Pregled bibliografske jedinice broj: 748521
Pristup analizi i primjeni korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe
Pristup analizi i primjeni korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe, 2015., doktorska disertacija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb
CROSBI ID: 748521 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pristup analizi i primjeni korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe
(Analysis and implementation of folksonomies in subject indexing of heritage materials)
Autori
Ivanjko, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet u Zagrebu
Mjesto
Zagreb
Datum
08.01
Godina
2015
Stranica
283
Mentor
Špiranec, Sonja
Ključne riječi
korisničko označivanje ; baštinska građa ; folksonomije ; nabava iz mnoštva ; predmetna obrada ; društveni softver
(social tagging ; folksonomies ; subject acess ; heritage materials ; crowdsourcing ; GWAP ; social software)
Sažetak
U ovom doktorskom radu ispitan je potencijal primjene korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe kao metode poboljšanja pristupa i pretrage, kao i poboljšanja opisa i komplementiranja tradicionalnim sustavima za organizaciju znanja. Metodom nabave iz mnoštva, implementacijom igra sa svrhom prikupljene su ukupno 14402 korisničke oznake na 80 baštinskih predmeta raspoređenih u 4 zbirke: arhivska, knjižnična, muzejska građa te fotografije. Statistička analiza pokazala je kako ne postoje značajne razlika u broju dodjeljivanja i broju dodanih korisničkih oznaka na razini zbirke te kako veći broj dodjeljivanja ne pokazuje korelaciju s veličinom korisničkog rječnika kojim se neka zbirka opisuje. Lingvistička analiza pokazala je kako se tipična korisnička oznaka sastoji od jedne do dvije riječi te je opća imenica u nominativu jednine čime pokazuje obilježja klasičnih predmetnica. Značenjska analiza pokazala je kako je najveći broj oznaka dodan na generičkoj razini, tj. na razini koja ne zahtijeva specifično znanje već samo znanje prepoznavanja. U nastavku istraživanja uspoređene su predmetnice dodane od strane stručnjaka s korisničkim oznakama koje su prikupljene putem aplikacije na razini pojedinog predmeta. Prikazana je, implementirana i testirana na prikupljenom uzorku nova metoda usporedbe implementacijom algoritamskog rješenja programskom jeziku Python. Završni dio istraživanja u kojem su korisničke oznake nakon algoritamske obrade vraćene predmetnom stručnjaku na ocjenu korisnosti u predmetnom opisu građe postavio je model koji omogućava relevantnim korisničkim oznakama za svaki predmet da se nalaze u setu oznaka koje stručnjak ocjenjuje kroz definiranje mjere i praga relevantnosti korisničke oznake za pojedini predmet. Model donosi novi pristup kojim se prag frekvencije uključenih korisničkih oznaka postavlja na vrijednost gornje granične vrijednosti u distribuciji korisničkih oznaka za pojedini predmet. Pokazalo se kako je predmetni stručnjak koji je ocjenjivao korisnost oznaka dodanih arhivskoj, muzejskoj i fotografskoj građi, visoko ocijenio samu korisnost s nijednom prosječnom ocjenom ispod 3, što pokazuje visoku korisnost samog modela za navedene vrste građe. Zaključni dio rada sumira glavne rezultate rada te se predlaže i model analize i primjene korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301799-1755 - Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju (Lasić-Lazić, Jadranka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb