Pregled bibliografske jedinice broj: 749761
Uloga autoriteta u kritičkom mišljenju i ravnopravnoj raspravi
Uloga autoriteta u kritičkom mišljenju i ravnopravnoj raspravi // Kritičko mišljenje: 1. regionalni studentski simpozij / Matić, Luka (ur.).
Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2014. str. 58-58 (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 749761 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga autoriteta u kritičkom mišljenju i ravnopravnoj raspravi
(The role of authority in critical thinking and argumentation)
Autori
Žarnić, Berislav ; Bašić, Gabriela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Kritičko mišljenje: 1. regionalni studentski simpozij
/ Matić, Luka - Split : Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2014, 58-58
ISBN
978-953-7395-66-7
Skup
Kritičko mišljenje: 1. regionalni studentski simpozij Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Hrvatskog filozofskog društva
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 02.10.2014. - 03.10.2014
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
argumentum ad verecundiam; epistemični autoritet; socijalni oblik komunikacije
(argumentum ad verecundiam; epistemic authority; social forms of communication)
Sažetak
Postavit ćemo pitanje o tome je li oslanjanje na autoritet valjan i pouzdan način zaključivanja te usporediti stavove koje su o tom pitanju iznijeli istaknuti filozofi koji su proučavali kritičko mišljenje. Pretpostavit ćemo da ispravna rasprava ravnopravnih sugovornika i ispravan načina mišljenja imaju sličan logički oblik jer se prvo odnosi na razuman način oblikovanja tuđeg, a drugo na razuman način oblikovanja vlastitog stava. Mogućnost obmanjujućeg argumenta učinak kojeg ovisi o pobuđenom poštovanju prema uglednim ličnostima, prvi je, prema Hamblinu, opisao John Locke i nazvao ga argumentum ad verecundiam. U literaturi često nalazimo stav da pozivanje na releventan autoritet može biti prihvatljivo. Nasuprot tome, pristupajući sa stajališta logičke semiotike, pokušat ćemo dokazati da pozivanje na autoritet ne može biti dopušten korak u komunikacijskom obliku rasprave ravnopravnih sudionika. Pretpostavljajući, zajedno s mnogim teoretičarima, da prevladavajući komunikacijski oblik može postati internaliziran u srodnom obliku mišljenja, postavit ćemo, u okviru filozofije humanističkog obrazovanja, pitanje o smislenosti, naizgled paradoksalnog stava prema kojemu imamo pravo poučavati o onome što sami ne znamo. U raspravi ćemo se osloniti i polemički osvrnuti na filozofska istraživanja C. Hamblina, J. Habermasa, M. Lipmana, F. van Eemerena, D. Waltona, J. Rancièrea i drugih.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu
