ࡱ> CF@AB[{bjbj ;ΐΐ+ / 9 EEEYYY8<Y5{E[[v> (y*y*y*y*y*y*y$~NyEvvNyEE[zddd>E[E(yd(ydd8qh,r[@vY-Y\vqy{05{q|/c/ ,r,rL/ExudNyNyc5{/ :Matijevi, M. (2011). Kakvo znanje trebamo za druatvo znanja? U loveaki kapital kod vir uspeha v procesu globalizacije, uredila jasmina Starec. Novo Mesto: Fakulteta za poslovne in upravne vede i Visoka aola za upravljanje in poslovanje. (44-49) KAKVO ZNANJE TREBAMO ZA DRU`TVO ZNANJA? Milan Matijevi U iteljski fakultet, Sveu iliate u Zagrebu, Hrvatska  HYPERLINK "mailto:milan.matijevic@ufzg.hr" milan.matijevic@ufzg.hr Sa~etak - Sintagma  druatvo znanja izuzetno se mnogo rabi u politi kim i stru nim tekstovima, ali s veoma raznolikim sadr~ajnim odreenjem. Naj eae je teako pronai definiciju ovog fenomena, pojma, s kojim e se slo~iti razni stru njaci. Nesporazumi se javljaju ve kod pokuaaja definiranja pojma znanje. Definicije toga pojma ponajviae ovise o teorijama u enja i pou avanja na kojima se temelji znanstveno objaanjenje tog pojma i pojave. Ovaj tekst najbli~i je odreenju druatva znanja koje se odnosi na onaj politi ki sustav, druatvo, dr~avu u kojem su stjecanje, stvaranje i primjena znanja dostupni jednako svim lanovima zajednice i gdje je znanje u funkciji ja anja i razvoja prosperiteta dr~ave. Druatvo znanja predstavlja i strateaki cilj razvoja druatva. U tom je kontekstu izuzetno va~no osiguranje uvjeta za stvaranje novih znanja, za cjelo~ivotno u enje te stvaranje uvjeta za blagostanje svih lanova dr~avne zajednice. Od dr~ave se o ekuje stvaranje uvjeta za brzo apsorbiranje postojeeg znanja, stvaranje novih znanja (istra~ivanje, znanost) te efikasna primjena toga znanja za unapreenje proizvodnje i ukupnog ~ivota i rada neke druatvene zajednice. Pritom su jednako va~na proceduralna i metakognitivna znanja te motori ka znanja i motori ka postignua (Drucker, 1985). Na~alost, u mnogim zemljama u tranziciji na sceni su obrazovni sustavi koji ne njeguju kulturu rada i u enja, a i poticaji za istra~ivanja te proizvodnju novih znanja i inovacija daleko zaostaju za razvijenim zemljama. Informati ka umre~enost druatva i globalizacija svjetske politike i gospodarstva, pru~aju aansu i znanstvenicima i inovatorima iz zemalja u tranziciji. Klju ne rije i: znanje, druatvo znanja, upravljanje znanjem, motori ka znanja, motori ka postignua Uvod Znanje mo~e biti promatrano iz perspektive znanosti, tehnologije, druatva, pojedinca... Zatim na svjetskoj, kontinentalnoj, dr~avnoj ili lokalnoj razini. U mnogim znanostima, ovisno o teorijama koje objaanjavaju osnovne fenomene kojima se znanost bavi, nalazimo razli ite definicije pojma znanje: npr. u didaktici, psihologiji, filozofiji, ekonomiji, politologiji, tehnologiji, epistemologiji... Da bismo se mogli opredijeliti kod rjeaavanja nekih dilema iz podru ja ove teme (druatvo znanja i znanje) treba temeljito poznavati ato se nudi kao odreenje pojmova znanje i druatvo znanja. Znanje (bez obzira kako je sadr~ajno odreeno) ima individualnu i druatvenu (dr~avnu, svjetsku) dimenziju. Govori se i o znanju pojedinca, znanju poduzea, odnosno tvrtke, druatvenom znanju, odnosno o druatvu znanja. Znanje se proizvodi, stvara, prodaje, primjenjuje, stje e, u i... Znanje je rezultat ovjekovih nastojanja da sve ato se oko njega dogaa u vidu prirode, tehnike i tehnologije, druatvenog ~ivota, temeljito objasni, razumije te pokuaa kontrolirati i predviati. Znanje predstavlja i znanstvena otkria, ali i tehnologije, patente, tehni ke proizvode, socijalne odnose, politiku, motori ka znanja i vjeatine... U povijesti ljudske