Naslov
Koje smo lijekove najčešće propisivali u 2012. godini?
(Which medicines we prescribed mostly in 2012)

Autori
Vojvodić, Željko ; Vrcić-Keglević, Mladenka

Izvornik
Medicina familiaris Croatica : journal of the Croatian Association of Family medicine (1330-1527) 22 (2014), 2; 42-52

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
propisivanje lijekova; potrošnja u DDD/1000 stanovnika/dan; financijska potrošnja
(prescribing of drugs; utilization in DDD/1000 inhabitants/day; financial costs)

Sažetak
Uvod: Analiziranje lijekova s najvećim opsegom potrošnje, kao i onih s najvećim financijskim troškovima, daleko premašuje puki zdravstveno- statistički značaj, otvarajući brojna pitanja o njihovom pravom mjestu i ulozi u suvremenoj farmakološkoj terapiji. Cilj: Cilj rada je istražiti ukupnu potrošnju lijekova u 2012. godini, terapijsku potrošnju izraženu u DDD i financijsku izraženu u kunama, te specifično, potrošnju najpropisivanijih lijekova u izvanbolničkoj zaštiti. Materijali i metode: Istraživanje je kritička analiza (audit), temeljeno na rutinski prikupljenim podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode. Iz javno dostupnih podataka o godišnjem potrošnji lijekova prikupljeni su podaci o općoj potrošnji bolničkoj i izvanbolničkoj, te podaci o potrošnji dvadeset lijekova koji su najčešće propisani na recept (na teret HZZOa), dvadeset lijekova u režimu slobodne prodaje, te prvih dvadeset s obzirom na financijski trošak, kao i podaci o potrošnji lijekova po županijama. Rezultati: Najveća ukupna, bolnička i izvanbolnička potrošnja, terapijska (izražena stopom DDD/ 1000 stanovnika/ dan) i financijska, odnosila se na kardiovaskularne lijekove, iza kojih su slijedili lijekovi s djelovanjem na živčani sustav. Među 20 najpropisivanijih lijekova na recept u PZZ, na prvom mjestu su bili ramipril, amlodipin i diazepam, dok su prema financijskim pokazateljima na prva tri mjesta atorvastatin, pantoprazol i lizinopril HCT. Također veliki udio u financijskoj potrošnji otpada na lijekove koji su propisani po preporuci kliničkih specijalista, kao što su atipični antipsihotici i biološki lijekovi. U potrošnji lijekova koje pacijenti sami kupuju (OTC lijekovi) najčešća je acetilsalicilna kiselina, te analgetici i antipiretici, uključujući i nesteroidne antireumatike. Također je uočena velika razlika u potrošnji među pojedinim županijama. Zaključak: U komparaciji s literaturnim spoznajama, visoka potrošnja kardiovaskularnih lijekova je razumljiva zbog javno-zdravstvenog značaja tih bolesti, ali bi se trebao preispitati, s terapijskog i financijskog aspekta, visok udio u potrošnji nekih lijekova, kao što su ramipril, atorvastatin, diazepam, pantoprazol kao i udio lijekova koji su izvan propisivačke ingerencije liječnika obiteljske medicine.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA