Naslov
Znanstveno mišljenje o prisutnosti žive, olova, kadmija i arsena u akvatičnim organizmima na tržištu Republike Hrvatske
(Scientific opinion on the presence of mercury, lead, cadmium and arsenic in aquatic organisms on the Croatian market)

Autori
Srebočan, Emil ; Strunjak-Perović, Ivančica ; Lasić, Dario ; Opačak, Anđelko ; Knežević, Dražen

Izvornik
HAH–Z–2014-2

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2014

Ključne riječi
Procjena rizika ; toksični elementi ; akvatični organizmi
(Risk assessment ; toxic elements ; aquatic organisms)

Sažetak
Uslijed neizbježne uporabe toksičnih metala u raznim granama suvremene industrijske proizvodnje te uslijed urbanih onečišćenja našeg okoliša u današnje je vrijeme nemoguće izbjeći izlaganje takvim tvarima. Dostupni znanstveni podaci ukazuju na statistički značajnu korelaciju između voda onečišćenih toksičnim metalima i količine tih metala u akvatičnim organizmima, odnosno u organizmima njihovih konzumenata. Hrvatska agencija za hranu provela tijekom 2012. i 2013. godine istraživanje koje je za cilj imao utvrditi razinu onečišćenosti toksičnim metalima (kadmij, olovo, živa i arsen) akvatičnih organizama te procijeniti razinu rizika na zdravlje potrošača. Uzorkovanje je provedeno tijekom proljeća i jeseni 2012. i 2013. godine u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Ukupno je uzorkovan 161 uzorak morske i slatkovodne ribe, rakova i školjkaša te glavonožaca. Od 161 uzorka analiziranog na prisustvo žive, 9 uzoraka prelazilo je NDK vrijednosti. Razina žive bila je ispod granice kvantifikacije kod 25 uzoraka, a detekcije 1 uzorka. Najveći medijan koncentracije žive utvrđen je u skupini morskih riba (0, 095 mg/kg), a najniži u rakovima i školjkašima (0, 025 mg/kg).. Koncentracije olova veće od dopuštenih utvrđene samo kod 2 uzorka riba (1, 5%). Medijan koncentracije kadmija bio je najniži u uzorcima slatkovodne i morske ribe, nešto viši kod glavonožaca, a najviši u skupini rakova i školjkaša. Koncentracije kadmija veće od dopuštenih utvrđene su samo kod 2 uzorka (2, 06%) mišićnog mesa riba. Najviši medijan koncentracije arsena (3, 51 mg/kg) zabilježen je kod glavonožaca kod kojih je 30% uzoraka imalo koncentracije veće od 16, 9 mg/kg. Utvrđeno je kako se prosječna tjedna izloženost metil- živi (MeHg) kod prosječnih konzumenata akvatičnih organizama kreće u rasponu od 0, 01 do 0, 07 μg MeHg /kg t.m. tjedno, a kod visokih konzumenata od 0, 035 do 0, 409 μg MeHg /kg t.m. tjedno. Prosječna tjedna izloženost anorganskoj živi kod prosječnih konzumenata akvatičnih organizama kreće se u rasponu od 0, 002 do 0, 013 μg Hg/kg t.m. tjedno, a kod visokih konzumenata od 0, 023 do 0, 144 μg MeHg /kg t.m. tjedno. Procijenjena prehrambena izloženost olovu kod prosječnih konzumenata akvatičnih organizama kreće se od 0, 002 do 0, 005 μg/kg t.m./dan. Kod visokih konzumenata akvatičnih organizama prehrambena izloženost olovu kreće se od 0, 013 do 0, 042 μg/kg t.m./dan. Prosječna tjedna izloženost kadmiju kod prosječnih konzumenata akvatičnih organizama kretala se od 0, 001 do 0, 007 μg Cd/kg t.m. tjedno. Prosječna tjedna izloženost kadmiju kod visokih konzumenata akvatičnih organizama kretala se od 0, 047 do 0, 115 μg Cd/kg t.m. tjedno. Prehrambena izloženost ukupnom arsenu (uAs) kod prosječnih konzumenata kretala se od 0, 003 do 0, 120 μg/kg t.m./dan, a kod visokih konzumenata od 0, 013 do 1, 857 μg/kg t.m./dan. Procijenjena prehrambena izloženost aAs kod prosječnih konzumenata kretala se od 0, 001 do 0, 003 μg/kg t.m./dan, a kod visokih konzumenata od 0, 018 do 0, 053 μg/kg t.m./dan. Iz procijenjene prosječne tjedne izloženosti metil-živi visokih konzumenata vidljivo je kako se takva izloženost nalazi znatno ispod utvrđene vrijednosti TWI od 1, 3 μg/kg tjelesne mase te da je rizik za zdravlje potrošača zanemariv. Rizik za zdravlje prosječnih konzumenata akvatičnih organizama još je zanemariviji jer su procijenjene prosječne tjedne izloženosti metil-živi kod daleko ispod utvrđene vrijednosti TWI. Iz procijenjene prosječne tjedne izloženosti anorganskoj živi visokih konzumenata vidljivo je kako se takva izloženost nalazi znatno ispod utvrđene vrijednosti TWI od 4 μg/kg tjelesne mase te da je rizik za zdravlje potrošača zanemariv. Rizik za zdravlje prosječnih konzumenata akvatičnih organizama još je zanemariviji jer se procijenjene prosječne tjedne izloženosti anorganskoj živi daleko ispod utvrđene vrijednosti TWI. Vrijednosti prehrambene izloženost olovu visokih i prosječnih konzumenata akvatičnih organizama manje su od utvrđenih vrijednosti BMDL01 za štetne učinke na sistolički krvni tlak (1, 50 μg/kg t.m./dan) i BMDL10 unosnih vrijednosti za prevalenciju štetnih učinaka na kronične bolesti bubrega (0, 63 μg/kg t.m./dan). Kod visokih konzumenata MOE za kardiovaskularne učinke kreće se u rasponu od 35, 71 do 115, 38, a za bubrežne učinke od 15 do 48, 46. Kod prosječnih konzumenata MOE za kardiovaskularne učinke kreće se u rasponu od 300 do 750, a za bubrežne učinke od 126 do 315. Kod visokih i prosječnih konzumenata akvatičnih organizama prosječna prehrambena izloženost kadmiju nalazi se znatno ispod granične vrijednosti od 2, 5 μg/kg tjelesne mase tjedno te se stoga može reći kako je razina rizika vrlo niska. Procijenjene vrijednosti prehrambene izloženosti aAs visokih i prosječnih konzumenata akvatičnih organizama nalaze se ispod raspona utvrđenih vrijednosti BMDL01 za kožne lezije (2, 2-5, 7 odnosno 0, 93-3, 7 μg/kg t.m./dan), karcinom pluća (0, 34- 0, 69 μg/kg t.m./dan) i karcinom mokraćnog mjehura (3, 2-7, 5 μg/kg t.m./dan). Kod visokih konzumenata MOE za kožne lezije kreće se u rasponu od 108 do 317, za karcinom pluća od 13 do 38, a za karcinom mokraćnog mjehura od 142 do 417. Kod prosječnih konzumenata MOE za kožne lezije kreće u rasponu od 1900 do 5700, za karcinom pluća od 230 do 690, a za karcinom mokraćnog mjehura od 2500 do 7500.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA