5Dd8?Șe/Y|t &LILJ`DCPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] i a A g;$Kc<#&@+H,-.g1A3x57M;N<=>[@AA5EEWG=ILROPR}SV_`cSd.ghkmm:p}pstxz|}p!9vQu2ߘĜ|̟ʣ٦lˮAײs ٸӻTJK~?n54[~-)  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuv1[O |  ]&Aek&@UIl,&JV b !&!8!H""#L#u##<$$}%%&t&&&''%()))k**++/,},,.-R---+.Z..V///'00c11u22O33f444955)6L666) %%%( l4&8E:Wbmv}ȑd"\bf `"(1  Vt` >dhVpP%,6>dGnLU`ms}N`4[\]^`abcdefhijklmnpqstvwxz|~&v"`> (22O\\kvNֱ4_goruy{}#F[)X !(!!6X8@0(  B S  ?G~)~)C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter Cy19. st ProductID<=UVmn   z<>#&~89KNWYUW~l !!!!!!<#>#7$:$$$((()))!*4*Z***@+B+l+m+++ ,Z,,,,---..8.9..RJaJxJJ)KKK2L3LLLLLLLLLLOOOOOOOPP,Q.QMQNQPQQQtQuQQQQQQwZZZZZZZ[[[[h[i[[[[\]abbbbbb4c5c_cachcjccccccdeeeeeeee+f/fAfBf[fjjjkkkkkkkk llll3l4llllmmpp}pppp"q#qiqjqqqqqrrssQts{||.|/|^|_|t|u|||}}1~2~D~E~f~PRpruw 9 !#$PRvx%K7=?WX&(OPuy2TUVt٦ۦ ɯ˯կׯ7DRYZڲ #$1Ǻ*+35=>ijop45SV`aef)T\Կ67ABZ[',-79JL_`Tz|~BMNXZef&YZuwrSV\]BCKM$%/0df|OP MNqr48>?46 .0;=TUZ^]!$ A !)*>@\]TV_`abikwx~STXYcd *-56?CKLJKij#$=>OPXY_`fg]^hiGHVW_`d),-16wx}NSUZ\`az{ 8:FHQTgPQ79>?CFOP[^hj  np  OQ! 0        m | }              =FHLDFY[ '(egrt'clnwz'?AwyE N P T W       "!#!.!F!]!_!!!5"6"N"))))))))))),-=>DH  ^`bcB D ]^$&=#>#s'u'--11D3E377F9H999>>]@^@+D,DHH,M-MPPSS`XbXYYYY__TdUd.f/flfmftfufkkkkmmOnPn~ppssttxx||!|"| >?wyUVprjk͟Οˣ̣]^زٲ12"#&'@AԻջpqop78]^ Z["G\]:;@A ?@wx36]`QT~_b(+CFgjmp #     ( +   B E   WZKNnq.1(+LOX[ dg(+:=JM NQwz>Avy'*!$mp140 3 T W     -!0!\!_!!!X"[""""")#,###e$h$$$w%z%%%Q&T&&&h'k''''';(=(((+).)N)Q)))))))))))))=6=6XGHllcmlmײFF!A/069_a"#\IP))))))))))=6=6XGHllcmlmײFF!A/069_a"#\IP#! ! # (    ) qw1AO+/MR $E0!4!""""h$m$k'p'''Z(((((())))))))))))0)r,t%!pJ{V?#*y5&oW#3"'T0H=zZeB@b"!B®*uIn2 J`OBzTQȅOWXj<: ?Y@,}5]®*XiBlnN^<,,^,`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHll^l`OJQJ^Jo(hHo<<^<`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH**^*`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHll^l`OJQJ^Jo(hHo<<^<`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH ?^`?hH ?^`?5hH. X0X^X`0hH..  0 ^ `0hH... HH^H`hH ....   ^ `hH ..... 8`8^8``hH ......  `^``hH.......  ((^(`hH........^`5o(.hhhhhhhhhh^h`5o(++^+`5o(.V0V^V`0o(.. 0 ^ `0o(... DD^D`o( .... ^`o( ..... 2`2^2``o( ...... `^``o(.......   ^ `o(........,^,`o(. ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.hh^h`o(^`o(.r0r^r`0o(.. 0 ^ `0o(... | | ^| `o( .... ^`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... ^`o(........^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-  ^ `OJPJQJ^Jo(   ^ `OJQJo(hH]]^]`OJQJo(hH--^-`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHomm^m`OJQJo(hH,^,`5o(. ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^` o( ^` o(.V0V^V`05o(.. 0 ^ `0o(... DD^D`o( .... ^`o( ..... 2`2^2``o( ...... `^``o(.......   ^ `o(........h88^8`5o(hH.h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h xx^x`hH.h HLH^H`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH. ^` o(1 1^1` o(.r0r^r`0o(.. 0 ^ `0o(... | | ^| `o( .... ^`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... ^`o(........ 88^8`6^Jo(.^`^J.pLp^p`L^J.@ @ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PLP^P`L^J.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(,^,`5o(. ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.~^`~o(.~^`~o(..~^`~o(...~^`~o(.... ~^`~o( ..... ~^`~o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(......... ^` 5o( ^` 5o(.T0T^T`05o(.. 0 ^ `05o(... @@^@`5o( .... ^`5o( ..... ,`,^,``5o( ...... `^``5o(....... ^`5o(........*y5&0)t% plnTQuIV?##3B@Xi,0H=: ?Y}5]"!B J`OOWXRS90UW0ƿ8cXa^pe_Ҵ/7,D3QJ[>zZ1$BNQ<}R<޻H\}D )/S9~?b/]@B]OSV_o){(hRZc}FS//GP[|U5v^pQvRx5 NXes|&~PY% ;Ab  R 6\ Kr . W0 6 h\ 1n  / X7 < ,^ y )z   ( ; N >d 0r u j |*"2;lB`nKr{/}'8v1;B+);>nz ""d6wG^Mci'~+xGYw CbiiuNv7903Y``Pm KNs`w>$*6U7t?Qv7u5 Frx^  Z+cdJhqV,-Y[0nFGvwN(33=n}}~{ " O !!!G!K!n![q!o"^+"%@"V"Y"W\"^"Ch" #'#J#l# $H$lI$T$Lh$em$+u$%%+%/%f\%py%|% &&X&!V&nV&]&_&[i& 'L'['9a'Eo'6+(3(,:(p(t(x)) )m+)U)nc)*(***>*R*.Z*Pf*V++O+,0,Q,f,-J-)-52-<-BY-l-8t-.".#.#.(.S..A.NU.P#/+/F^/Qs/90J0l0u0n 1A1$1p12l2z233n3~373=jJ=X=~=X>/>2>E>kX> g>r>?N?Q?\?q?q?C@%V@ATARaAmAAB!9BKMBjB,CgMCMCcDDDED'D7D=DQDfD!EKEQEJFFoF=F?FXFcF6G;G!BGUGYGZGmG-H?I IyIDJAJ&K@^e~tef)f :fufzfhgUh` iVi#iLi[i1\iqizi]jk.dkeJlQlQlhltlm!m)mPngnonqnsnHoc&o7o^oSpdpsp9r#>r?rBrErErSr s ss)ssRKsrPsXs\so]swst+tWt [tltxtEVum`uguv|&v5vF6v Dvwv 2wW@wIwmw/x~JxQsx{xyAyNy1TyZy{z?zzA$z0zxzy|z {8r{u{{{|P|j|"}}o;}OD}~~#~^5~#9~H~@I~kX~T h,\44IO`8k8qO&fqzxz$ (VYu<|=NqH)\_ei7$mayKmqN.Okmmk l;[Iv~z9^z `lpA$>yq~>*:{w [ H^ru} T#?~H\4(t4 jlq ;$a@WYl`! c]7E[0W`ahx.ZWet(P%3Uw[!1Z9R=dg}Y&cX EL\hG26;GUPXZ[s!C]"UKu+&(8W\$iY_u9;bkUZ^yz $2@Do1IJnXv>J Tmpt8eTVZkw $<#e:uO1 %3KcE}Weq{G^`bi#8h8lWX_e-|QT7Qt]m12pvXfUP5>6VJo]`dZB(mO~0'(\r ~/CV}Xh+:g^} ;!UMP,6TETbgHk) -_\ccd2hy DFy"9E5vk @smo} RVX!gUo5'@_Vp]*K-LWux c2y Ks.._5bC E9%)@R|w@9999 QQ!Q$Q-Q.Q0Q1Q4Q5Q8Q9Q:Q;Q<Q=QCQGQHQMQQQRQUQVQ]Q`QcQfQkQmQnQqQ|Q~QQQQQQQQQ)"$.:<@@DJPbdhjprxz|~  "&(UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@ Calibri?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"qa('R+' 8E$|E$|Qxr4 KqHX  ?>62!xx EArhivist vs povjesni ar  od sreivanja do znanstvene obrade gradiva: spremisteKorisnikT             Oh+'0   4@ ` l xHArhivist vs povjesniar od sreivanja do znanstvene obrade gradiva: spremiste Normal.dotm Korisnik9Microsoft Office Word@P@@֭:E$՜.+,D՜.+, hp  t Hrvatski drzavni arhiv (HDA)| FArhivist vs povjesniar od sreivanja do znanstvene obrade gradiva:FArhivist vs povjesniar od sreivanja do znanstvene obrade gradiva: NaslovTitleH(X`< _PID_HLINKS_NewReviewCycleA ]\http://prosvjeta.net/_http://prosvjeta.net/ciljevi/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FP#Z1TableWordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStoreZPZ4YHUGEWU5F2Q11EQ==2ZPZItem PropertiesUCompObj }   F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q