Naslov
Stres manjine i mentalno zdravlje kod homoseksualnih i biseksualnih osoba
(Minority stress and mental health of homosexual and bisexual persons)

Autori
Jugović, Ivana ; Pikić, Aleksandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
21. Dani Ramira i Zorana Bujasa / - , 2013

Skup
21. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2013. - 13.04.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
stres manjine; mentalno zdravlje; LGBT; seksualna orijentacija
(minority stress; meantal health; LGBT; sexual orientation)

Sažetak
Stres povezan s pripadanjem manjinskoj društvenoj skupini kao što je LGB zajednica (lezbijke, gejevi i biseksualne osobe) može negativno utjecati na mentalno zdravlje osobe. Prema Meyerovom modelu stresa manjine vezanog uz seksualnu orijentaciju (2003) stresori mogu biti objektivni poput doživljenog nasilja i diskriminacije, ali i više subjektivni poput skrivanja seksualne orijentacije zbog straha od negativnih posljedica. Nadalje, socijalna potpora i osjećaj povezanosti s osobama koje su na sličan način stigmatizirane može imati pozitivan efekt na mentalno zdravlje i ublažiti osjećaj stresa (Crocker i Major, 1989). Cilj ovog istraživanja bio je ispitati koliko su doživljeno nasilje zbog seksualne orijentacije, skrivanje seksualne orijentacije i kolektivno samopoštovanje vezano uz pripadnost LGB zajednici važni čimbenici u objašnjenju mentalnog zdravlja (operacionaliziranog kao depresivnost i osobno samopoštovanje) LGB osoba. U istraživanju su sudjelovale 202 osobe homoseksualne i biseksualne orijentacije iz Zagreba, Rijeke i Osijeka. Ispitani su različiti oblica nasilja koje su sudionici/e doživjeli zbog toga što je netko mislio da su homoseksualne ili biseksualne orijentacije. Primijenjene su Skala skrivanja seksualne orijentacije (Pikić i Jugović, 2006), Skala kolektivnog samopoštovanja (Luhtanen i Crocker, 1992), Zungova skala depresivnosti i Rosenbergova skala samopoštovanja. Rezultati regresijske analize su pokazali da više vrsta doživljenog nasilja, snažnije skrivanje seksualne orijentacije te kolektivno samopoštovanje u vidu slabijeg osjećaja pripadnosti LGB zajednici, nižeg javnog kolektivnog samopoštovanja i veće važnosti LGB zajednice za identitet predviđaju niže osobno samopoštovanje. Regresijska analiza za objašnjenje depresivnosti pokazala je da su značajni prediktori bili doživljeno nasilje i kolektivno samopoštovanje (slabiji osjećaj pripadnosti LGB zajednici i veća važnost LGB zajednice za identitet).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA