ࡱ> ]Bbjbj{{ 41\1\ ,X> > p&PH8H<M8 &! > |:Razli itost vizija o geopoliti kim i geostrateakim izazovima i ulozi NATO-a: izbor odgovora na izazove kao odrednica buduega karaktera i uspjeanosti NATO-a Petar Kure i Sa~etak Usporedbom dviju geopoliti kih i geostrateakih vizija o strateakim izazovima i ulozi NATO-a u suvremenom svijetu i bliskoj budunosti pokuaava se ukazati na razli itost izazova koji stoje pred NATO-om. Dvije vizije koje se obrauju identificiraju izazove i predla~u odgovore na izazove. Razli itost identificiranih izazova i predlo~enih odgovora na izazove pokazatelj je razli itosti vizija. Identifikacija izazova i opasnosti razlikuje se ovisno o autorima vizija i ciljevima koje su isti ~eljeli postii. Klju nim geopoliti kim i geostrateakim izazovima za NATO u budunosti ozna uju se: sigurnosni izazovi iz aire regije Bliskog istoka, sve vee zna enje kontrole nad izvorima energije, tj. nalaziatima nafte i plina, ekonomsko, politi ko i vojno ja anje NR Kine, odnosi NATO-a u cjelini i pojedinih lanica s Rusijom te unutarnji odnosi u NATO-u. Obrauje se i problematika identificiranja strateakih ciljeva kao rezultata trendova na koje NATO mora pronalaziti odgovore i definiranja budue uloge NATO-a s obzirom na geografski prostor i djelovanje, tj. hoe li NATO ostati regionalna sigurnosna organizacija ili e postati de facto globalnim sigurnosnim imbenikom koji bi zastupao i atitio interese lanica na globalnoj razini. Klju ne rije i: NATO, geopoliti ki i geostrateaki izazovi, geopoliti ke vizije, strateaki ciljevi, ekonomska kriza. Uvod U razdoblju koje se prote~e otprilike od polovine 2008. godine najva~niji trenutak koji obilje~uje Sjevernu Ameriku (kad je NATO u pitanju, ovaj pojam poistovjeuje se s Angloamerikom, tj. SAD-om i Kanadom) i Europu jest ekonomska kriza koja je 2009., pa i 2010. godine, za mnoge dr~ave s ova dva kontinenta zna ila i recesiju. lanice NATO-a naale su se suo ene s velikim problemima kad je u pitanju odr~avanje postignute razine obrambenih kapaciteta. Joa je viae u pitanje doaao daljnji razvoj obrambenih kapaciteta (barem u veini lanica NATO-a), ali i odvijanje misija koje se pred NATO postavljaju kao nu~ni odgovori na suvremene geopoliti ke i geostrateake izazove. To se razdoblje otprilike mo~e poistovjetiti s odr~avanjem triju sastanka na vrhu (summita) NATO-a, onim u Strasbourgu i Kehlu u travnju 2009., u Lisabonu u studenom 2010. i u Chicagu u svibnju 2012. godine. Turbulentno i teako razdoblje, ne samo za NATO nego i za Europu i Sjevernu Ameriku u cjelini, na svim je poljima druatvenog ~ivota utjecalo na promjenu strateakih ciljeva NATO-a, kao i na razvoj razli itih vizija o strateakoj ulozi NATO-a u budunosti. Iako se nikako ne mo~e ustvrditi da je ekonomska kriza jedini aspekt koji utje e na vizije razvoja i uloge NATO-a u budunosti, njezin utjecaj ipak djeluje na suo avanje sa stvarnoau i dovoenje ~elja u sklad s ostvarivim mogunostima. Klju nom odrednicom razli itih vizija o buduoj strateakoj ulozi NATO-a mogu se ozna iti razli iti strateaki ciljevi SAD-a i Europe (i sredstva za njihovo ostvarivanje), kao i razli ito nastrojene skupine strateakih mislilaca koji utje u na stvaranje strateakih vizija i koji su utjecali na stvaranje sadaanjeg Strateakoga koncepta NATO-a usvojenog 2010. godine na sastanku na vrhu u Lisabonu. Upravo se ovdje, meu ostalim, donose usporedbe dviju strateakih vizija, od kojih je jedna vrlo zna ajno utjecala na oblikovanje Strateakoga koncepta NATO-a. U Deklaraciji NATO-ova sastanka na vrhu odr~anog 2009. godine u Strasbourgu i Kehlu stoji da su iskustva u Afganistanu i na Balkanu pokazala da suvremeni sigurnosni izazovi zahtijevaju sveobuhvatan pristup meunarodne zajednice koji uklju uje civilne i vojne mjere te koordinaciju. To se osobito odnosi na suradnju i napredak u koordinaciji djelovanja, postignut s Europskom Unijom i Ujedinjenim narodima. S obzirom na kumulativan u inak suvremene ekonomske krize i suvremenih geopoliti kih/geostrateakih izazova koji se postavljaju pred NATO postavljaju se pitanja o buduim mogunostima odgovaranja na ove izazove kad je u pitanju NATO: `to e biti s budunosti sjevernoameri ko-europskog savezniatva? Kako e se, zbog velikih uateda u izdvajanjima za obranu meu veinom lanica NATO-a, osigurati odvijanje misija nametanja i odr~avanja mira u budunosti energetske sigurnosti i osiguravanja zaliha? Kakva je budunost interoperabilnosti i suradnje unutar NATO-a s obzirom na evidentno i kontinuirano poveavanje razlike u kapacitetima, ponajviae izmeu SAD-a i ostalih lanica NATO-a, ali i izmeu veih i manjih europskih lanica? Mo~emo li u budunosti o ekivati  viaekratni NATO, u kojem e SAD biti zadu~en za obavljanje zahtjevnih vojnih misija, koje uklju uju i suzbijanje regionalnih kriza, pa i promjene re~ima, a Europa za operacije odr~avanja mira i humanitarne operacije? Je li budunost NATO-a zaista u  globalnom anga~manu i prisutnosti ? Geopoliti ki izazovi NATO-u: suvremeni i budui Geopoliti kih izazova koji se postavljaju pred NATO ima viae. Za potrebe ovoga rada identificirano je, prema mialjenju autora, pet klju nih geopoliti kih izazova. Razli itost vizija o budunosti NATO-a razmatra se kroz usporedan pregled izazova identificiranih u dva dokumenta koja se analiziraju u radu.  Prvim izazovom mo~e se ozna iti anga~iranost NATO-a i SAD-a u airoj regiji Bliskog istoka i ameri ka politika prema tom dijelu svijeta. Naime promjena u ameri kom geopoliti kom interesu, koja se, u geografskom smislu, javlja posebice nakon 11. rujna i anga~mana u Afganistanu te Iraku, predstavlja realnost. Sastoji se od fokusiranja interesa i anga~iranja ameri ke vojne sile, kao i politi kih i diplomatskih napora na prostore jugoisto no, ali u recentnom razdoblju i ju~no od granica Europe. Na Bliskom istoku i u regiji Perzijsko-arapskog zaljeva SAD je prisutan i anga~iran i otprije, joa iz vremena po etaka Hladnog rata, ali raspadom SSSR-a i nakon 11. rujna otvoreni su potpuno novi prostori za anga~man, poput Srednje Azije, kao i prostori za ja i anga~man, u Sjevernoj Africi i na tzv. Rogu Afrike (The Horn of Africa). SAD-u su otvoreni novi prostori za anga~iranje, ali su ujedno ratovi koji su voeni u Afganistanu i Iraku uzrokovali tolike troakove i dugove da se SAD naaao u velikoj du~ni koj krizi, dok je Rusija istodobno, zaraujui mnogo na visokim cijenama nafte, a sve viae i plina, uspjela oja ati vojno i politi ki. NATO je takoer pokazao interes za dijelove svijeta koji su prepoznati kao geopoliti ki i geostrateaki bitni, a ujedno su to i dijelovi svijeta koji generiraju neke od suvremenih sigurnosnih izazova. Drugi geopoliti ki izazov predstavlja sve vee geopoliti ko zna enje izvora energije, prvenstveno nafte, ali i prirodnog plina. Ovisnost SAD-a i veine ostalih lanica NATO-a o uvoznoj nafti, uglavnom iz najnestabilnijih regija svijeta koje obilje~uju i suvremeni sigurnosni izazovi poput terorizma, ini energetsku sigurnost sve viaim prioritetom na listi ciljeva NATO-a. Sve manji izvori energije i sve vea potroanja, posebice u novim jakim i velikim ekonomijama (Kina, Indija) ine borbu za osiguravanje vaenja i sigurne dopreme izvora energije prvorazrednim geopoliti kim izazovom sadaanjosti i joa veim izazovom budunosti. Razdoblje jeftine nafte, kao i razdoblje jeftinog plina, definirali su proalost. Ostaje samo pitanje o tome je li mogua sigurnost opskrbe koja bi zadovoljila potrebe najveih potroaa a u iduih nekoliko desetljea, kad e, procjenjuje se, zalihe nafte po eti nestajati. Trei je geopoliti ki izazov kontinuitet ja anja, ekonomskog, vojnog i politi kog, NR Kine kao druge svjetske sile i dr~ave ije ambicije za airenje utjecaja daleko prelaze granice regije u kojoj se nalazi. Promatrajui njezin ekonomski utjecaj i uklju enost u gospodarske tokove, teako da se mo~e nai dio svijeta u kojem NR Kina nema svoj utjecaj. Poveanje potroanje prirodnih resursa, a posebice nafte, i viae je nego evidentno. Primjerice 2007. godine potroanja nafte u NR Kini poveala se za 16 posto, a ra una se da e oko 2030. NR Kina troaiti 10 posto ukupne svjetske potroanje nafte. Istodobno, u idua dva desetljea potroanja prirodnog plina u NR Kini udvostru it e se. NR Kina ujedno u regijama bogatim prirodnim resursima airi svoj utjecaj i postaje sposobna ovladavati sve veim mogunostima osiguravanja uvoza prirodnih resursa kao ato su nafta, minerali, rude, drvo itd. Upravo NR Kina predstavlja najvei izazov dr~avama lanicama NATO-a, prvenstveno SAD-u, za osiguravanje dovoljnih koli ina prirodnih resursa u budunosti. Budua geopoliti ko-geoekonomska suparniatva i mogui sukobi odvijat e se upravo u regijama koje obiluju prirodnim resursima, posebice energetskim, a u kojima ni jedna od svjetskih sila nije ostvarila presudan utjecaj (Sredianja Azija, Podsaharska Afrika, Jugoisto na Azija, dijelovi aire regije Bliskog istoka). U nekima od tih regija NATO u posljednjem desetljeu pokazuje anga~iranost i ak je i vojno prisutan (primjerice u Afganistanu). etvrti geopoliti ki izazov predstavljaju novi odnosi u zapadnom dijelu Euroazije i novi odnosi izmeu pojedinih lanica NATO-a i Rusije. vrsta njema ko-francuska osovina u Europskoj Uniji, ali i u NATO-u (primjerice zajedni ko stajaliate oko neanga~iranja NATO-a u vojnim operacijama u Iraku 2003., kao i protivljenje pozivanju Ukrajine i Gruzije da pristupe Akcijskom planu za lanstvo NATO-a u prosincu 2008. godine kako se ne bi antagoniziralo Rusiju te stajaliate o preispitivanju svrsishodnosti raketnog atita koji SAD planira postaviti na vanjske granice NATO-a u Srednjoj Europi) i dalje funkcionira, ali ono ato predstavlja novi trenutak jesu odnosi izmeu Njema ke i Rusije koji u posljednjem desetljeu do~ivljavaju stalan uspon.  Prirodna upuenost jedne dr~ave na drugu u proalosti je rezultirala krvavim sukobima, a u 20. stoljeu dvama najkrvavijim sukobima uope, Prvim i Drugim svjetskim ratom. Nakon ujedinjenja Njema ke odnosi dviju dr~ava sve su se viae pretvarali u viae stupnjeve suradnje, a mo~e se govoriti i o strateakom partnerstvu na gospodarskom polju te posebice na energetskom polju (npr. veliki zajedni ki projekt plinovoda Sjeverni tok ispod Balti kog mora, od ruskog Viborga do njema kog Greifswalda, izgraen kako bi se izbjegao tranzit plina iz zapadnog Sibira u srednju Europu kroz Bjelorusiju i Poljsku, dovraen 2011. godine). Upuenost, ali i ovisnost Njema ke o Rusiji kad su u pitanju uvoz prirodnih resursa i izvoz industrijskih proizvoda injenica je koju treba prepoznavati i prema kojoj e se odreivati glavnina sadr~aja njema ko-ruskih odnosa u bliskoj budunosti. Ti e odnosi u budunosti biti obilje~eni pragmatizmom i ekonomskom suradnjom te nije realno o ekivati da e Njema ka ugroziti odnose s Rusijom primjerice podrakom primanju neke od dr~ava ZND-a u NATO. Kona no, peti geopoliti ki izazov koji mo~emo identificirati predstavljaju unutarnji odnosi u NATO-u na relaciji SAD-Europa, kao i oni izmeu europskih lanica. Proairenje NATO-a na dr~ave Srednje i Jugoisto ne Europe, kao i mogua tendencija daljnjeg airenja NATO-a na dr~ave Isto ne Europe u budunosti, bude li za takve poteze ikad postojao konsenzus unutar samog Saveza, pokazuju visok stupanj korelacije izmeu geopoliti kih i geostrateakih ciljeva SAD-a i veine lanica NATO-a. Pritom ipak treba napomenuti da jedan dio lanica u ostvarivanju ovih ciljeva pokazuje veu tendenciju za provoenje u djelo vlastitih strategija i bilateralnih odnosa, primjerice s Rusijom, nego ato su fokusirani na djelovanje na razini Saveza. Prema stupnju rezerviranosti prema provoenju globalne geostrategije SAD-a i provoenju vlastitih strategija u osiguravanju geopoliti kog utjecaja i energetske sigurnosti, posebno se izdvajaju velike europske dr~ave, najva~nije lanice Europske Unije, ali ujedno i lanice NATO-a. To su dakako Francuska i Njema ka. No u NATO-u su utjecaj i glas SAD-a ipak najva~niji iako se formalno odlu uje konsenzusom. Meutim lanica koja za obranu izdvaja gotovo tri etvrtine svih sredstava koja se izdvajaju na razini svih lanica pojedina no, jedina svjetska supersila koja posjeduje sve kapacitete za djelovanje u bilo kojem dijelu svijeta, ima, ako ne formalno, a onda stvarno, presudan utjecaj na oblikovanje programa rada kojim e se NATO voditi. NATO  spona za povezivanje sustava regionalne sigurnosti? Teako se mo~e pretpostaviti da bi NATO mogao postati sustav istinski globalne sigurnosti jer to daleko prelazi njegove kapacitete, ali i namjenu i svrhu postojanja. Sama globalna sigurnost  kao realnost u suvremenom svijetu  ne postoji. Postoje sustavi regionalne sigurnosti i regionalne sigurnosne organizacije koje ih odr~avaju i koje u njima djeluju. Je li onda budunost NATO-a u povezivanju i suradnji s regionalnim sigurnosnim organizacijama, u razvijanju sigurnosnih partnerstava? Upravo na toj razini, povezivanjem s regionalnim sigurnosnim organizacijama i razvijanjem sustava regionalne sigurnosti, NATO mo~e postii najvei uspjeh u izgradnji sigurnosti svojih lanica, ali i partnera. Budunost je u kontinuiranoj suradnji koja se ostvaruje programima i partnerstvima  Partnerstvom za mir, partnerstvima NATO-Rusija, NATO-Ukrajina, Mediteranskim dijalogom (trenuta no u bitno izmijenjenim uvjetima, nakon arapskog proljea), Zaljevskim vijeem za suradnju, Istambulskom inicijativom itd. NATO mo~e biti spona koja e osim izgradnje sigurnosne zajednice programima i partnerstvima povezivati sustave regionalne sigurnosti. Mogunosti da lanicama NATO-a postanu dr~ave kao ato su Izrael, Japan, Australija, mo~da i Novi Zeland, zna ile bi da NATO potpuno izlazi iz regionalnih okvira i postaje spona za povezivanje sustava regionalne sigurnosti, mo~da ak i u pokuaaju izgradnje globalne (iako dakako ne potpune) sigurnosti za dr~ave koje su saveznice SAD-a u strateaki bitnim dijelovima svijeta. Naravno, odmah se otvara sljedee pitanje: kad bi lanstvu pristupio Japan, zaato ne bi i Ju~na Koreja? U Ju~noj Koreji ionako se nalaze ameri ke postrojbe. Tajvan ne mo~e postati lanicom jer bi to izazvalo kinesku reakciju, ali od kraja 1970-ih godina ima obrambeni sporazum s SAD-om. Bila bi to sigurnost za dr~ave saveznice, vjerojatno na formalno viaoj razini, pod ameri kim kiaobranom. Postavlja se pitanje ato bi se u stvarnosti promijenilo budui da su neke od tih dr~ava s SAD-om vezane obrambenim sporazumima, a osim toga SAD je dosad uvijek pokazivao odlu nost pri pomoi u obrani navedenih dr~ava ukoliko je to bilo potrebno. Bi li NATO takvim potpunim izlaskom iz okvira definiranih u Sjevernoatlantskom ugovoru i de facto vlastitom globalizacijom trebao promijeniti i ime, slu~beni opis zadaa i redefinirati svoje ciljeve? Kako objasniti da savez koji se naziva Sjevernoatlantskim uklju uje Japan ili Australiju? Bi li uope u novom ugovoru, koji bi trebalo sastaviti i ratificirati meu dr~avama lanicama takvog jednog novog saveza, bilo potrebno definirati geografsko podru je odgovornosti ili odrediti da se ono podrazumijeva prema dr~avama lanicama? Ja anje partnerstava koja su ve uobli ena u organizacije i djeluju (Europska Unija, Partnerstvo za mir, Ujedinjeni narodi, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Vijee Europe, Rusija, Ukrajina i Gruzija, Istambulska inicijativa za suradnju, Mediteranski dijalog) treba biti praeno promialjanjem o unapreivanju postojeih odnosa s pojedinim dr~avama kako bi se oni mogli unaprijediti. Potrebno je poduzeti korake kao ato su uspostava novih ili doraenih sporazuma o partnerstvu; proairenje liste aktivnosti koje vrae partneri; dopuatanje vee diferencijacije u odnosima partnera s NATO-om; uvoenje novih programa i ciljeva, posebice onih koji bi mogli dovesti do vee operativne ili diplomatske suradnje na pojedinim projektima; izmjena procedure kako bi se omoguila ato slobodnija izmjena ideja meu partnerima. Geopoliti ki izazovi NATO-u uvelike su povezani s pristupom izvorima energije, a posebice nafte. Veina nafte u SAD se uvozi iz nestabilnih regija svijeta. Primjerice SAD je uvoznik 25 posto ukupne svjetske nafte koja se uvozi, a zalihe SAD-a iznose samo dva do tri posto svjetskih zaliha, ali istodobno veina plina u SAD ipak dolazi iz Sjeverne Amerike, iz vlastitih zaliha, te iz Kanade. I dok je veina lanica NATO-a uglavnom ovisna o uvozu nafte iz regije Bliskog istoka i posebice Perzijsko-arapskog zaljeva kao najva~nije naftom bogate regije na svijetu (60 posto potvrenih svjetskih zaliha nafte i 45 posto potvrenih svjetskih zaliha plina) i drugih nestabilnih regija svijeta poput regije Gvinejskog zaljeva primjerice, kad je u pitanju plin, SAD i joa neke lanice NATO-a mogu se osloniti na vlastite izvore. lanice iz Srednje i Jugoisto ne Europe, ali i sve vei dio lanica iz Zapadne Europe, ovisne su uvelike o uvozu plina, ali i nafte iz Rusije. Njihovi ciljevi i strategije djelovanja stoga nikako ne mogu biti jednaki. Postavlja se pitanje je li uope mogue na razini itavog NATO-a uspostaviti jedinstvenu strategiju ostvarivanja energetske sigurnosti? Dosadaanje iskustvo manje bitnih stvari, a ne samo ne ega ato je prvorazredni strateaki interes svake lanice, pokazalo je da takva strategija zasad nije mogua i pitanje je da li je uope ostvariva. Posebni nacionalni interesi svake pojedine lanice daleko viae utje u na osiguravanje energetske sigurnosti svake od njih nego svijest o potrebi zajedni kog djelovanja. Neprestano ja anje NR Kine u sprezi neoliberalnoga kapitalizma pod dr~avnom kontrolom (gotovo da se radi o oksimoronu, ali zasad uspjeanom) izaziva sve veu zabrinutost i u SAD-u i u Europi. Regija Azija-Pacifik, ali sve viae i Ju~na Azija s Indijom na elu, pokazuju izuzetne mogunosti toga dijela svijeta. Ne treba zaboraviti da u Isto noj, Ju~noj i Jugoisto noj Aziji ~ivi polovina ukupnog stanovniatva svijeta, ato je u povijesti uvijek bio problem zbog prenaseljenosti (u mnogim dijelovima i danas jest), ali je i velik potencijal u smislu jeftine radne snage. Upotrebom suvremenih tehnologija i niskim nadnicama azijske dr~ave u itavom su nizu industrijskih sektora ostvarile rezultate kojima su pokazale da nema naznaka o smanjivanju ili zaustavljanju njihova gospodarskog rasta, a time i politi kog, pa i vojnog ja anja, kao i sve vee potrebe za sirovinama. SAD i NR Kina i dalje e ostati najvei potroaa i svjetske energije, a oko 2025. godine NR Kina trebala bi prema ukupnoj potroanji energije pretei i sam SAD. Najvei problem predstavlja, a tako e biti i u budunosti, potroanja nafte, ponajviae zbog automobilizacije NR Kine, koja do 1993. uope nije uvozila naftu, a sad je ve pretekla Japan po uvozu nafte i postala drugi uvoznik nafte na svijetu nakon SAD-a (i druga svjetska ekonomija, op. a.). SAD i NR Kina ve se sada bore za ato vei pristup zalihama nafte, posebice u Podsaharskoj Africi. Mo~e se o ekivati da e u budunosti njihova borba prerasti u pravo geoekonomsko suparniatvo, a mo~e izazvati i geoekonomsko-geopoliti ki sukob u regijama bogatima naftom, ali vjerojatno bez izravnog sukoba svjetske supersile i jedne od svjetskih velesila. Novi izazovi NATO-u nalaze se upravo na prostorima na kojima zna ajnija transatlantska suradnja dosad nije zabilje~ena. Najva~nija religijska i kulturoloaka pitanja poja ana su imigracijom pripadnika islamske vjeroispovijesti u Europu. Ameri ko druatvo i europska druatva evoluiraju u razli itim smjerovima. Stoga je mogue postaviti pitanje postoji li joa uvijek  Zapad kao prepoznatljiva skupina dr~ava povezanih interesima i oja anih zajedni kom kulturom i povijeau? Ili su u odsutnosti sovjetske prijetnje, zbog sve razli itijih vrijednosti, oja ali i razli iti interesi? Je li ovaj savez, koji prvenstveno uklju uje Sjevernu Ameriku i Europu, joa uvijek vodea snaga u onome ato bi se moglo nazvati meunarodnim poretkom? Ili e se svijet suo avati s alternativom koju predstavljaju dr~ave koje se natje u i savezniatva koja se mijenjaju prema potrebama i okolnostima? Meutim, transatlantske politike koje se mogu identificirati kao  Zapadne daju naslutiti da se razlika izmeu transatlantskih partnera smanjuje (posebice posljednjih nekoliko godina; nakon svraetka unipolarizma i neokonzervativno intonirane vladavine u SAD-u za vrijeme predsjednikovanja G. W. Busha, op. a.). No kako bi doalo do zajedni kog djelovanja, bit e potrebno mnogo viae suglasja, ne samo oko ciljeva nego i oko na ina i sredstava za njihovo postizanje, od kojih je veinu lako identificirati: policijska, obavjeatajna i pravosudna suradnja potrebna za obranu Zapada od terorizma; izgradnja dr~avnih struktura u Afganistanu, Iraku i Palestini (koja se raa); spre avanje Irana u njegovoj namjeri da postane nuklearnom silom; politi ke i ekonomske reforme u cijeloj airoj regiji Bliskog istoka; Rusija pod vodstvom V. Putina, ije djelovanje pokazuje da, iako nije usporedivo s onim Sovjetskog Saveza, jedinstvenu i slobodnu Europu kao cilj tek treba dosei. Navedeni skup problema predstavlja zajedni ke probleme koji zahtijevaju zajedni ka rjeaenja, a dvije klju ne prepreke moraju se prijei prije nego ato postane mogue poduzeti zajedni ku akciju. Postavlja se naime pitanje kako e saveznici zajedno djelovati i tko meu njima ima sposobnosti obaviti posao? Kakva je budunost NATO-a s obzirom na unilateralno/multilateralno djelovanje te s obzirom na razli itost vojnih sposobnosti meu saveznicima (Hay, W. A.; Sicherman, H., 2007:10)? NATO, kao najva~nije mjesto gdje SAD i Europa mogu zajedni ki raspravljati i donositi odluke, mora ostati relevantan i aktivan. Kad se radi o vojnim pitanjima, NATO treba biti prvi izbor za akciju ako je ista potrebna. Razlike u kapacitetima izmeu saveznika, koje se poveavaju, jesu sve vei problem, ali to ne zna i da NATO ne mo~e ispunjavati svoju ulogu. SAD i Europa, bez obzira na vlastite razlike, najsli niji su od svih regija i mogu najviae izgubiti ako u suvremenom dobu globalizacije i masovnog terorizma ne uspiju u promicanju vlastitih zajedni kih vrijednosti i interesa u svijetu. Asimetri no ratovanje u velikoj mjeri poniatava prednosti koje pru~a tehnoloaki modernije, superiorno naoru~anje. SAD nije priznao da tzv.  revolucija u vojnim poslovima ne mo~e osigurati da oni koji su pora~eni prihvate poraz, ato je klju ni cilj u odr~ivom vojnom planiranju. Irak je vjerojatno dobra lekcija iz koje su planeri politike trebali izvui pouke da ratovanje nije sukob strojeva, nego sukob ljudskih volja. Izrada doktrina, analiza i nabave opreme mora se usmjeriti na izazove koje e predstavljati asimetri ni sukobi, pri emu treba imati u vidu i zapadnu, viae tehnoloaki zasnovanu vojnu povijest, i onu ne-zapadnu, koja manje pozornosti i va~nosti pridaje tehnoloakim znanjima. Ameri ka vojna praksa na odreeni na in predstavlja najdalji korak zapadnog modela ratovanja, a njezini protivnici predstavnici su ne-zapadnih sustava ratovanja. Ovaj kontrast u srediate stavlja pitanje definiranja zapadnog na ina ratovanja kojem pripadaju i vojne snage drugih razvijenih dr~ava sa sli nim kulturoloakim zna ajkama (Hay, W. A.; Sicherman, H., 2007:195-196). Sigurnost i napredak SAD-a ponajviae ovise o Aziji. Ameri ko-kineski odnosi bit e glavna odrednica odnosa izmeu SAD-a i Azije, ali dakako ne i jedina. W. Overholt smatra da SAD i dalje inzistira na odnosima s Japanom, koji onda u drugi plan stavljaju realnost koju predstavljaju odnosi SAD-a i Kine, koji pak odreuju veinu pitanja vezanih uz Aziju. Prioritet koji se daje vojnim pitanjima donosi rizik nepotrebnog polariziranja regije te slabi ekonomske odnose koji su prouzro ili ameri ku nadmo, ali sada ja aju kineski utjecaj. Utjecaj SAD-a u Aziji stoga slabi. Overholt u pitanje dovodi tvrdnju da e promicanje demokracije samo po sebi dovesti do ja eg razvoja i mira te prognozira novu eru u kojoj bi geopolitika Azije mogla poprimiti bitno druga ije oblike (Overholt, 2007). Me U raspravi o potrebitosti NATO-a S. Sloan navodi da u svijetu ne postoji niata sli no onome ato predstavlja integrirana zapovjedna struktura sli na NATO-u, toliko potrebna za odvijanje zajedni kih vojnih operacija, bilo da se odvijaju pod zastavom EU-a, NATO-a ili ad hoc koalicije pod vodstvom neke lanice NATO-a. NATO smatra potrebnim, ali ne i dovoljnim za cjelokupnu sigurnost Angloamerike i Europe (Sloan, 2010:277). Postoje i razmialjanja da bi NATO trebalo nadopuniti novim ugovorom, onim o novoj atlantskoj zajednici, koji bi potpisale sve lanice NATO-a i Europske Unije. Dr~ave koje brane demokratske vrijednosti i pridonose operaciji u Afganistanu, kao ato su Australija, Novi Zeland, Japan i Ju~na Koreja, moglo bi se pozvati da se priklju e ovom ugovoru koji bi okupljao demokracije koje dijele sli ne vrijednosti i zajedni ki rade na ostvarivanju sigurnosnih interesa. Bila bi to organizacija koja bi slu~ila nevojnoj suradnji i ne bi bila kompetitivno nego suradni ki nastrojena prema NATO-u i Europskoj Uniji (Sloan, 2010:278). Razlike u stavovima i vienjima, kad je u pitanju anga~man u airoj regiji Bliskog istoka, izmeu SAD-a i dijela europskih lanica NATO-a nisu zanemarive. Te su razlike najviae kulminirale tijekom velikog raskola oko akcije u Iraku 2003. godine kad ni u NATO-u nije bilo mogue bilo postii konsenzus za djelovanje, makar i u obliku pomoi jednoj lanici, Turskoj, u slu aju opasnosti. Razli itost percepcija problema u regiji i na ina njihova rjeaavanje izmeu SAD-a i jednog dijela europskih lanica NATO-a tada je bila na vrhuncu. Problemi sa slanjem vojnika u Afganistan, povla enje nekih dr~ava iz te mirovine misije i smanjivanje izdvajanja za obranu meu europskim lanicama NATO-a itekako utje u na njihov doprinos anga~iranju. Ujedno su bile prisutne i razlike u pogledima na borbu s ekonomskom krizom, u smislu treba li atedjeti na izdvajanjima za obranu ili troaiti jednako ili ak viae kako bi se poticale investicije i tako dr~avnom potroanjom, ugovorima s privatnim sektorom, stimulirao oporavak ekonomije. Iako je Obama najavio druga iji smjer ameri ke vanjske politike od svoga prethodnika i ukazao na potrebu uspostavljanja multilateralizma u meunarodnim odnosima te time zadobio simpatije meu Europljanima, ipak nije uspio pomiriti razli ite poglede na meunarodne odnose koji dijele dvije strane Atlantika. Povla enje ameri kih vojnika iz Iraka ostavlja potencijalno izuzetno nestabilnu situaciju i mogunost raspada Iraka na dvije ili tri dr~ave, od kojih bi jedna nesumnjivo bila veinski aijitska i samim time naklonjena Iranu i blisko povezana s njim. Iranska nuklearna prijetnja i mogunost regionalnog sukoba, kao i mogunost ameri ke, ameri ko-izraelske ili samo izraelske vojne intervencije, kojom bi se pokuaao zaustaviti iranski nuklearni program, joa je jedan sigurnosni izazov koji mo~e sna~no utjecati na geopoliti ke odnose u regiji, ali i na geostrateake odnose u veem dijelu Euroazije. Trea velika vojna intervencija SAD-a u toj regiji u razdoblju nakon 11. rujna pokazala bi da je ameri ko vojno interveniranje s ciljem ruaenja re~ima postalo pravilo kad je u pitanju aira regija Bliskog istoka, a posebice dr~ave koje okru~uju Perzijsko-arapski zaljev, najva~niju svjetsku regiju kad su u pitanju zalihe i izvoz nafte. U isto vrijeme situacija u Afganistanu sve je samo ne mirna, a grani no podru je izmeu Afganistana i Pakistana kroz koje prolazi pribli~no tri etvrtine prometa kojim se dovoze zalihe NATO-a u Afganistan izlo~eno je napadima militanata. Promjene u strateakim ciljevima NATO-a Strateaki ciljevi NATO-a mijenjaju se kako se mijenja strateaka okolina koja utje e na saveznike. Primarno su promjene tih ciljeva posljedice odgovora na geopoliti ke i geostrateake izazove koji se pred NATO postavljaju u suvremenom razdoblju. Od sredine 1990-ih godina u SAD-u je uglavnom vladalo mialjenje da je doprinos Europe transatlantskom savezniatvu stupanj sudjelovanja u vojnim operacijama, kao potpora ameri kim vojnim intervencijama i ratu protiv terorizma. Stoga su bilo kakva smanjivanja obrambenih prora una, kao i smanjivanja doprinosa u misijama, primjerice u Afganistanu, do~ivljavana kao znaci strateakog slabljenja i sve manje relevantnosti Europe u globalnoj geostrateakoj slici. Te~iate geopoliti kog i geostrateakog utjecaja i va~nosti, sudei prema takvom promialjanju, pomi e se prema Tihom i Indijskom oceanu, dok Atlantik postaje manje bitan. Ovo nije recentna pojava i njezini se prvi znaci mogu pratiti joa od kraja 1980-ih godina, a posebice nakon raspada SSSR-a i kontinuiteta ja anja NR Kine i Indije. Sve to utjecalo je na odreeno smanjivanje va~nosti NATO-a u ameri kom strateakom promialjanju, ali i u akademskoj zajednici koja se bavi meunarodnim odnosima, posebice u posljednjih desetak godina. etiri strateaka trenda oblikuju strateaku okolinu u kojoj NATO djeluje: globalna financijska (ekonomska) kriza; multipolarnost koju ne prati multilateralizam; tehnoloake prijetnje globalnom poretku i pravilima; novi konsenzus oko pravila upotrebe sile u meunarodnim odnosima. Pitanje je jesu li o ekivanja SAD-a od Europe nerealna. Ve dva desetljea SAD od Europe tra~i poveavanje kapaciteta kako bi bili sposobni zajedni ki ispunjavati misije izvan prostora odgovornosti i teritorija lanica (misije out-of-area). O ekivanja SAD-a od Europe viae se ne poklapaju s onime ato SAD ~eli od NATO-a jer se globalna geostrateaka situacija unipolarnog okru~enja, koja je definirala interese nacionalne sigurnosti SAD-a, mijenja prema multipolarnoj. Neki od izazova i dalje e biti aktualni, a mogle bi se pojaviti i nove misije. Misije prekomorskoga karaktera vjerojatno e pratiti novi vojni i politi ki izazovi, a mo~da e postati i va~niji od njih. Problemi i nerazumijevanja oko podjele troakova obrane izmeu SAD-a i europskih lanica NATO-a vjerojatno e se nastaviti, ali javljaju se novi izazovi vezani uz multipolarnost koji viae odgovaraju kapacitetima i interesima Europe. U suo avanju s njima SAD i Europa sada imaju viae zajedni kih interesa nego ato su imali od 1989. godine (Wright; Weitz, 2010:4-5). NATO se viae ne mo~e smatrati isklju ivo obrambenom organizacijom koja je ograni ena na odreeno geografsko podru je. NATO se danas bavi i obrambenim i ofenzivnim zadaama u svojoj borbi protiv terorizma i sigurnosnih izazova sadaanjice. Kako bi se borio protiv terorizma ili prijetnje teroristi kim napadom stanovniatvu, infrastrukturi i vojnim snagama NATO-a, mo~e se djelovati kako bi se pru~ila pomo nacionalnim vladama u borbi s posljedicama teroristi kih napada, kako bi se podupirale operacije Europske Unije i ostalih meunarodnih organizacija ili koalicija u koje su uklju ene lanice NATO-a te razmjeatale postrojbe gdje je to potrebno kako bi se ispunjavale takve misije. Kad je u pitanju odnos NATO-a prema airoj regiji Bliskog istoka, 11. rujan definitivno se namee kao prekretnica u tom odnosu i ulasku NATO-a u regiju, koja je od ograni ene uloge medijatora dijaloga o sigurnosti u regiji prerasla u mnogo anga~iraniju ulogu ulaskom u stvarna partnerstva. NATO je bio potpora misijama u Darfuru i Iraku, kao ato je i nositelj misije u Afganistanu. Uloga NATO-a u airoj regiji Bliskog istoka uvelike je ovisila o ameri koj vanjskoj politici i njezinim ciljevima. Radi se naime o regiji koja je najva~nija za energetsku sigurnost velikog dijela najrazvijenijih dr~ava svijeta jer se u njoj nalaze najvee svjetske zalihe sirove nafte i prirodnog plina. Vee razlike u odnosima izmeu NATO-a i dr~ava regije ne treba o ekivati brzo niti *bdf8 : < V ӽӧ{eO:+h*ph CJOJQJaJ(h*pheCJOJPJQJaJnHtH+h*phe5CJOJPJQJaJnHtH+h*ph5CJOJPJQJaJnHtH+h*phw5CJOJPJQJaJnHtH+h*phC\5CJOJPJQJaJnHtH+h*ph&o5CJOJPJQJaJnHtH+h*ph0U5CJOJPJQJaJnHtH+h*ph<5CJOJPJQJaJnHtH+h*ph^5CJOJPJQJaJnHtH : < Z j  #:&u$dh`a$gdD;$dhdd@&[$\$a$gdBdhgd;$nnd]n^na$gd $nnd]n^na$gd{$nndh]n^na$gd $dha$gdy $dha$gde$dh7$8$H$a$gde V X Z j " t v  : V  2 4 v x  " ` fhdf̽rfrrhtCJOJQJaJh*ph 8CJOJQJaJh*phgCJOJQJaJh*ph$lCJOJQJaJh*ph<CJOJQJaJh*ph CJOJQJaJh*phCJOJQJaJh*ph 5CJOJQJaJh*phGCJOJQJaJ(jh*ph CJH*OJQJUaJ"N|LP<L.tĸӸӸӚӊ{k\Ě\H&h*ph 0J6CJOJQJ]aJh*ph<CJOJQJaJh*ph 5CJOJQJaJh*ph 8CJOJQJaJh~\vh{6CJOJQJaJh*phCJOJQJaJh*phtCJOJQJaJhtCJOJQJaJh*phyCJOJQJaJh*ph{CJOJQJaJh*ph$lCJOJQJaJhth$lCJOJQJaJBXrtPVtvlWlWWWWWB(h*phmClCJOJPJQJaJnHtH(h*ph8CJOJPJQJaJnHtH(h*ph^CJOJPJQJaJnHtH(h*phDCJOJPJQJaJnHtH(h*pha5CJOJPJQJaJnHtH(h*phBCJOJPJQJaJnHtH(h*phHlCJOJPJQJaJnHtH+h*ph 5CJOJPJQJaJnHtH(h*ph;CJOJPJQJaJnHtH"NFHN:0lnmWmm낗+h*ph8]6CJOJPJQJaJnHtH(h*ph8]CJOJPJQJaJnHtH(h*phgCJOJPJQJaJnHtH(h*ph^CJOJPJQJaJnHtH(h*ph&oCJOJPJQJaJnHtH(h*phmClCJOJPJQJaJnHtH(h*phBCJOJPJQJaJnHtH(h*ph8CJOJPJQJaJnHtH!.>  B D R T >!@!!!! """ #m[[m"htCJOJPJQJaJnHtH(h*ph=C&CJOJPJQJaJnHtH(h*ph^CJOJPJQJaJnHtH(h*ph \<CJOJPJQJaJnHtH(h*ph8CJOJPJQJaJnHtH(h*ph&oCJOJPJQJaJnHtH(h*phgCJOJPJQJaJnHtH(h*ph 5ICJOJPJQJaJnHtH # #(#:#|######$$$$&$p$r$ %&%B%\%% &:&@&&&6(<(^(b(((6)8)ܾܩܾܾܾܾܾܾܾܔjU(h*ph\CJOJPJQJaJnHtH(h*ph7qCJOJPJQJaJnHtH(h*ph CJOJPJQJaJnHtH(h*ph 5ICJOJPJQJaJnHtH)jh*ph^0JCJOJQJUaJh*ph 5ICJOJQJaJh*ph^CJOJQJaJh*phD;CJOJQJaJ(h*phmClCJOJPJQJaJnHtH!:& ((*+-p.r..:1;B`N\h$dh7$8$H$`a$gd]$dh7$8$H$`a$gdA$dh7$8$H$a$gd $dh7$8$H$a$gdA$ & Fdhdd@&[$\$a$gdmCl$dhdd@&[$\$`a$gdmCl8))).*B*l******+++,,,0,2,F,H,R,8-:-----֬mX(h*phr(CJOJPJQJaJnHtH(h*ph8]CJOJPJQJaJnHtH(h*phgCJOJPJQJaJnHtH(h*ph^CJOJPJQJaJnHtH(h*ph 5ICJOJPJQJaJnHtH(h*ph\CJOJPJQJaJnHtH(h*ph7qCJOJPJQJaJnHtH(h*phmClCJOJPJQJaJnHtH-p.r..N/l/n////00|0~00000 1111$1&16181"2*2X2r3ر{{{{{h{{S)jh*phn0J!CJOJQJUaJ$h*ph CJOJQJaJnHtHhNCCJOJQJaJnHtH$h*ph~TCJOJQJaJnHtH$h*ph 5ICJOJQJaJnHtH$h*ph]CJOJQJaJnHtH'h*ph 5CJOJQJaJnHtH$h*phACJOJQJaJnHtH(h*ph$.CJOJPJQJaJnHtHr3t3v3333555555556666666>7@77788;;r;ǴڈڈڈڈxexeڈxQڈڈ'h*phA6CJOJQJaJnHtH$h*ph/kMCJOJQJaJnHtHh/kMCJOJQJaJnHtH$h*phnCJOJQJaJnHtH1jh*ph^0JCJOJQJUaJnHtH$h*ph 5ICJOJQJaJnHtH$h*ph^CJOJQJaJnHtH$h*phACJOJQJaJnHtH$h*ph#CJOJQJaJnHtHr;;|>>@@@.A@ADAjAxAXBbBxBBBBbCdC^DDDD|EEE6F8FFFPFFFGGGGGGHHڴǴǴǴ~~$h*phONCJOJQJaJnHtHh/kMCJOJQJaJnHtH$h*ph]CJOJQJaJnHtH$h*phZ[8CJOJQJaJnHtH$h*phnCJOJQJaJnHtH$h*phACJOJQJaJnHtH$h*ph CJOJQJaJnHtH(HHHHH(K*KRLTLLLLLLLLLLLLvM~M NN*N>NOOPzzgWh*pCJOJQJaJnHtH$h/kMhnCJOJQJaJnHtHhNCCJOJQJaJnHtHh/kMCJOJQJaJnHtH$h*ph CJOJQJaJnHtH$h*phnCJOJQJaJnHtH$h*phACJOJQJaJnHtH$h*phZ[8CJOJQJaJnHtH1jh*phZ[80JCJOJQJUaJnHtHPPPPPPPPPPPQQQQR RRRpTpXpbpppqqpqrrZt֯֯֯֯믅(h*phpCJOJPJQJaJnHtH(h*ph8]CJOJPJQJaJnHtH(h*phCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH(h*phv ,CJOJPJQJaJnHtH(h*phHlCJOJPJQJaJnHtH-Zt\t^t`tttttttuu^uduvvww wxxxxxx y>y\yfyryyzz zл릻i+h~\vhA6CJOJPJQJaJnHtH(h*phACJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH(h*phpCJOJPJQJaJnHtH(h*phCJOJPJQJaJnHtH5jh*ph]0JCJOJPJQJUaJnHtH(h*phYCJOJPJQJaJnHtH! z4zvzzz,{8{\{^{{{{{{||}"}}}~$~&~2~֚֬օօp[FF(h*phNCJOJPJQJaJnHtH(h*ph@HCJOJPJQJaJnHtH(h*ph^)CJOJPJQJaJnHtH(h*phS\CJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH(h*ph1CJOJPJQJaJnHtH(h*phYCJOJPJQJaJnHtH(h*phACJOJPJQJaJnHtH(h*ph8]CJOJPJQJaJnHtH2~~>BDpxh|āځ6>JRVfhzX`؃ųŞŞŞŞŞŞŞŞŞŞʼnn[$h*phCJOJQJaJnHtH5jh*ph@H0JCJOJPJQJUaJnHtH(h*phTCJOJPJQJaJnHtH(h*phYCJOJPJQJaJnHtH"hY+CJOJPJQJaJnHtH(h*ph@HCJOJPJQJaJnHtH$h*ph8]CJOJQJaJnHtH$h*ph@HCJOJQJaJnHtH TX|>@BЇ^`PVȍ̍JZvxܑޑT^Ēƒ֒ڎ{$h*ph{CJOJQJaJnHtHhCJOJQJaJnHtH$hY+h!CJOJQJaJnHtHhY+CJOJQJaJnHtH1jh*ph!0JCJOJQJUaJnHtH$h*phYCJOJQJaJnHtH$h*ph!CJOJQJaJnHtH0֒ؒ̓ dfBT <R$&X\ R^&(*,Npr.ڷڷڷڷڷڷڷڷڷڷڣڷړڷzڷڷ1jh*ph{0JCJOJQJUaJnHtHhNCCJOJQJaJnHtH'hY+h!6CJOJQJaJnHtH$h*phFCJOJQJaJnHtHhY+CJOJQJaJnHtH$h*ph!CJOJQJaJnHtH$h*phYCJOJQJaJnHtH-.ܟ VZ D@Zp[pF1(h*phU,CJOJPJQJaJnHtH(h*ph\7hCJOJPJQJaJnHtH(h*ph[BCJOJPJQJaJnHtH(h*ph 8gCJOJPJQJaJnHtH"hY+CJOJPJQJaJnHtH(h*ph!CJOJPJQJaJnHtH(h*phFCJOJPJQJaJnHtH(h*ph1CJOJPJQJaJnHtH(h*phQCJOJPJQJaJnHtH(h*phU;*CJOJPJQJaJnHtHZtxģȣ .>vxfrx~J֦vvggggWHgHh*ph=KCJOJQJaJhY+hU;*6CJOJQJaJh*phFCJOJQJaJhNCCJOJQJaJh*phU;*CJOJQJaJ(h*ph1CJOJPJQJaJnHtH5jh*ph,.0JCJOJPJQJUaJnHtH(h*ph,.CJOJPJQJaJnHtH(h*phFCJOJPJQJaJnHtH(h*phU,CJOJPJQJaJnHtHJNHJ̩Ωb(X\fv Ƭܬĭ⚈s^(h*ph*pCJOJPJQJaJnHtH(h*ph \<CJOJPJQJaJnHtH"h*pCJOJPJQJaJnHtH(h*ph=KCJOJPJQJaJnHtHh*ph8CJOJQJaJh*phU;*CJOJQJaJ)jh*ph=K0JCJOJQJUaJh*ph=KCJOJQJaJh*phFCJOJQJaJ"H̩V:t$dh`a$gdxu $dha$gd6D $dha$gdx$dh`a$gdr$dh`a$gdd]M$dh`a$gd$dh`a$gdU;*$ & Fdha$gd=Kĭ4846fhj8:į֝gP9,h*phd]M@CJOJPJQJaJnHtH,hNChd]M@CJOJPJQJaJnHtH5h*phd]M@B*CJOJPJQJaJnHph# tHh!CJOJQJaJh*ph=KCJOJQJaJ"h!CJOJPJQJaJnHtH(h*ph=KCJOJPJQJaJnHtH"h*pCJOJPJQJaJnHtH(h*phBCJOJPJQJaJnHtH(h*phCJOJPJQJaJnHtH:RVֲ޲޴~И}hVhVhVhVAh(h*ph!CJOJPJQJaJnHtH"h!CJOJPJQJaJnHtH(h*phCJOJPJQJaJnHtH5h*ph@B*CJOJPJQJaJnHph# tHBjh*ph0J@B*CJOJPJQJUaJnHph# tH+hIB*CJOJPJQJaJnHph# tH+h!B*CJOJPJQJaJnHph# tH1h*phB*CJOJPJQJaJnHph# tHȹʹ LP46FZ46tܼ(<DzDzDzٲDzDzٝDzَmmX(h*phD;CJOJPJQJaJnHtH(h*phrCJOJPJQJaJnHtHh!CJOJQJaJh*phCJOJQJaJ(h*ph1CJOJPJQJaJnHtH(h*ph!CJOJPJQJaJnHtH"h!CJOJPJQJaJnHtH(h*phCJOJPJQJaJnHtH"hfdCJOJPJQJaJnHtH"<~ھ~cH5%h*phwUB*CJOJQJaJph4h*ph=K0J<B*CJOJQJaJmH ph# sH 4h*phU;*0J<B*CJOJQJaJmH ph# sH =h*ph0JCJOJPJQJaJehnHrtH"h!CJOJPJQJaJnHtH"hTA=CJOJPJQJaJnHtH(h*phTA=CJOJPJQJaJnHtH(h*phD;CJOJPJQJaJnHtH(h*phrCJOJPJQJaJnHtH :&(0$(BD:D|ٴ١ɎɎ{ɎhUU%h*phxuB*CJOJQJaJph%h*ph^2B*CJOJQJaJph%h*phTA=B*CJOJQJaJph%h*ph!B*CJOJQJaJph%h*ph4>mB*CJOJQJaJph(h~\vhwU6B*CJOJQJaJphh!B*CJOJQJaJph%h*phwUB*CJOJQJaJph%h*phjMB*CJOJQJaJph N\Zjvx8xHN\b믝֯m[mm[m["hCXCJOJPJQJaJnHtH(h*ph^)CJOJPJQJaJnHtH5jh*ph_0JCJOJPJQJUaJnHtH"h!CJOJPJQJaJnHtH(h*ph_CJOJPJQJaJnHtH"hTA=CJOJPJQJaJnHtH(h*phxuCJOJPJQJaJnHtH(h*phS\CJOJPJQJaJnHtH#b\^",24FZ|.8<VƱٱٱu``ي```(h*phH*CJOJPJQJaJnHtH(h*phCXCJOJPJQJaJnHtH(h*ph=)kCJOJPJQJaJnHtH"hNCCJOJPJQJaJnHtH(h*phMCJOJPJQJaJnHtH%h*phdXB*CJOJQJaJph"hCXCJOJPJQJaJnHtH(h*ph^)CJOJPJQJaJnHtHXZPR6~$dh7$8$H$`a$gdu$dh7$8$H$`a$gd O$ & Fdh7$8$H$a$gd"-$dh7$8$H$a$gd]$dh7$8$H$a$gd]$dh7$8$H$a$gdQ$dh`a$gdVXZn8XZjİwdTAd.TAd$h*ph.`CJOJQJaJnHtH$h*phCXCJOJQJaJnHtHhCXCJOJQJaJnHtH$h*phyCJOJQJaJnHtH'h*phy5CJOJQJaJnHtH'h*phCX5CJOJQJaJnHtH!hCX5CJOJQJaJnHtH'h*ph^25CJOJQJaJnHtH'h*pho5CJOJQJaJnHtH$h*phQCJOJQJaJnHtH(h*phgCJOJPJQJaJnHtH6J~NP$&@B|~ݷʑʑʑʑh1jh*ph0JCJOJQJUaJnHtHh$qCJOJQJaJnHtH$h*ph"-CJOJQJaJnHtH$h*phCXCJOJQJaJnHtH$h*phoCJOJQJaJnHtH$h*ph.`CJOJQJaJnHtH$h*phyCJOJQJaJnHtHhCXCJOJQJaJnHtH"BD@LNdf8:vǷǷǷǷǤǤ}iǷǷVǷ$hCXhCXCJOJQJaJnHtH'h*ph O6CJOJQJaJnHtH'h*phCX6CJOJQJaJnHtH$h*phCXCJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtHhCXCJOJQJaJnHtH$h*ph OCJOJQJaJnHtH$h*ph"-CJOJQJaJnHtH$h*ph9,CJOJQJaJnHtH4:\fhvxzǴ~kkXEXk$h$qh$qCJOJQJaJnHtH$h$qh9"CJOJQJaJnHtH$h*ph9"CJOJQJaJnHtH$h*phyCJOJQJaJnHtH$h*ph9,CJOJQJaJnHtHhCXCJOJQJaJnHtH$h*phuCJOJQJaJnHtH$h*ph lCJOJQJaJnHtH$h*ph OCJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtHzrtRVlnPQQQ|R~Rݱ{{{{y{f{$h*phCJOJQJaJnHtHUhIhCJOJQJaJnHtH$h*ph{CJOJQJaJnHtH$h*ph9"CJOJQJaJnHtH1jh*ph9"0JCJOJQJUaJnHtH$h*phCXCJOJQJaJnHtHhCXCJOJQJaJnHtH$h*phUCJOJQJaJnHtH RTV \ccddd^exbb$d$7$8$H$Ifa$gd I$d7$8$H$`a$gd!$d7$8$H$a$gd$dh7$8$H$`a$gd!$dh7$8$H$`a$gd=)k$dh7$8$H$a$gdvI$dh7$8$H$a$gd$dh7$8$H$`a$gdU e one biti suatinske, a razlike u percepciji pristupa prema rjeaavanju problema u regiji izmeu SAD-a i veine europskih lanica NATO-a mogle bi nakon arapskog proljea ipak biti umanjene. Ulogu NATO-a ovdje nikako ne treba precjenjivati, ali je isto tako nemogue da NATO djeluje u ovoj regiji bez meusobne suradnje. Definiranje strateakih izazova, a time i strateakih ciljeva NATO-a, mora biti plod strateakog promialjanja koje se treba voditi ato veom objektivnoau i neovisnoau. Stoga suradnja akademske zajednice, posebice trustova mozgova (think-tanks), mo~e biti od velike koristi. Strategic Studies Group (Grupo de Estudios Estratgicos) iz `panjolske (najstariji trust mozgova u `panjolskoj s podru ja vanjskih poslova) u velja i 2009. u dokumentu pod nazivom NATO 3.0: Ready for a New World definirao je klju ne strateake izazove NATO-u. Pristup koji zauzimaju vrlo je konzervativan pa se u njemu Rusiju i Iran ak naziva neprijateljima, a osnovnom svrhom NATO-a smatra se obrana njegovih lanica i Zapada u cjelini od terorizma i ostalih suvremenih sigurnosnih izazova. Zagovara se potreba strateake reorijentacije NATO-a, s mirovnih misija prema borbi protiv terorizma. NATO bi trebao biti otvoren prema demokratskim dr~avama koje su voljne i sposobne pridonositi obrani Zapada od terorizma, kao ato su Australija, Japan, Ju~na Koreja i Izrael. Takvo vienje zasniva se i na percepciji Zapada ne samo kao geografske odrednice nego i kao zajednice koja dijeli vrijednosti, politi ku kulturu, tr~ianu ekonomiju i interese. Zanimljivo je takav konzervativniji i uvelike militaristi ki pristup, iznesen u dokumentu NATO 3.0: Ready for a New World, usporediti s pristupom koji su zauzeli politi ki voe lanica NATO-a i uva~eni pripadnici akademske zajednice koji su bili uklju eni u izradu dokumenta NATO 2020: Assured Security; Dynamic Engagement. Taj je dokument, objavljen u svibnju 2010., izraen s namjerom da poslu~i kao vodilja za izradu novog Strateakoga koncepta NATO-a, koji je kona no i usvojen u studenom 2010. tijekom sastanka na vrhu NATO-a odr~anog u Lisabonu. Ono gdje se pristupi u dva navedena dokumenta vrlo malo razlikuju jest identifikacija strateakih izazova koji oblikuju suvremeno strateako okru~enje. Vee se razlike ne zamjeuju niti u osnovnim crtama poteza koje bi trebalo povla iti na izgradnji kapaciteta niti na daljnjem razvoju dosadaanjih i uspostavi formalno viae razine novih partnerstava koje smatraju korisnim i za NATO i za mogue partnere NATO-a. Tablica 1: NATO 3.0: Ready for a New World i NATO 2020: Assured Security; Dynamic Engagement  sli nosti i razlike u identifikaciji strateakih izazova NATO 3.0: Ready for a New WorldNATO 2020: Assured Security; Dynamic EngagementRusija, prijetnja posthladnoratovskom poretku (joa pod dojmom ruske vojne intervencije u Gruziji i tadaanjeg zaoatravanja odnosa Rusije i NATO-a).Iran, prijetnja globalnom poretku, posebice zbog razvoja nuklearnog oru~ja.Dugotrajnost regionalnih, nacionalnih, etni kih i religijskih suparniatava.Sve vea ovisnost svijeta o potencijalno ranjivim informacijskim sustavima.Natjecanje i borba za naftu i ostale strateaki va~ne prirodne izvore, sve vea va~nost sigurnosti pomorske plovidbe.Akumuliranje posljedica uniatavanja okoliaa i klimatskih promjena.Islamisti ki terorizam kao prijetnja druatvu Zapada.Planovi i ambicije teroristi kih skupina koje djeluju i na meunarodnom planu. Prijetnja sadr~ana u moguoj proliferaciji oru~ja za masovno uniatenje.Proliferacija nuklearnog i ostalog oru~ja za masovno uniatenje.Potencijalno poguban utjecaj globalne recesije na kolektivnu sigurnost. Ekonomske poteakoe mogu odvui pozornost sa sigurnosnih izazova i zahtjeva; atetnost utjecaja neravnote~e u doprinosima izgradnji i odr~avanju obrambenih kapaciteta meu lanicama NATO-a.Sve su izra~eniji demografski trendovi koji bi mogli dodatno oja ati globalne probleme poput siromaatva, ilegalne imigracije i pandemijskih bolesti.Utjecaj demografskog deficita na obranu lanica: obrana je druatvena funkcija i dio druatva. Trpjet e posljedice demografskog starenja stanovniatva lanica NATO-a, posebice europskih. Zbog sve veeg manjka mladog stanovniatva bit e sve te~e provoditi mobilizaciju. Sve viae lanica NATO-a prelazi na profesionalnu vojsku, ali nedostatak mladih i ovdje mo~e predstavljati problem. Broj mladog stanovniatva do 2050. nastavit e se poveavati samo u SAD-u, Turskoj, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Osim Turske, ovaj porast bit e prvenstveno posljedica useljavanja, kao i veeg prirodnog prirasta useljenog stanovniatva. (Ne)otpornost druatva na podnoaenje ~rtava, u smislu smrti vojnika, jest imbenik koji ne treba zanemarivati jer su lanice NATO-a uale u tzv. postratni ku ili postherojsku kulturu. Senzibilitet druatva i javnosti za ~rtve izuzetno je velik. Posebno je teako objasniti zaato vojnici ginu u nekoj zemlji, tisuama kilometara od vlastitih domova i dr~ave koju trebaju atititi. SAD meutim joa uvijek pokazuje vei stupanj tolerancije i na pogibije svojih vojnika i na  kolateralne ~rtve od veine europskih lanica NATO-a.Nestabilniji svijet, pun prijetnji i opasnosti, a za borbu s njima nu~ne su kompleksne strategije: nu~ne su prilagodbe svijetu koji viae nee biti sastavljen samo od nacionalnih dr~ava i multinacionalnih institucija kao jedinih klju nih aktera, nego e sve viae kao imbenici biti uklju eni akteri s razina ni~ih od dr~avne (regije, autonomne regije, pokrajine itd., zatim nevladine organizacije, korporacije, moni pojedinci, ali i teroristi ke organizacije).Rastua slo~enost globalne politi ke okoline u sebi sadr~i mogunosti smanjivanja kohezije NATO-a; mogua je ponovna pojava starih suparniatava. Tablica 2: NATO 3.0: Ready for a New World i NATO 2020: Assured Security; Dynamic Engagement  usporedba izabranih sli nosti i razlika u davanju prijedloga za poboljaanje djelovanja NATO-a u ostvarivanju strateakih i politi kih ciljeva NATO 3.0: Ready for a New WorldNATO 2020: Assured Security; Dynamic EngagementTranzicija NATO-a od saveza ija je primarna svrha odvraanje i defenziva prema savezu koji je spreman na intervencije izvan granica svojih lanica zapo ela je joa 1990-ih godina, a proces joa uvijek nije zavraen. Ovakav NATO ne pru~a samo sigurnost svojim lanicama, nego se mo~e predstavljati kao snaga koja je sposobna osiguravati sigurnost i mir i izvan svojih granica.NATO na suvremene izazove odgovara u obliku pomoi vlastima u Afganistanu u borbi protiv nasilnog ekstremizma, borbom protiv piratstva u Adenskom zaljevu, pomoi sigurnosti na Mediteranu (operacija Active Endeavour), obukom i opremanjem ira kih oru~anih snaga i pomoi izgradnji stabilnijih druatava u Bosni i Hercegovini te na Kosovu. Reforma vojnih kapaciteta, sofisticiraniji pristup partnerstvima, opairnije konzultacije o sigurnosnim pitanjima, u inkovitija struktura samog NATO-a. NATO je dio meunarodne sigurnosne arhitekture koji neprekidno evoluira. Misija NATO-a, obrana vlastitih lanica, uvijek je ovisila o prilikama izvan njihovih granica. injenica da su postrojbe NATO-a razmjeatene daleko od vlastitih dr~ava ne predstavlja odmak od temeljne zadae i misije NATO-a.NATO i Europska Unija ostaju sredianji stupovi stabilnosti i suradnje na euroatlantskom prostoru. Vjerojatnost vojnog sukoba, meunarodnog ili graanskog, na ovom je prostoru mala iako postoje problemi, poput netrpeljivosti na Kavkazu i na Balkanu, koji e zahtijevati stalnu meunarodnu suradnju. Ne treba zaboraviti ni sigurnosne izazove poput trgovine drogom, ljudima i oru~jem, kao ni mogunost djelovanja teroristi kih elija nastalih u dr~avama na ovom prostoru.NATO mora promijeniti odnos prema Iranu i iskazati interes jer, ako Iran uspije razviti nuklearnu bombu, sigurnost svih lanica NATO-a mo~e biti ugro~ena. NATO mora oja ati kapacitete odvraanja i pokazati svoju potporu diplomatskim aktivnostima koje sankcioniraju re~im u Iranu slanjem pomorskih snaga u Zaljev. NATO mora iznai najbolje rjeaenje kako bi proairio svoj ulogu odvraanja na regiju Bliskog istoka i Zaljeva te Iranu jasno dati do znanja da pojam sigurnosti Zapada uklju uje i Izrael. NATO mora nastaviti planove za zaatitu dr~ava lanica od balisti kih raketa razvojem proturaketne obrane. Ugovor izmeu SAD-a, eake Republike i Poljske o proturaketnoj obrani trebao bi biti proairen na itav NATO.Obrana od prijetnje iz Irana, posebno prijetnje balisti kim raketama, za NATO postaje vojna zadaa od izuzetne va~nosti. Proturaketna obrana neato je ato je ovime stavljeno u kontekst djelovanja NATO-a i otvorena je za sve lanice. Proturaketna obrana bila bi naju inkovitija kad bi bila zajedni ki napor lanica, kao i kada bi se provodila kroz suradnju NATO-a i partnera (posebice Rusije). NATO se mo~e nai u situaciji da mora odgovarati na izazove koji ne ugro~avaju izravno sigurnost NATO-a, ali je odgovor NATO-a bitan graanima dr~ava lanica. Takvi odgovori, poput izvoenja humanitarnih operacija, pomoi u borbi s prirodnim katastrofama, borba protiv genocida ili masovnih kraenja ljudskih prava, pridonose meunarodnom ugledu NATO-a, koji je ve izveo viae takvih operacija (Kosovo, Darfur, Pakistan itd.).NATO ne smije podlei provokacijama, a kad je Rusija u pitanju, treba pod svaku cijenu izbjei novo hladnoratovsko okru~enje. Istodobno mora jasno dati do znanja da nije podlo~an ucjenama i zastraaivanju.NATO je dr~avama lanicama i njihovim antiteroristi kim politikama, koje su u rukama sigurnosnog sektora i pravosua na nacionalnoj razini, ostavio borbu protiv teroristi kih prijetnji koja se provodi bez koordinacije sa samim NATO-om. U Europi ta je odgovornost koordinacije preba ena na Europsku Uniju. NATO bi trebao izraditi i provoditi transatlantsku politiku domovinske sigurnosti i obrane koja bi povezivala obje strane Atlantika i zapo eti institucionalni dijalog sa sektorom unutarnjih poslova u dr~avama lanicama kako bi se dogovorili opseg i priroda mogueg budueg doprinosa.Novi Strateaki koncept mora uva~iti injenicu da NATO u ovom desetljeu uglavnom nee djelovati samostalno. U svakodnevnom djelovanju NATO-a sredianje mjesto zauzimat e Partnerstva. NATO mora te~iti produbljivanju odnosa s klju nim partnerima, uspostavi novih odnosa gdje je to prikladno, proairenju raspona partnerskih aktivnosti i uva~avanju injenice da sa svakim partnerom treba suraivati na specifi an na in. Strateaki koncept mora nu~no biti dokument u kojem jasno stoji ato je NATO du~an initi za svaku dr~avu lanicu i ato je svaka dr~ava lanica du~na initi za NATO.NATO bi trebao uspostaviti mehanizam za zajedni ko financiranje operacija, ne samo za financiranje infrastrukture nego i takti kog transporta i logistike (primjerice sustavi za izvianje AWACS, AGS, proturaketna obrana). Taj bi se mehanizam trebao primjenjivati i na financiranje NATO-ovih snaga za brze odgovore (NATO Response Forces). Manje lanice, koje nisu sposobne samostalno razvijati odreene kapacitete, a koji su NATO-u potrebni, trebaju se udru~ivati i razvijati ih i koristiti zajedni ki. NATO mora preispitati svoj prora un za infrastrukturu kako bi odredio koji e postotak biti dozna en zajedni kim fondovima kojima je namjena razvoj sposobnosti (kapaciteta). NATO mora ubrzati razvoj obrane od napada na informati ku infrastrukturu i sustave zaatitom vlastitih komunikacija i zapovjednih sustava, kao i u obliku pomoi lanicama u obrani i oporavku od moguih napada. NATO i partneri moraju biti spremni odgovoriti na tehnoloake inovacije koje mogu biti opasne u stjecanju tehnoloake prevage u voenju ratova. Radi se o inovacijama na poljima kao ato su komunikacijske tehnologije, kognitivne i biomedicinske znanosti, robotika i nanotehnologija.NATO mora pronai svoj legitimitet veom pozornoau i naporima koje posveuje podru jima kojima se dosad gotovo nije bavio, kao ato su pitanja energetske sigurnosti (ovdje se dosad bavio samo pitanjima zaatite linija transporta), ali i pitanja klimatskih promjena. NATO se takoer mora oduprijeti izazovu da se povu e natrag u strogo omeenu zonu djelovanja jer je svijet globaliziran i sigurnost ovisi o globalnim silnicama. Pristup izvorima energije i sigurnost dopreme energije do potroaa a neato je bez ega suvremena dr~ava ne mo~e funkcionirati. Veina dr~ava ovisna je o uvozu energije i putovima dopreme te energije kroz cjevovode ili pomorske putove. Bilo kakvo ometanje dopreme izvora energije izazvalo bi zabrinutost NATO-a, posebno ako je plod sabota~e infrastrukture ili ometanja plovidbe. Takvi dogaaji, kada bi potrajali, mogli bi, prema lanku 4. Sjevernoatlantskog ugovora, dovesti do konzultacija i odluke saveznika o prikladnom odgovoru. Iako je energetska politika unutarnje pitanje dr~ava, NATO ima obvezu zaatititi vlastite energetske zalihe kako bi osigurao mogunosti akcije vlastitih snaga. Mogunost velikih ometanja dotoka energetskih zaliha zauzima visoko mjesto meu strateakim procjenama NATO-a i izradi planova aktivnosti u moguim nepredvienim situacijama. NATO mora viae pozornosti posveivati javnoj diplomaciji i informiranju kako bi bolje uspijevao izvjeatavati javnost, prvenstveno dr~ava lanica. NATO treba promicati vrijednosti liberalne demokracije i izvjeatavati o va~nosti svoje misije i aktivnostima koje poduzima kako bi uvao mir i osiguravao sigurnost lanica, ali i dijelova svijeta u kojima se pojavljuju suvremeni sigurnosni izazovi koji prijete sigurnosti dr~ava lanica i njihovu stanovniatvu.Stanovnike dr~ava lanica NATO-a trebalo bi podsjeati na to da NATO slu~i njihovim interesima u obliku sigurnosti koju pru~a, a stanovnici dr~ava ne lanica trebali bi biti upoznati s injenicom da NATO i njegovi partneri svakodnevno rade kako bi svijet u inili sigurnijim. Strateaki koncept trebao bi ovlastiti i potaknuti glavnog tajnika NATO-a da potakne provedbu programa administrativnih i ostalih reformi kako bi NATO postao u inkovitiji, ekonomi niji i sposobniji za pravovremeno reagiranje.NATO treba postati savez globalnog dosega u odgovornostima te bi trebao uklju ivati Ju~nu Koreju, Japan, Australiju i Izrael. Trebao bi uspostaviti i partnerstva s Indijom i Kolumbijom. Individualni sporazum o suradnji s Izraelom ve je postignut.Kad su u pitanju NATO-ova partnerstva novijeg datuma, koja nisu definirana formalnim ugovorima i sporazumima, misli se prvenstveno na partnerstva daleko izvan euroatlantskog prostora. Australija je va~an partner koji u Afganistanu pridonosi s viae postrojbi nego polovina lanica NATO-a. Ne treba zaboraviti ni va~an doprinos Novog Zelanda, kao ni Republike Koreje. Japan je ulo~io milijarde dolara u obnovu Afganistana. Radi se o partnerstvima koja se ne zasnivaju samo na interesima, nego i na vrijednostima. Odvijanje operacije u Afganistanu bilo bi nemogue bez suradnje Pakistana, koliko god ta suradnja bila problemati na. Ostaje otvoreno pitanje vee suradnje s regionalnim sigurnosnim organizacijama ukoliko postoji interes dr~ava lanica tih organizacija za suradnju s NATO-om. Relevantni odgovori NATO-a na suvremene strateake izazove klju ni su jer se na taj na in pokazuje da se ~eli zadr~ati spremnost i mogunost odgovaranja na izazove u suvremenoj strateakoj okolini. Tri zna ajne promjene odrazit e se na NATO u narednim godinama. To su smanjenje obrambenih troakova u Europi, razvoj ameri kog rasporeda snaga i zavraetak borbenih operacija u Afganistanu. Klju ni je dio odgovora na te promjene  pametna obrana kao novi oblik suradnje meu lanicama u uvjetima uateda u obrambenim prora unima. Upravo  pametna obrana mo~e razviti odgovarajue kapacitete unutar NATO-a. No kapaciteti sami po sebi nisu dovoljni. Postrojbe dr~ava lanica moraju biti sposobne zajedni ki djelovati. Operacije koje se odvijaju prava su pokreta ka sila koja poboljaava sposobnosti zajedni kog rada saveznika, pa ak i kad se treba zajedno boriti. Zajedni ki djeluje 28 dr~ava lanica, ali i partneri airom svijeta, pet u operaciji u Libiji, sedam na Kosovu i dvadeset i dva u Afganistanu (Rasmussen, 2012). Postoje mialjenja da NATO troai premalo vremena na prou avanje i procjenjivanje sigurnosnih rizika kako bi iznaaao na ine spre avanja kriza i njihovog suzbijanja ako izbiju. Neke lanice, posebice iz Srednje i Isto ne Europe, zabrinute su da NATO u slu aju krize nee moi pripomoi njihovoj obrani. Sli na razmialjanja imaju i Norveaka i Island te tra~e uvjerenja da e NATO prisko iti u pomo ako bude potrebno. Meutim ta uvjerenja, koja bi trebala biti praena koracima na politi kom i vojnom polju koji bi odvratili potencijalnog agresora u Europi, morala bi biti u skladu s obeanjima i uvjerenjima koja je NATO ponudio Rusiji  da je nee ugro~avati. NATO bi identifikaciju i procjenu kriza te nala~enje odgovora na iste, uz pripremne aktivnosti, trebao u initi rutinskim dijelom svoga djelovanja (Asmus i dr., 2010). imbenik koji najviae ograni ava daljnju