Pregled bibliografske jedinice broj: 751338
Odnos splitskih dnevnih novina prema dijalektnoj književnosti u prvoj polovici 20. stoljeća
Odnos splitskih dnevnih novina prema dijalektnoj književnosti u prvoj polovici 20. stoljeća // Šesti hrvatski slavistički kongres. Knjiga sažetaka / Botica, Stipe ; Nikolić. Davor ; Tomašić, Josipa (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2014. str. 102-103 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 751338 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos splitskih dnevnih novina prema dijalektnoj književnosti u prvoj polovici 20. stoljeća
(The Attitude of the Split Daily Newspapers toward Dialectal Literature in the First Half of the 20th Century)
Autori
Milinović, Anđela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Šesti hrvatski slavistički kongres. Knjiga sažetaka
/ Botica, Stipe ; Nikolić. Davor ; Tomašić, Josipa - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2014, 102-103
Skup
6. hrvatski slavistički kongres
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska; Vukovar, Hrvatska, 10.09.2014. - 13.09.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
dijalektna književnost; splitske dnevne novine »Novo doba«; »Jadranski dnevnik«; »Hrvatski glasnik«.
(dialectal literature; the Split Daily Newspapers “Novo doba”; “Jadranski dnevnik” and “Hrvatski glasnik”.)
Sažetak
Početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj se usporedo s književnim stvaralaštvom na standardnom jeziku javlja i moderna dijalektna književnost. U novim političkim prilikama u okvirima novonastale države snažno je oživljavanje dijalektne književnosti izazivalo oprječne reakcije. Budući da se u tek stvorenoj državi standardni jezik još nije bio sasvim učvrstio, dio javnosti dijalektne književne ostvaraje tumači kao pokušaj urušavanja standardnoga jezika, a time i kao ugrozu nacionalne integracije. Dio javnosti ipak je držao da regionalizam u tom smislu nije prijetnja nacionalnomu jedinstvu. Split je između dvaju svjetskih ratova postao upravno-političkim središtem Dalmacije, a zbog povijesnih okolnosti i teritorijalne rascjepkanosti politički se i sociolingvistički samostalno razvijao u odnosu na ostatak Hrvatske. Splitsko novinstvo toga doba zrcali ključna povijesno-politička, a time i književno-jezična, previranja između jugointegralne ideologije i političke paradigme temeljene na ideji kroatizma. Događaji vezani uz procvat dijalektnoga stvaralaštva, ponajprije književne čakavice, bilježili su se u splitskim dnevnim novinama osobito tridesetih godina 20. stoljeća. Vodeći splitski dnevnici u tom su razdoblju »Novo doba«, naklonjeno ideji unitarizma, te oporbeni »Jadranski dnevnik« i »Hrvatski glasnik«, naklonjeni Mačekovu haesesovskomu političkomu smjeru. Analizom sadržaja tih novinskih članaka nastoji se razaznati kakav je odnos uredništava dnevnikâ prema dijalektnoj književnosti te utječe li se promicanjem određenih stavova na oblikovanje javnoga mnijenja. Te će spoznaje biti prinos ponajprije slici međuratnoga Splita kao središta jezičnoga razvoja Dalmacije, ali i važan prilog usporednicama s jezičnim stanjem u ostatku Hrvatske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija