Pregled bibliografske jedinice broj: 750
Mineralna gustoća kosti i kortikosteroidi : razlike između reumatoidnog artritisa, sistemskog lupusa eritematodesa i bronhalne astme
Mineralna gustoća kosti i kortikosteroidi : razlike između reumatoidnog artritisa, sistemskog lupusa eritematodesa i bronhalne astme // Reumatizam / Ivo Jajić (ur.).
Zagreb, 1997. (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 750 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mineralna gustoća kosti i kortikosteroidi : razlike između reumatoidnog artritisa, sistemskog lupusa eritematodesa i bronhalne astme
(Bone mineral density and corticosteroids : Differences between rheumatoid arthritis, systemic lupus erythematosus and bronchial asthma)
Autori
Bolanča, Slobodanka ; Dekanić, Darinka ; Cvijetić, Selma
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Reumatizam
/ Ivo Jajić - Zagreb, 1997
Skup
2.kongres Hrvatskog reumatološkog društva
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 1997
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
mineralna gustoća kosti-DXA; kortikosteroidi; reumatoidni artritis; sistemski lupus eritematodes; bronhalna astma; postmenopauza
(bone mineral density-DXA; glucocorticoids; rheumatoid arthritis; systemic lupus erythematosus; bronchial asthma; postmenopause)
Sažetak
Poznat je negativan utjecaj kortikosteroida (KS) na mineralnu gustoću kosti. Razlog tome je smanjena aktivnost osteoblasta, nesrazmjer između koštane izgradnje i razgradnje, smanjena apsorpcija kalcija u probavnom traktu i smanjena reapsorpcija kalcija u bubrezima. Čini se da je ukupna doza KS važan čimbenik gubitka koštane mase, ali još uvijek nije dovoljno istražen utjecaj osnovne bolesti. Noviji podaci iz literature su oprečni. Cilj istraživanja je bio ispitati da li u bolesnica liječenih KS postoje razlike u mineralnoj gustoći kosti ovisne o osnovnoj bolesti. U istraživanje je bilo uključeno 37 postmenopauzalnih bolesnica koje se liječe
KS. Podijeljene su u tri skupine ovisno o osnovnoj bolesti. Skupinu A čini 12 žena s reumatoidnim artritisom, skupinu B 13 žena sa sistemskim lupusom te skupinu C 12 žena s astmom.
Ispitivane skupine se međusobno nisu značajno razlikovale u antropometrijskim varijablama, trajanju postmenopauze niti ukupnoj dozi ili dužini trajanja liječenja KS. Kontrolnu skupinu D čini 27 zdravih žena koje se po osnovnim karakteristikama ne razlikuju statistički značajno od bolesnica. Svim ispitanicama je učinjena denzitometrija lumbalne kralježnice (L2-L4) i proksimalnog dijela lijevog femura (vrat, Wardov trokut, trohanter) metodom dvoenergetske apsorpciometrije X zraka, uređajem DPX Lunar. Rezultati su izraženi kao mineralna gustoća kosti (BMD, g/cm2). U svim mjerenim regijama je nađena statistički značajna razlika (p<0,01) između BMD ispitivanih skupina i kontrolne, s prosječnim manjkom koštane mase u ispitivanim skupinama od 12,2-15,8%, ovisno o mjerenoj regiji. Nadalje, rezultati pokazuju značajno niži BMD lumbalne kralježnice u skupini C u odnosu na skupine A i B te značajno niži BMD u sve tri mjerene regije proksimalnog femura u skupini B u odnosu na skupine A i C. Ostale se vrijednosti BMD između ispitivanih skupina nisu statistički značajno razlikovale. Možemo zaključiti da mineralna gustoća kosti ovisi i o osnovnoj bolesti, a ne samo o dozi ili dužini liječenja kortikosteroidima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
00220305
Ustanove:
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb
Profili:
Selma Cvijetić
(autor)