preobrazbu i unapreenje vojnih kapaciteta NATO-a jest manjak izdvajanja za obranu meu europskim lanicama. Samo aest od 26 europskih lanica NATO-a za obranu izdvajaju dva ili viae posto BDP-a, dok je manje od polovine ispunilo zadau osposobljavanja vlastitih postrojbi koja se ti e sposobnosti za pripravnost i mogunost brzog razmjeatanja. Cilj koji se sastoji od 20 posto izdvajanja za oru~ane snage, a koji bi se trebao koristiti za investicije, ispunjava manje od polovine dr~ava lanica NATO-a. Razlika je posebice velike izmeu vojnih kapaciteta SAD-a i ostatka NATO-a, a nastavi li se poveavati, mogla bi ozbiljno ugroziti koheziju samog NATO-a. Problem dodatno pogoraava injenica da su se u posljednja dva desetljea europska izdvajanja za obranu u nerazmjernim odnosima troaila na osoblje i troakove normalnog funkcioniranja, a ne na ulaganja u razvoj. Misija koju je NATO proveo u Libiji bila je prva zna ajna vojna operacija nakon izbijanja svjetske ekonomske krize 2008. i 2009. godine. Kriza, koja je utjecala na drasti no smanjivanje obrambenih prora una veine europskih lanica NATO-a, otvara pitanja o mogunosti izvedbe takvih operacija u budunosti, a rani izvjeataji koji su govorili da izvedba operacije pati od nedostatka udarnih kapaciteta ovim su pitanjima dali dodatnu te~inu. Daljnji tijek operacije  Ujedinjeni zaatitnik (Unified Protector) pokazao je da je od sredine svibnja tempo zra nih misija bio kontinuirano visok, s tim da su zra ni napadi inili manje od polovine svih letova zrakoplova NATO-a u toj operaciji. Saveznici koji su sudjelovali u toj operaciji koristili su precizno oru~je koje je snagama i vojnim kapacitetima Gadafijeva re~ima nanijelo velike gubitke, istodobno ne ugro~avajui civilno stanovniatvo. Za vrijeme operacije 15-ak vojnih brodova vrailo je ophodnje Mediteranom kako bi nadzirali provedbu embarga na uvoz oru~ja koji su proglasili Ujedinjeni narodi. Misija u Libiji otkrila je va~ne istine o suvremenim vojnim intervencijama. Misija je pokazala nepredvidljivost izbijanja kriza, posebice onima koji su tvrdili da e Afganistan biti posljednja misija NATO-a out-of-area. Takoer je pokazala da su zrakoplovi za izvianje i dopunu goriva u zraku, kao i bespilotne letjelice, klju ni za odvijanje suvremenih vojnih operacija, uz otprije prisutne zrakoplove lovce-bombardere i ratne brodove, uklju ujui nosa e aviona. Operacija u Libiji pokazala je da NATO-u ne nedostaje vojnih kapaciteta. Zbog svih navedenih razloga Libija je postala podsjetnik na injenicu koliko je va~no da NATO odr~ava vlastitu borbenu spremnost, ali i da posjeduje volju za akciju kada je to potrebno (Rasmussen, 2011). Zaklju ak Djelovanje NATO-a odvija se u znaku permanentne evolucije. Posljednja dva desetljea obilje~ile su promjene sigurnosne okoline i odgovori samog Saveza na nove dogaaje, transformacije, proairenje i airenje opsega i fokusa djelovanja izvan zone odgovornosti koja je definirana i zapisana u osniva kom dokumentu NATO-a, Sjevernoatlantskom ugovoru. Posljednjih nekoliko godina funkcioniranje i razvoj NATO-a ote~ava ekonomska kriza koja je vrlo sna~no, gotovo bez iznimke, pogodila upravo lanice NATO-a s obje strane Atlantika. Na razli itost vizija o strateakim izazovima i ulozi koju bi NATO trebao zauzimati u budunosti vrlo sna~no utje e razli itost ciljeva koje kao klju ne definiraju dvije strane Atlantika (prvenstveno se misli na razlike izmeu ciljeva SAD-a i starih europskih lanica NATO-a iz kojih treba izuzeti Ujedinjeno Kraljevstvo). Primjetne su i razlike izmeu pojedinih tvoraca vizija, ovisno o tome jesu li viae konzervativno orijentirani i NATO viae percipiraju kao  orue Zapada (kao na vrijednostima i interesima utemeljenu zajednicu koju treba uvati i promicati) u ostvarenju strateakih ciljeva protiv percipiranih  neprijatelja , meu koje se ubrajaju Iran, ali i Rusija. Primjer je takve vizije studija NATO 3.0: Ready for a New World, koju je izradila Strategic Studies Group iz Madrida, dok primjer umjerenije vizije uloge NATO-a i pravaca strateakog razvoja NATO-a u budunosti predstavlja studija NATO 2020: Assured Security; Dynamic Engagement, koju je izradila skupina stru njaka kao prijedlog koji je poslu~io za izradu Strateakoga koncepta NATO-a. Razlike izmeu retorike, percipiranih  neprijatelja , definiranih strateakih izazova i odgovora na potencijalne identificirane izazove izmeu navedenih dviju studija prikazane su u Tablicama 1 i 2. Neka od klju nih pitanja koja treba izdvojiti, a koja su spomenuta u obje studije, pitanja su primjerice o buduem  globalnom karakteru NATO-a, sigurnosnim izazovima, regijama strateakog anga~iranja, organiziranju u inkovitije obrane. Meutim ono ato ni jedna studija ne dovodi u pitanje jesu svrhovitost i potrebitost NATO-a u budunosti. Postavljaju se samo klju na pitanja poput svrhovitosti i potrebitosti kakvog NATO-a; uravnote~enog NATO-a ili NATO-a s jasnom podjelom zadaa i kapaciteta izmeu SAD-a i ostalih; s kojim teritorijalnim obuhvatom; s kojom razinom strateake uklju enosti; s kojim kapacitetima koje treba razvijati? Na ova pitanja sam e NATO u vrlo skoroj budunosti morati odgovoriti ako ~eli ostati relevantnim akterom meunarodnih, a u perspektivi mogue i globalnih odnosa. Literatura: Andrews, D. M. (ur.), The Atlantic Alliance under Stress, Cambridge University Press, Cambridge, 2005. Asmus, R. D.; Czmur, S.; Donnelly, C.; Ronis, A.; Valasek, T.; Wittman, K., NATO, New Allies, and Reassurance, Centre for European Reform policy brief, 2010.,  HYPERLINK "http://www.cer.org.uk" http://www.cer.org.uk Bardaji, R.; Coma, M. (ur.), NATO 3.0: Ready for a New World, Strategic Studies Group Report, Madrid, `panjolska, 2009.,  HYPERLINK "http://www.acus.org/files/NATO3.0.pdf" http://www.acus.org/files/NATO3.0.pdf Gordon, P.,  Bridging the Atlantic Divide , Foreign Affairs, 2003., 82 (1), str. 70-83 Hay, W. A.; Sicherman, H. (ur.), Is there still a West? The Future of the Atlantic Alliance, University of Missouri Press, Columbia, Missouri, 2007. Kaplan, L. S., NATO Divided, NATO United: The Evolution of an Alliance, Praeger Publishers, Westport, Connecticut, 2004. Klare, M. T.; Rosenthal, J. H., Rising Powers, Shrinking Planet: The New Geopolitics of Energy, Metropolitan Books, New York, 2008.,  HYPERLINK "http://www.carnegiecouncil.org/resources/transcripts/0041.html" http://www.carnegiecouncil.org/resources/transcripts/0041.html Orfy, M. M., NATO and the Middle East: The Geopolitical Context Post-9/11, Routledge Studies in Middle Eastern Politics, Routledge, London, 2011. Overholt, W., Asia, America and the Transformation of Geopolitics, Cambridge University Press, Cambridge, 2007. Rasmussen, A. F., Building Euro-Atlantic Security, govor na Konferenciji o sigurnosti, Mqnchen, 4. velja e 2012.,  HYPERLINK "http://www.nato.int/cps/en/natolive/opinions_84197.htm" http://www.nato.int/cps/en/natolive/opinions_84197.htm Rasmussen, A. F., Building Security in an Age of Austerity, govor na Konferenciji o sigurnosti, Mqnchen, 5. velja e 2011.,  HYPERLINK "http://www.nato.int/cps/en/natolive/opinions_70400.htm" http://www.nato.int/cps/en/natolive/opinions_70400.htm Sandalow, D., Freedom from Oil, McGraw-Hill Publishing, New York, 2008. Skupina autora, NATO 2020: Assured Security; Dynamic Engagement, Analysis and Recommendations of the Group of Experts on a New Strategic Concept for NATO, 2010.,  HYPERLINK "http://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_63654.htm" http://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_63654.htm Sloan, S., Permanent Alliance? NATO and the Transatlantic Bargain from Truman to Obama, Continuum Publishing, New York, 2010. Wright, T.; Weitz, R., The Transatlantic Alliance in a Multipolar World, Transatlantic Paper Series, The Chicago Council on Global Affairs, Chicago, Illinois, 2010. Izvori:  HYPERLINK "http://www.indexmundi.com/energy.aspx" http://www.indexmundi.com/energy.aspx;  HYPERLINK "http://www.energy.eu/stats/energy-natural-gas-consumption.html" http://www.energy.eu/stats/energy-natural-gas-consumption.html;  HYPERLINK "https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2175rank.html" https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2175rank.html;  HYPERLINK "http://exploredia.com/oil-reserves-by-country-2011/" http://exploredia.com/oil-reserves-by-country-2011/;  HYPERLINK "http://www.nato.int/ims/docu/terrorism.htm" http://www.nato.int/ims/docu/terrorism.htm;  HYPERLINK "http://www.nato.int/cps/en/natolive/news_52837.htm?mode=pressrelease" http://www.nato.int/cps/en/natolive/news_52837.htm?mode=pressrelease;  HYPERLINK "http://www.nato.int/cps/en/natolive/opinions_75836.htm" http://www.nato.int/cps/en/natolive/opinions_75836.htm. Diversity of Visions oOf Geopolitical aAnd Geostrategic Challenges aAnd tThe Role oOf NATOato: The Choice oOf Responses tTo Challenges aAs aA Determinant of the Future Character aAnd Success oOf NATOato Summary Through the comparison of two geopolitical and geostrategicvision of strategic challenges and the role of NATO in the modernworld and in the near, this paper attempts to point out the diversity ofchallenges that lie ahead of NATO. Two visions are processed to identify challengesand propose answers to the challenges. The diversity of identifiedchallenges and proposed responses to the challenges represents an indicator ofthe diversity vision. Identification of challenges and dangersvaries according to author's vision and goals. Key geopolitical and geostrategic challenges for NATO in the futureare referred to: security challenges of the broader Middle Eastregion, growing importance of control over energy sources, i.e. oiland gas exploration, economic, political and military strengthening of thePeople's Republic of China (PRC); relations of NATO as a whole and individualmembers with Russia and internal relations in NATO. This paper discusses theproblem of identifying strategic priorities as a result of trends to which NATO must find answers and define the future role due to geographical area of action, i.e. whether NATO will remain a regionalsecurity organization or de facto become a global security factor that wouldrepresent and protect the interests of its members globally. Keywords: geopolitical and geostrategic challenges, geopoliticalvision, global economic crisis, NATO, strategic priorities.  Doc. dr. sc. Petar Kure i, viai znanstveni suradnik., viai predava , Sveu iliate Sjever.Visoka poslovna akola Zagreb s pravom javnosti, dekan e-mail:  HYPERLINK "mailto:petar.kurecic@unin.hr" petar.kurecic@uninvpsz.hr.   HYPERLINK "http://www.nato.int/cps/en/natolive/news_52837.htm?mode=pressrelease" http://www.nato.int/cps/en/natolive/news_52837.htm?mode=pressrelease  Viae u: Orfy, M. M., NATO and the Middle East: The Geopolitical Context Post-9/11, Routledge Studies in Middle Eastern Politics, Routledge, London, 2011.   