Pregled bibliografske jedinice broj: 751207
"Metafora ljepote grada Dubrovnika i Granade kao slika utjecaja pjesništva orijentalnog drugog u hrvatskoj bugarštici 'Prijatelj Dubrovčanom' i u španjolskoj romanci 'Abenámar'"
"Metafora ljepote grada Dubrovnika i Granade kao slika utjecaja pjesništva orijentalnog drugog u hrvatskoj bugarštici 'Prijatelj Dubrovčanom' i u španjolskoj romanci 'Abenámar'" // Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, LII/1 (2014), 219-233 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 751207 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Metafora ljepote grada Dubrovnika i Granade kao slika utjecaja pjesništva orijentalnog drugog u hrvatskoj bugarštici 'Prijatelj Dubrovčanom' i u španjolskoj romanci 'Abenámar'"
("The Influence of the Poetry of the Oriental Other on the Metaphor of the Beauty of Dubrovnik in Croatian Bugarštica Poem 'Prijatelj Dubrovčanom' and of Granada in the Spanish Ballad 'Abenámar'")
Autori
Delić, Simona
Izvornik
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku (1330-0598) LII/1
(2014);
219-233
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Španjolska ; Hrvatska ; romancero ; tradicijska balada. metafora
(Spain ; Croatia ; Romancero ; traditional ballad ; metaphors)
Sažetak
Članak donosi komparativnu analizu dviju usmenih tradicijskih pjesama iz hrvatske i španjolske tradicije. Iako ih dijeli više od dva stoljeća od trenutka objavljivanja (oko 1550. i kraj 17. stoljeća), povezuje ih tipološki blisko poetiziranje povijesti, utemeljeno doduše na zajedničkom "mentalitetu granice", susreta Križa i Polumjeseca. Taj je realizam ipak zasjenjen lirskim opisom ljepote grada, Granade, odnosno Dubrovnika. Članak ističe upravo tu lirsku značajku ovih pjesama i njihov metaforički potencijal kao poveznicu među njima, za razliku od epskih usporedbi hrvatske i španjolske usmene tradicije koja je prevladavala u književnoj znanosti 19. stoljeća (Franjo Marković, Ante Tresić-Pavičić), sve do "lirskog obrata" u folklorističkim zapisima Olinka Delorka i Maje Bošković- Stulli u 20. stoljeću i novijih komparatističkih radova autorice ovoga rada o tim dvjema tradicijama. Mišljenja smo da se i metaforika hrvatske pjesme možda može pripisati utjecaju usmenog pjesništva orijentalnog Drugog (muslimanskog, židovskog).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Simona Delić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- European Legal Journals Index
- DOAJ
- EBSCO Publishing
- ERIH
- Hrčak - Portal znanstvenih časopisa RH
- Hrvatska znanstvena bibliografija