HYPERLINK "http://www.indexmundi.com/energy.aspx" http://www.indexmundi.com/energy.aspx;  HYPERLINK "https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2175rank.html" https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2175rank.html;  HYPERLINK "http://www.energy.eu/stats/energy-natural-gas-consumption.html" http://www.energy.eu/stats/energy-natural-gas-consumption.html  Viae u: Risse-Kappen, T., Beyond Iraq: Challenges to the Transatlantic Security Community, AICGS, Washington, D.C., 2003.  Skupina autora, NATO 2020: Assured Security; Dynamic Engagement, Analysis and Recommendations of the Group of Experts on a New Strategic Concept for NATO, 2010.,  HYPERLINK "http://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_63654.htm" http://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_63654.htm, str. 23  Izra unato prema:  HYPERLINK "http://exploredia.com/oil-reserves-by-country-2011/" http://exploredia.com/oil-reserves-by-country-2011/;  HYPERLINK "https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2175rank.html" https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2175rank.html Viae u: Sandalow, D., Freedom from Oil, McGraw-Hill Publishing, New York, 2008.  Viae u: Klare, M. T., Rosenthal, J. H., Rising Powers, Shrinking Planet: The New Geopolitics of Energy, Metropolitan Books, New York, 2008.,  HYPERLINK "http://www.carnegiecouncil.org/resources/transcripts/0041.html" http://www.carnegiecouncil.org/resources/transcripts/0041.html.  Prema Hay, W. A.; Sicherman, H. (ur.), Is There Still a West? The Future of the Atlantic Alliance, University of Missouri Press, Columbia, Missouri, 2007., str. 4.  Kad su u pitanju sigurnost i stabilnost, transatlantski partneri ipak se viae razlikuju u na inima i sredstvima za postizanje ciljeva nego u samoj identifikaciji ciljeva transatlantske zajednice.  Viae u: Gordon, P.,  Bridging the Atlantic Divide , Foreign Affairs, 2003., 82 (1), str. 70-83  Viae u: Andrews, D. M. (ur.), The Atlantic Alliance under Stress, Cambridge University Press, Cambridge, 2005.  Wright, T.; Weitz, R., The Transatlantic Alliance in a Multipolar World, Transatlantic Paper Series, The Chicago Council on Global Affairs, Chicago, Illinois, 2010., str. 2-3  Military concept for defence against terrorism,  HYPERLINK "http://www.nato.int/ims/docu/terrorism.htm" http://www.nato.int/ims/docu/terrorism.htm  Intervju, A. Bin, 6. sije nja 2006.  Bardaji, R.; Coma, M., NATO 3.0: Ready for a New World, Strategic Studies Group Report, Madrid, `panjolska, 2009.,  HYPERLINK "http://www.acus.org/files/NATO3.0.pdf" http://www.acus.org/files/NATO3.0.pdf, str. 7  Skupina autora, NATO 2020: Assured Security; Dynamic Engagement, Analysis and Recommendations of the Group of Experts on a New Strategic Concept for NATO, 2010.,  HYPERLINK "http://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_63654.htm" http://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_63654.htm      PAGE \* MERGEFORMAT 25 Re enica nema smisla. Molim dopuniti/prepraviti. Nepotpuna re enica, molim dopuniti. ~RRRRRRS SSS(TPTfThTTTwcwP=$h*phFACJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtH'h*ph06CJOJQJaJnHtH$h*ph0CJOJQJaJnHtH$h$qh=)kCJOJQJaJnHtH$h*phIhCJOJQJaJnHtHhIhCJOJQJaJnHtH$h*ph=)kCJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtH1jh*phvI0JCJOJQJUaJnHtHTTTUUULUlUUUUUVLVNV`VfVhVVVȹئئmYmF6FhIhCJOJQJaJnHtH$h*ph!CJOJQJaJnHtH'h*ph6CJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtH$h*phFACJOJQJaJnHtH$h*ph8]CJOJQJaJnHtH$h*ph=)kCJOJQJaJnHtHh*ph0CJOJQJaJh*ph06CJOJQJaJ$h*ph0CJOJQJaJnHtH'h*ph=)k6CJOJQJaJnHtHVVVVVVVYZZZZZP[T[\\\&\0\\\l]]]]0^^^^^^^ݺݺݺݺݺ{ݺgTTgݺݺ$h*phCJOJQJaJnHtH'h*ph!6CJOJQJaJnHtH1jh*ph!0JCJOJQJUaJnHtH$h*phIhCJOJQJaJnHtH$h*ph8]CJOJQJaJnHtHhIhCJOJQJaJnHtH$h*phvICJOJQJaJnHtH$h*ph!CJOJQJaJnHtHh$qCJOJQJaJnHtH ^^r_t___````aa^b`bbbfbccccccHd|dddd`eݷ}jV'h*ph8]5CJOJQJaJnHtH$h*phZ?CJOJQJaJnHtH$h$qhZ?CJOJQJaJnHtH'h*ph!6CJOJQJaJnHtH$h$qhIhCJOJQJaJnHtH$h$qh!CJOJQJaJnHtH$h*phIhCJOJQJaJnHtH$h*ph!CJOJQJaJnHtHhIhCJOJQJaJnHtH^e`effkXd$7$8$H$Ifgd$d$7$8$H$Ifa$gdIh}kd$$Ifl0#  t0644 layt`effg g&gj6kkkll m"mnnn|n~n0oorrs&s(s^svsssttt$tttttuuʺʘ}n}n}}bhOCJOJQJaJh*phCJOJQJaJhIhCJOJQJaJh*phIhCJOJQJaJh*ph8]CJOJQJaJ$h*phY:CJOJQJaJnHtHhY:CJOJQJaJnHtH$h*ph8]CJOJQJaJnHtHhIhCJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtH&ff"g$gkXd$7$8$H$Ifgd$d$7$8$H$Ifa$gd}kd$$Ifl0#  t0644 layt$g&g(ggkXd$7$8$H$Ifgd$d$7$8$H$Ifa$gd}kd$$Ifl0#  t0644 laytggg\hkXd$7$8$H$Ifgd$d$7$8$H$Ifa$gd}kd$$Ifl0#  t0644 layt\h^h`hJikXd$7$8$H$Ifgd$d$7$8$H$Ifa$gd}kd $$Ifl0#  t0644 laytJiLiNiikXd$7$8$H$Ifgd$d$7$8$H$Ifa$gd}kd$$Ifl0#  t0644 laytii@jjkXd$7$8$H$Ifgd$d$7$8$H$Ifa$gd}kd0$$Ifl0#  t0644 laytjjrkkgQ>d$7$8$H$IfgdY:$d$7$8$H$Ifa$gdkd$$Ifl0#   t0644 lapytkkll mngQQQ;$d$7$8$H$Ifa$gdIh$d$7$8$H$Ifa$gdkd$$Ifl0#   t0644 lapytnnn.ogQ>d$7$8$H$IfgdY:$d$7$8$H$Ifa$gdkd@$$Ifl0#   t0644 lapyt.o0ottkXd$7$8$H$Ifgd$d$7$8$H$Ifa$gdY:}kd$$Ifl0#  t0644 layttt.x0xkU$d$7$8$H$Ifa$gd$d$7$8$H$Ifa$gdO}kd$$Ifl0#  t0644 laytuvvvv6wDwFwHwww,xxxxxxxxzzzz {{{{{{{{|||||óóóóyf$h*phZ?CJOJQJaJnHtH$h*ph!CJOJQJaJnHtHh*phCJOJQJaJhOCJOJQJaJhWCJOJQJaJhWCJOJQJaJnHtH$h*ph8]CJOJQJaJnHtHh*phIhCJOJQJaJhIhCJOJQJaJh*ph8]CJOJQJaJ#0x2x{||kUU$d$7$8$H$Ifa$gd$d$7$8$H$Ifa$gdO}kd $$Ifl0#  t0644 layt||||~gRR=$d7$8$H$`a$gdZ?$dh7$8$H$`a$gd!kd$$Ifl0#   t0644 lapyt||}}J}L}}~~~p>BXZƳyfSyCy0$h*phCJOJQJaJnHtHhOCJOJQJaJnHtH$h*ph$qCJOJQJaJnHtH$h$qh$qCJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtH'h*ph8]5CJOJQJaJnHtH$hOh=)kCJOJQJaJnHtH$hOhu_CJOJQJaJnHtH'h*phZ?6CJOJQJaJnHtH$hOhWCJOJQJaJnHtH$hOhZ?CJOJQJaJnHtH~~np\ZD$d$7$8$H$Ifa$gdO}kd`$$Ifl0#] + t0644 layt8]$d$7$8$H$Ifa$gdI$dh7$8$H$a$gdvIZ\BF04rt~ȉΉ|~؊8޺ާΧΧΧq^$h*phvICJOJQJaJnHtHhOCJOJQJaJnHtH$h*phu3CJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtH'h*ph6V6CJOJQJaJnHtHhWCJOJQJaJnHtH$h*ph6VCJOJQJaJnHtHh*phCJOJQJaJ#\,.؊nX$d$7$8$H$Ifa$gdI}kd$$Ifl0#] + t0644 layt4d$7$8$H$IfgdI8v,0<Zh̍lnđƑڷufZuM@h*ph>iOJQJ^Jh*ph6VOJQJ^JhWCJOJQJaJh*ph3yCJOJQJaJh*phu3CJOJQJaJh*ph6VCJOJQJaJhOOJQJ^Jh*phu_OJQJ^Jh*phu3OJQJ^J$h*phu3CJOJQJaJnHtHhOCJOJQJaJnHtH$h*phvICJOJQJaJnHtH$h*ph3yCJOJQJaJnHtH؊.0hƑnbLL@L $$Ifa$gdW$d$7$8$H$Ifa$gdI $$Ifa$gdI}kdp $$Ifl0#] + t0644 layt4d$7$8$H$IfgdWƑNPX^ntƓ֔ܔޔ`|&TfhΗڗܗ.04zʷݑ~kݷݤ\PhWCJOJQJaJh*phCJOJQJaJ$h*phCJOJQJaJnHtH$h*phd2CJOJQJaJnHtH$h*phvICJOJQJaJnHtH$h*ph>iCJOJQJaJnHtH$h*phWCJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtHhWCJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtH֔ڔܔޔ2nXEd$7$8$H$IfgdW$d$7$8$H$Ifa$gdI}kd $$Ifl0#] + t0644 layt4d$7$8$H$IfgdI24ΙЙkU$d$7$8$H$Ifa$gdI$d$7$8$H$Ifa$gdW}kd $$Ifl0#] + t0644 layt4̙Ιҙƛ&(0œjlprǴviVC$h*phpCJOJQJaJnHtH$h*ph8]CJOJQJaJnHtHh*ph>iOJQJ^JhOhvIOJQJ^JhOhOOJQJ^Jh*phWOJQJ^JhWOJQJ^Jh*phvIOJQJ^J$h*ph>iCJOJQJaJnHtHh*ph>iCJOJQJaJh*phWCJOJQJaJhOCJOJQJaJh*phCJOJQJaJЙҙ4lnxoY$d$7$8$H$Ifa$gdI $IfgdO $IfgdI}kd $$Ifl0#] + t0644 layt4nprJkXXXEd$7$8$H$Ifgd8d$7$8$H$IfgdI$d$7$8$H$Ifa$gdI}kd $$Ifl0#] + t0644 layt4Ɵܟ ʠؠڠ"46rǷǷǷǷǷڨwh\M=hNCh>i6CJOJQJaJh*ph>iCJOJQJaJh8CJOJQJaJh*ph8]CJOJQJaJ$h*ph8]CJOJQJaJnHtHh*phCJOJQJaJh*ph8CJOJQJaJh*phCJOJQJaJh8CJOJQJaJnHtH$h*phFJCJOJQJaJnHtH$h*phpCJOJQJaJnHtH$h*ph8CJOJQJaJnHtHFJLkUBBd$7$8$H$IfgdI$d$7$8$H$Ifa$gd8$d$7$8$H$Ifa$gdI}kd $$Ifl0#] + t0644 layt8] DFJNPpָ񥒃p`p`p`pJp*h*ph3y5CJOJQJ\aJnHtHh8CJOJQJaJnHtH$h*ph3yCJOJQJaJnHtHh*ph3yCJOJQJaJ$h*ph8]CJOJQJaJnHtH$h*phFJCJOJQJaJnHtHh*phICJOJQJaJh*ph8CJOJQJaJh8CJOJQJaJh*ph8]CJOJQJaJh*ph>iCJOJQJaJLNP"kXXEd$7$8$H$IfgduTd$7$8$H$Ifgd3y$d$7$8$H$Ifa$gdI}kd $$Ifl0#] + t0644 layt8]$j 68xz|ΰζΧΘ‰pWp0h*ph8B*CJOJQJ]aJnHphtH0h*phFJB*CJOJQJ]aJnHphtHh*ph>iCJOJQJaJh*ph8CJOJQJaJh*ph3yCJOJQJaJhuTCJOJQJaJh8CJOJQJaJh*phCJOJQJaJ$h*ph3yCJOJQJaJnHtHhuTCJOJQJaJnHtH"$68|n@kkUBBBd$7$8$H$IfgdI$d$7$8$H$Ifa$gd8$d$7$8$H$Ifa$gdI}kd( $$Ifl0#] + t0644 layt8]ΰްHPرlnxzزbdvεΜmmTmmmT;0h*phIB*CJOJQJ]aJnHphtH0h*ph8B*CJOJQJ]aJnHphtH*h8B*CJOJQJ]aJnHphtH0h*ph3yB*CJOJQJ]aJnHphtH0h*phwmB*CJOJQJ]aJnHphtH0h*phd2B*CJOJQJ]aJnHphtH0h*phFJB*CJOJQJ]aJnHphtH0h\PhFJB*CJOJQJ]aJnHphtH >@BҶ$,.طԹ螋|mamRH9|-|h8CJOJQJaJh*ph>iCJOJQJaJjhuT0J!Uh\Ph>iCJOJQJaJh@&CJOJQJaJh\Ph8]CJOJQJaJh*ph8]CJOJQJaJ$h*ph>iCJOJQJaJnHtH3h*ph>i5B*CJOJQJ\aJnHphtH0h*phIB*CJOJQJ]aJnHphtH-h*ph3yB*CJOJQJaJnHphtH-h*phIB*CJOJQJaJnHphtH@BֹkXXEd$7$8$H$Ifgd8d$7$8$H$IfgdI$d$7$8$H$Ifa$gd8}kd $$Ifl0#] + t0644 layt8]ԹֹDPB\һԻ.4`bzʷڤʑʷvgh*ph8]CJOJQJaJh8CJOJQJaJh*phCJOJQJaJ$h*phCJOJQJaJnHtH$h*ph3yCJOJQJaJnHtH$h*ph8CJOJQJaJnHtHh8CJOJQJaJnHtH$h*phvICJOJQJaJnHtH$h*ph8]CJOJQJaJnHtH!kUUk$d$7$8$H$Ifa$gdu_$d$7$8$H$Ifa$gd8}kd8$$Ifl0#] + t0644 layt8]~bdr|8Hv~kk[Hkkkk$h*phmACJOJQJaJnHtHhmACJOJQJaJnHtH$h*ph1jCJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtH$h*phZ?CJOJQJaJnHtH$h*ph8]CJOJQJaJnHtH$h*phiCJOJQJaJnHtH$h*ph8CJOJQJaJnHtHh8CJOJQJaJnHtH$h*phu_CJOJQJaJnHtHfFpbMM<$dh7$8$H$a$gd v$dh7$8$H$`a$gd1jdh7$8$H$gd1j$dh7$8$H$a$gdvI}kd$$Ifl0#] + t0644 layt8]x0dfxz,$8&DFǷǷڷڷڤnn[n[n[[n$h*phJCJOJQJaJnHtH$h*ph"1CJOJQJaJnHtH$h*ph vCJOJQJaJnHtHh!CJOJQJaJnHtH$h*phdwCJOJQJaJnHtHh(CJOJQJaJnHtH$h*phZ/CJOJQJaJnHtH$h*ph1jCJOJQJaJnHtH$h*ph(CJOJQJaJnHtH#&(HLDFHPRN"$"Dfl`bںںڧnnn[[[[[$h*phCJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtH$h*ph CJOJQJaJnHtH$h*phdwCJOJQJaJnHtH$h*phJCJOJQJaJnHtHh(CJOJQJaJnHtHh!CJOJQJaJnHtH$h*phJCJOJQJaJnHtH$h*ph6hCJOJQJaJnHtHFHfhj~d7$8$H$gdg$dh7$8$H$a$gdd2$dh7$8$H$`a$gdD$dh7$8$H$a$gdd2$dhdd[$\$`a$gdd2$dh7$8$H$a$gddh7$8$H$gd&A( bdfJTVjtv026Ӿp[p[p(h*ph}CJOJPJQJaJnHtH"h!CJOJPJQJaJnHtH(h*ph9"CJOJPJQJaJnHtH(h*ph(CJOJPJQJaJnHtH"h(CJOJPJQJaJnHtH(h*phLCJOJPJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtH1jh*ph0JCJOJQJUaJnHtH!6X  FHTV^fԿԪnnԘԘԘYDYԘ(h!h(CJOJPJQJaJnHtH(h!hLCJOJPJQJaJnHtH(h*phTCJOJPJQJaJnHtH(h*ph(CJOJPJQJaJnHtH"h(CJOJPJQJaJnHtH(h*ph4>mCJOJPJQJaJnHtH(h*ph}CJOJPJQJaJnHtH(h*phLCJOJPJQJaJnHtH+h*phL6CJOJPJQJaJnHtHlp8:PT>zBٲq\GGDz(h*phTCJOJPJQJaJnHtH(h*phu3CJOJPJQJaJnHtH(h*phbCJOJPJQJaJnHtH+h*phL6CJOJPJQJaJnHtH+h*ph(6CJOJPJQJaJnHtH(h*ph(CJOJPJQJaJnHtH"h(CJOJPJQJaJnHtH(h*phLCJOJPJQJaJnHtH"h!CJOJPJQJaJnHtHBfh|~&(:<>PTïueuRBRuB/u/u/$h*phNWCJOJQJaJnHtHhA4CJOJQJaJnHtH$h*phA4CJOJQJaJnHtHh!CJOJQJaJnHtH$h*phd2CJOJQJaJnHtH$h*phe/CJOJQJaJnHtH'h*phL5CJOJQJaJnHtH'h*phd25CJOJQJaJnHtH(h*phLCJOJPJQJaJnHtHNhmhLB*CJOJPJQJaJmH nHph+8AsH tHs(g*mHsH24<J|~^ln 6:Pnnݑݑ[HHH$h*phe&CJOJQJaJnHtH$h*phF/CJOJQJaJnHtH$h*phA4CJOJQJaJnHtHh!CJOJQJaJnHtH$h*phNWCJOJQJaJnHtH$h*phPxCJOJQJaJnHtH$h*phdwCJOJQJaJnHtH$h*phe/CJOJQJaJnHtHhA4CJOJQJaJnHtH$h*phd2CJOJQJaJnHtHX\ *8:(*8ʷݷʔsccʔsccScShwCJOJQJaJnHtHh<CJOJQJaJnHtHAhmhe&CJOJQJaJmH nHsH tHs(g*mHsHDhmhe&6CJOJQJaJmH nHsH tHs(g*mHsH$h*phF/CJOJQJaJnHtH$h*phe&CJOJQJaJnHtHh!CJOJQJaJnHtH$h*ph<CJOJQJaJnHtH 8@LX  "$:>@dh|~tzݺݺݺͧͧͧͺͺͺͺͺͺͺ͔'h*ph1j5CJOJQJaJnHtH$h*phd2CJOJQJaJnHtH$h*ph@CJOJQJaJnHtH$h*ph8~CJOJQJaJnHtHh<CJOJQJaJnHtH$h*phe&CJOJQJaJnHtHhwCJOJQJaJnHtH-<>@2t "LNĭ{cHH/H0hwh~\v0JCJOJQJaJmH nHsH tH5jhwh~\vCJOJQJUaJmH nHsH tH/hwh~\v6CJOJQJaJmH nHsH tH/hwh~\vCJOJQJ]aJmH nHsH tH2hwh~\v6CJOJQJ]aJmH nHsH tH,hwh~\vCJOJQJaJmH nHsH tH$h*phgCJOJQJaJnHtH'h*phL5CJOJQJaJnHtH'h*ph4>m5CJOJQJaJnHtHP  P dh7$8$H$gd9,dh7$8$H$gd7qdhgd<dhgd1j dhgd<dh7$8$H$gddh7$8$H$gd<dh7$8$H$gdLBDRp^`bееЉu[C[C/hwh~\vCJOJQJ]aJmH nHsH tH2hwh~\v6CJOJQJ]aJmH nHsH tH'hwh~\v6CJOJQJaJmH sH $hwh~\vCJOJQJaJmH sH 0hwh~\v0JCJOJQJaJmH nHsH tH5jhwh~\vCJOJQJUaJmH nHsH tH,hwh~\vCJOJQJaJmH nHsH tH/hwh~\v6CJOJQJaJmH nHsH tH^"hj|*踠nQnQ7Qnn3hwh~\v0JCJOJQJ]aJmH nHsH tH8jhwh~\vCJOJQJU]aJmH nHsH tH/hwh~\vCJOJQJ]aJmH nHsH tH2hwh~\v6CJOJQJ]aJmH nHsH tH/hwh~\v6CJOJQJaJmH nHsH tH,hwh~\vCJOJQJaJmH nHsH tH0hwh~\v6B*CJOJQJaJmH phsH -hwh~\vB*CJOJQJaJmH phsH  P   \ ^    B   N P       p ԩԩԩԩ}iO}2hwh~\v6CJOJQJ]aJmH nHsH tH&hwCJOJQJaJmH nHsH tH,hwh~\vCJOJQJaJmH nHsH tH(hwh~\v0JCJOJQJaJmH sH -jhwh~\vCJOJQJUaJmH sH 'hwh~\v6CJOJQJaJmH sH $hwh~\vCJOJQJaJmH sH /hwh~\vCJOJQJ]aJmH nHsH tHp  *,T2ееЉu[C0$h*phV|CJOJQJaJnHtH/hwh~\vCJOJQJ\aJmH nHsH tH2hwh~\v6CJOJQJ\aJmH nHsH tH'hwh~\v6CJOJQJaJmH sH $hwh~\vCJOJQJaJmH sH 0hwh~\v0JCJOJQJaJmH nHsH tH5jhwh~\vCJOJQJUaJmH nHsH tH,hwh~\vCJOJQJaJmH nHsH tH/hwh~\v6CJOJQJaJmH nHsH tHNBFDFHJLN0%*&,&$nn]n^na$gdO nn]n^ngdO$nn]n^na$gdOdh7$8$H$gdZ[8dhgdZ[8dh7$8$H$gdV|hjTVFHNPظإyybOb$h*phV|CJOJQJaJmHsH-jh*phV|CJOJQJUaJmHsH(h*phZ[80JCJOJQJaJmHsH-jh*phZ[8CJOJQJUaJmHsH$h*phZ[8CJOJQJaJmHsH h*phZ[80JCJOJQJaJh*phZ[8CJOJQJaJ%jh*phZ[8CJOJQJUaJ'h*phV|5CJOJQJaJnHtH:<>@BD  o\E2E$h*ph[BCJOJQJaJnHtH-jh*ph[BCJOJQJUaJnHtH$h*phV|CJOJQJaJnHtH(h*ph0JCJOJQJaJnHtH$h*phCJOJQJaJnHtH-jh*phCJOJQJUaJnHtH$h*phCJOJQJaJmHsH$h*phV|CJOJQJaJmHsH-jh*phV|CJOJQJUaJmHsH(h*phV|0JCJOJQJaJmHsH@BFH>@BDFNbhpQ=%.HhB02h5CJOJQJaJmH sH 'hP h5CJOJQJaJmH sH <hmh<5CJOJQJaJmH sH s(g*mHsHh*phOCJOJQJaJh*ph8A-CJOJQJaJ h*phi}=0JCJOJQJaJh*phi}=CJOJQJaJ%jh*phi}=CJOJQJUaJ$h*ph[BCJOJQJaJnHtH-jh*ph[BCJOJQJUaJnHtH(h*ph[B0JCJOJQJaJnHtHhtvxz|"$&>@B\^`dfh뻝뻝뻝g뻝g뻝뻝gggg:hP hh5CJOJQJaJcHdhD02mH sH .HhD02h5CJOJQJaJmH sH :hP hh5CJOJQJaJcHdhC02mH sH .HhC02h5CJOJQJaJmH sH .HhB02h5CJOJQJaJmH sH 'hP h5CJOJQJaJmH sH ($(06PX    !! ##N$^$n$r$0%B%(&*&ӵwgwgwgwgwgwgwgwgwgwSwgww'hP hO6CJOJQJaJmH sH hP CJOJQJaJmH sH $hP hOCJOJQJaJmH sH -hP hOB*CJOJQJaJmH ph333sH 'hP hO5CJOJQJaJmH sH :hP hh5CJOJQJaJcHdhD02mH sH .HhD02h5CJOJQJaJmH sH 'hP h5CJOJQJaJmH sH *&,&.&0&:&<&h&r&&&&&&L'N'P'Z'^'`''ŹѧsgTFHhs(ghmOJQJ$jHhs(ghmOJQJUh~\vhA46OJQJh~\vhA46OJQJmHsHh hA4OJQJmHsH)hA4hmOJQJcHdhs(gmHsH#Hhs(ghmOJQJmHsHhA4OJQJmHsHhNCOJQJmHsHhA4OJQJjhA40JOJQJU/hP hOCJOJQJ]aJmH nHsH tH,&&N''&)^*+,-t..1:1.23@4B4~67V9:d7$8$H$gd,.gd{d7$8$H$gd!gd!d7$8$H$gd@Hd7$8$H$gd]gdZ[8gd '''''''''澝|iK*@hLhmhm0JOJQJcHdhs(gmHsHs(g*:Hhs(ghLhm0JOJQJmHsHs(g*%hLhm0JOJQJs(g*$jHhs(ghmOJQJUHhs(ghmOJQJAhmhm0JOJQJmHsHs(g*0J OJQJmHsHNHhs(ghmhm0JOJQJmHsHs(g*0J OJQJmHsH1hmhm0JOJQJs(g*0J OJQJ''''''''((")$)&)()*)8):)P)R)T))N*\*^*îvgg[g[gKg[gh^hA46OJQJmHsHhA4OJQJmHsHh^hA4OJQJmHsHh^hA40JOJQJjh^hA4OJQJUh^hA4OJQJ!jh^hA40JOJQJU)hmhA4OJQJmHsHs(g*#Hhs(ghmOJQJmHsH$jHhs(ghmOJQJU-hLhm0JOJQJmHsHs(g*^*`*b*d***+++++++,,,,(-*--------ԻsdQAhA4CJOJQJaJnHtH$h]hA4CJOJQJaJnHtHh]hA4CJOJQJaJ)jh]hA40JCJOJQJUaJ hZ[8hA40JOJQJmHsH%jhZ[8hA4OJQJUmHsHhZ[8hA4OJQJmHsHhA4OJQJmHsHhZ[8hA40JOJQJjhZ[8hA4OJQJUhZ[8hA4OJQJ!jhZ[8hA40JOJQJU-`.b.d.t........&////0~000óꩥzhzVEV h8A-hA4CJOJQJnHtH#jhA4CJOJQJUnHtH#h8A-hA46CJOJQJnHtHhY+CJOJQJnHtHhA4CJOJQJnHtHh h CJOJQJaJhA4jhA40JUhA4CJOJQJaJnHtH$h]hA4CJOJQJaJnHtH'h]hA4CJOJQJ]aJnHtH*h]hA46CJOJQJ]aJnHtH0001111:1<111&2(2,2.2022233333ͼ~~m~a~~m~L=hV|hA4CJOJQJaJ)jhV|hA40JCJOJQJUaJhA4OJQJmHsH hV|hA40JOJQJmHsH%jhV|hA4OJQJUmHsHhV|hA4OJQJmHsHhV|hA4OJQJ!jhV|hA40JOJQJU h@HhA4CJOJQJnHtHhY+CJOJQJnHtH#jhA4CJOJQJUnHtH$h,hA40JCJOJQJnHtH333334>4@4B4D4F444455P5^5`5b555ѻѬvjvZNvjN;v;%jh{hA4OJQJUmHsHhA4OJQJmHsHhY+hA46OJQJmHsHhY+OJQJmHsHh{hA4OJQJmHsHh{hA4OJQJ!jh{hA40JOJQJUhV|hA4mHsHhV|hA4CJOJQJaJ*hV|hA46CJOJQJ]aJnHtHhA4CJOJQJaJnHtH$hV|hA4CJOJQJaJnHtHhA4CJOJQJaJ5x6z6~666666666666D7F7H7b7d7x777͸p]p]pIp99hA4CJOJQJaJnHtH'h,.hA4CJOJQJ]aJnHtH$h|0*6CJOJQJ]aJnHtH*h,.hA46CJOJQJ]aJnHtHh|0*CJOJQJaJnHtH$h,.hA4CJOJQJaJnHtHh,.hA4CJOJQJaJ)jh,.hA40JCJOJQJUaJh{hA4OJQJmHsH%jh{hA4OJQJUmHsH h{hA40JOJQJmHsH77777P8Z8V9X9Z9999999 :::,:T:{{k{{VG4$h_hA4CJOJQJaJnHtHh_hA4CJOJQJaJ)jh_hA40JCJOJQJUaJhhA46OJQJmHsHhhA4OJQJmHsHhhA4OJQJ!jhhA40JOJQJUhA4OJQJmHsHh=KhA4OJQJmHsHh=KhA4OJQJ!jh=KhA40JOJQJU$h,.hA4CJOJQJaJnHtHh|0*CJOJQJaJnHtHT:V:X:::::::::,;;;;Z<\<^<dzǩnZnF1)jhhA40JCJOJQJUaJ'hhA4CJOJQJ\aJnHtH'h9,hA4CJOJQJ\aJnHtH!hA4CJOJQJ\aJnHtH*h9,hA46CJOJQJ\aJnHtHhA4CJOJQJaJnHtHhA4jhA40JU'h_hA4CJOJQJ]aJnHtH*h_hA46CJOJQJ]aJnHtH$h_hA4CJOJQJaJnHtHhA4CJOJQJaJnHtH::\<==>?AAAAAAAABBB@BBB$a$ dgdegd!d7$8$H$gd!d7$8$H$gd9"d7$8$H$gdd7$8$H$gd_^<`<<<<2=4===============ʳʳʍvfvfvfWH7!jhFAhA40JCJUaJhvIhA4OJQJmHsHhvIhA4OJQJnHtHhA4OJQJmHnHsHtHhA4OJQJnHtHhvIhA4OJQJ!jhvIhA40JOJQJU(hhA40JCJOJQJaJnHtH-jhhA4CJOJQJUaJnHtH$hhA4CJOJQJaJnHtH'h$qhA46CJOJQJaJnHtHhhA4CJOJQJaJ==== >H>>>>,?.?x?z????????⮛{k`OD4h CJOJQJaJnHtHhhA4CJaJ!jhhA40JCJUaJhFAhA4mHsHh$qOJQJmHnHsHtH hFAhA40JOJQJnHtHhFAhA4OJQJnHtH%jhFAhA4OJQJUnHtHhA4OJQJmHnHsHtH'hFAhA46CJOJQJaJnHtHhA4CJOJQJaJnHtH$hFAhA4CJOJQJaJnHtHhFAhA4CJaJ????@@@@@jAlAAAAAAAAAAAABB2B4B8B:B@BBBDBBBBBB홑|rnd`huTjhuT0J!UhtjhA40J!UhmHnHuhA4jhA4UjhUh(hhA40JCJOJQJaJnHtH-jhhA4CJOJQJUaJnHtH'hhA46CJOJQJaJnHtHhA4CJOJQJaJnHtH$hhA4CJOJQJaJnHtH#BBBBBBdh7$8$H$gdZ[8"BB/hP hOCJOJQJ]aJmH nHsH tH21h:pr(. A!"#$% $$If!vh#v#vB:V l t065 5yt$$If!vh#v#vB:V l t065 5yt$$If!vh#v#vB:V l t065 5yt$$If!vh#v#vB:V l t065 5yt$$If!vh#v#vB:V l t065 5yt$$If!vh#v#vB:V l t065 5yt$$If!vh#v#vB:V l t065 5/ yt$$If!vh#v#vB:V l  t065 5pyt$$If!vh#v#vB:V l  t065 5pyt$$If!vh#v#vB:V l  t065 5pyt$$If!vh#v#vB:V l t065 5yt$$If!vh#v#vB:V l t065 5yt$$If!vh#v#vB:V l t065 5/ yt$$If!vh#v#vB:V l  t065 5pyt$$If!vh#v@#v:V l t065] 5+ yt8]$$If!vh#v@#v:V l t065] 5+ yt4$$If!vh#v@#v:V l t065] 5+ yt4$$If!vh#v@#v:V l t065] 5+ yt4$$If!vh#v@#v:V l t065] 5+ yt4$$If!vh#v@#v:V l t065] 5+ yt4$$If!vh#v@#v:V l t065] 5+ yt4$$If!vh#v@#v:V l t065] 5+ yt8]$$If!vh#v@#v:V l t065] 5+ yt8]$$If!vh#v@#v:V l t065] 5+ yt8]$$If!vh#v@#v:V l t065] 5+ yt8]$$If!vh#v@#v:V l t065] 5+ yt8]$$If!vh#v@#v:V l t065] 5+ yt8] &s666666666vvvvvvvvv66666>666666666666666666666666666666666666666666666666h6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J eNormal dCJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List T@T e Footnote Text dCJaJmHsHtHT/T eFootnote Text CharCJOJPJQJ^JaJ6U`6 e0 Hyperlink >*B*ph@&`!@ eFootnote ReferenceH*<2< Z[80Header  p#mHsH:/A: Z[80 Header Char CJaJtH < @R< Z[80Footer  p#mHsH:/a: Z[80 Footer Char CJaJtH borb ,Default 7$8$H$-B*CJOJQJ^J_HaJmHphsHtHjj ! Table Grid7:V0(o( $.a1 r@2/2 $.l82<r@2/2 Ql72<r@2/2 Ql62<r@2/2 Ql92<r@.X`.  Emphasis6]RR 0 Balloon Text dCJOJQJ^JaJR/R 0Balloon Text CharCJOJQJ^JaJtH B'`B n0Comment ReferenceCJaJ<@"< #n0 Comment Text"CJaJ>/1> "n0Comment Text ChartH @j!"@ %n0Comment Subject$5\J/QJ $n0Comment Subject Char 5\tH PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭VvnB`2ǃ,!"E3p#9GQd; H xuv 0F[,F᚜K sO'3w #vfSVbsؠyX p5veuw 1z@ l,i!b I jZ2|9L$Z15xl.(zm${d:\@'23œln$^-@^i?D&|#td!6lġB"&63yy@t!HjpU*yeXry3~{s:FXI O5Y[Y!}S˪.7bd|n]671. tn/w/+[t6}PsںsL. J;̊iN $AI)t2 Lmx:(}\-i*xQCJuWl'QyI@ھ m2DBAR4 w¢naQ`ԲɁ W=0#xBdT/.3-F>bYL%׭˓KK 6HhfPQ=h)GBms]_Ԡ'CZѨys v@c])h7Jهic?FS.NP$ e&\Ӏ+I "'%QÕ@c![paAV.9Hd<ӮHVX*%A{Yr Aբ pxSL9":3U5U NC(p%u@;[d`4)]t#9M4W=P5*f̰lk<_X-C wT%Ժ}B% Y,] A̠&oʰŨ; \lc`|,bUvPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!R%theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]  .6= ?@INOV~c?qw;|v }<s ) g  DellvDoDpq!X!2WZv +++.V  #8)-r3r;HP[hZt z2~֒.ZJĭ:<bVz~RTV^`eu|Z8ƑΰԹb6B8p h*&''^*-0357T:^<=?BB"#$%'368:<?BDFHIKMOPRSTUVWXY[\]^`abcdeghijklmnoqrsu:&hH^ef$gg\hJiijkn.ot0x|~\؊2ЙnL"@F,&:BBB&()*+,-./0124579;=>@ACEGJLNQZ_fpt "0o*a#ZF0VYKVdvXXXXXXXXXXXXX $'.!6{Oux.1~+hc&J L T XXXXXXXXXXXX8@0(  B S  ? opqDe'r*r.r2rO}X}q}y}z}}&189C Ǒȑґ¥Zalst~W\pu{$+qu,.6kr| 5>GMNTV_p{dfglmr!5=JLUhq5AIPQZ "KCLMTtw FG 79hi_`/#0#F*G* 0 0E0F00044::== D DnGoGJJNNOOUPVPPPPP*Q+QQQUU V V9Z:ZL]T]^^iajafege+k-kSkUkHlJl'p*prpspppppppAqDqssNuOuww<|>|N}O}Q~R~ÄY[z{>Aۆކ),km=? DErvac)*y{;>ghMNޛߛWXfk15ԣ֣y{pq$ 23lmڱܱӲԲHJ!\]6<Z[?Eeh1XLWemz&IZmI*bB56MP>v:= x{),JK^fsw33333333333M]T]sppmOsw !lD*Y! :`c#`(f'pN;@f80VcZNDh^`OJQJo(hHhd^d`OJQJ^Jo(hHoh4 ^4 `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHht^t`OJQJo(hHhD^D`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h ^`hH.h d^d`hH.h 4 L^4 `LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h t^t`hH.h D^D`hH.h L^`LhH.,^,`o(. ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.h ^`hH.h d^d`hH.h 4 L^4 `LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h t^t`hH.h D^D`hH.h L^`LhH.h^`OJQJo(hHhd^d`OJQJ^Jo(hHoh4 ^4 `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHht^t`OJQJo(hHhD^D`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH@f8Y!(f'c#VcZ !47  G 'bX4Na& '-f <#9  3E G i!,+np8-f |.8i![&'h c & qt- 7%gs%-1% ,"a&Efh:SJ-/}i\0ai\YJ3s=bX4\0.H6&' 71JFro/:zR}>I:\QEfh:9 <s=oqao=fE3EfEMQ&3JJ^R]iKcO=c\Q+MQ %R&'2S\QyfZ&'[o/:ai\J^R]Jjoqao=NaSJ-h c c%gs%=cYJ3/}iJj"a&np1%1JFrzR}&3J<#iKE;g?/p9qDQ^244T = p P hT ' iX 2#D#;C\@8Fe&#/e)YB\Pu}z O9"(#$&&=C&&A(^)|0*U;*H*n+v ,iJ,U,-"-8A-,.f..F/e/"11u3!7 8Z[8p88P9|9Y:,< \<TA=i}=3?~AmA[B=FGEH@H II 5IvIvI[JJtLfDLULAoL-Md]MjM/kMNP[S0UwU6VVXVJEW?XCXdXY+Z [\C\S\)C]W]Qe]u_.`fafdUe1.fgg 8gM h6h\7hIhKhii&i=)k[ l l$lm)lmCl4>mwm%o&o*p$q7qC}q&Ir@s_s v~\vtx>{}{{/|V|h}8~!J|3I(<g8F!>nY!{Uxu3KON)c_Kns@NW~bFJ>iIJr(ODz9<@dwY+ A4\o ,O?CWy4H$.8<r27]J'B^yzw3y1D;Ld!w4N -]uT6D|BiWRE FA1j0Cx~T od2ANC0ey~>M]Ml=KX|aHlTa5 Od Qad@&<,OEtwj8{^LqZ/pw9,m?* n{tpR*yZ?G]y>(,.gcT8]CpPx@ "#$%&*+-012679:;=?BDFILNOPQRSTVY[_`bilpqrvzvpp pppppppp p"p$p&p(p*p,p0p2pDpFpLpNpPpRpTp\p^pbphpjplptpvpzp|p~pppppppppppppppppppppppppppPUnknown Petar Kure i Petar Kure i G.Cx Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri7@Cambria5. .[`)Tahoma?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"1K!K02~V"uh$|!0t 2QHX $Pe2!xx Korisnik Petar Kure i$      Oh+'0d   , 8DLT\ Korisnik Normal.dotmPetar Kurei19Microsoft Office Word@t@b@bAV"՜.+,D՜.+,L hp  RH-TDUu  TitleNaslovP 8@ _PID_HLINKSA~$7http://www.nato.int/cps/en/natolive/opinions_75836.htm&F!Ehttp://www.nato.int/cps/en/natolive/news_52837.htm?mode=pressrelease=n+http://www.nato.int/ims/docu/terrorism.htm=b4http://exploredia.com/oil-reserves-by-country-2011/+uThttps://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2175rank.html/t?http://www.energy.eu/stats/energy-natural-gas-consumption.htmlU&http://www.indexmundi.com/energy.aspx]=http://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_63654.htmt 7http://www.nato.int/cps/en/natolive/opinions_70400.htmy 7http://www.nato.int/cps/en/natolive/opinions_84197.htm=f?http://www.carnegiecouncil.org/resources/transcripts/0041.htmlX&http://www.acus.org/files/NATO3.0.pdf,hhttp://www.cer.org.uk/]!=http://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_63654.htmX&http://www.acus.org/files/NATO3.0.pdf=n+http://www.nato.int/ims/docu/terrorism.htm=f?http://www.carnegiecouncil.org/resources/transcripts/0041.html+uThttps://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2175rank.html=b4http://exploredia.com/oil-reserves-by-country-2011/]=http://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_63654.htm/t ?http://www.energy.eu/stats/energy-natural-gas-consumption.html+u Thttps://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2175rank.htmlU&http://www.indexmundi.com/energy.aspx&FEhttp://www.nato.int/cps/en/natolive/news_52837.htm?mode=pressrelease1Mmailto:petar.kurecic@unin.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvxyz{|}~Root Entry F![yAData w1TableRWordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStoreSCyAXyA5FU0ELRA==2SCyAXyAItem  PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q