civilizacije postavljani su razli iti ciljevi za cjelo~ivotno u enje, odnosno za stjecanje znanja i kompetencija va~nih za pre~ivljavanje. O ekivani ishodi u enja u prahistoriji bili su lov, ribolov, pronala~enje druge hrane u prirodi te lo~enje vatre i ratni ke vjeatine. Kasnije su tim kompetencijama dodane i graditeljske kompetencije koje su stalno usavraavane  od gradnje iz drvenog materijala do obrade metala i kamena. Kasnije su se o ekivani ishodi cjelo~ivotnog u enja dijelili na one koji se odnose na obi an narod i kompetencije koje su rezervirane za pripadnike bogatijeg i vladajueg sloja stanovniatva. Historija pedagogije i odgoja bilje~i da je u starom vijeku bilo na cijeni stjecanje sedam viteakih vjeatina koje su garantirale kvalitetan ~ivot pripadnicima bogatijeg i vladajueg sloja stanovniatva, a ostatak naroda osposobljavan je za proizvodnju hrane za sebe i vladajuu klasu. Na listi sedam viteakih vjeatina koje su stjecane do 21. godine ~ivota nalaze se i neke koje su danas olimpijske sportske discipline: plivanje, jahanje, gaanje strijelom i ma evanje. Podsjetimo na sadr~aj cjelovite liste viteakih vjeatina u starom vijeku: 1. plivanje, 2. jahanje, 3. gaanje strijelom, 4. ma evanje, 5. lov, 6. stihotvorstvo, 7. druatvene igre i ophoenje sa ~enama (igre dame, aaha, ples...). Toj je listi u srednjem vijeku dodana lista od sedam umjetni ko-znanstvenih vjeatina: 1. gramatika, 2. retorika, 3. dijalektika, 4. aritmetika, 5. geometrija, 6. astronomija, 7. teorija muzike. Kasnije, uvoenjem sistema obveznog akolovanja ove su vjeatine didakti ki strukturirane u odreene nastavne predmete (materinji jezik, svjetski jezici, matematika, geometrija, geografija itd. Pitanjem ciljeva i ishoda sustavnog odgoja i obrazovanje bave se i suvremeni znanstvenici i politi ari. Rezultat tog promialjanja je i esto citirana lista kompetencija koje su eksperti Europskog vijea preporu ili za akolski sustav i obvezno akolovanje na podru ju Starog kontinenta: 1. komunikacija na materinjem jeziku; 2. komunikacija na stranim jezicima; 3. matemati ka kompetencija i osnovne kompetencije u znanosti i tehnologiji; 4. digitalna kompetencija; 5. u iti kako se u i; 6. socijalna i graanska kompetencija; 7. smisao za inicijativu i poduzetniatvo; 8. kulturna svijest i izra~avanje (Recomendation of the European Parliament..., 2006). Kao najva~nije kompetencije s te liste: jezi na, matemati ka i znanstvena pismenost postaju predmetom ozbiljnih i sustavnih meunarodnih evaluacijskih projekata (npr. PISA). Na po etku 21. stoljea viae obrazovni i akolski ideal nije  glava puna informacija niti  zlatne ruke nego se tu javlja jedan inovativni koncept pismenosti koji se odnosi na sposobnost u enika da primijene znanja i vjeatine iz klju nih predmetnih podru ja i da analiziraju, logi ki zaklju uju i djelotvorno komuniciraju kod postavljanja, rjeaavanja i interpretiranja problema u razli itim ~ivotnim (i poslovnim) situacijama. PISA (The Programme for International Student Assessment) projekt vanjske evaluacije obrazovnog sustava inicirale su zemlje lanice OECD-a. Podsjetimo da su u toj skupini zemalja SAD, zatim dr~ave EU, pa Kanada i Australija te joa neke industrijski razvijene zemlje koje imaju visok bruto-nacionalni dohodak i koje raspola~u s veinom svjetskog bogatstva iskazanog u novcu, zlatu, industriji itd. Iz tog je razloga zanimljivo raditi razne analize uspjeanosti ispitanika na protekla etiri provedena PISA evaluacijska ispitivanja. Uo avamo npr. da se na zadnja dva ispitivanja (2006. i 2009. godine) meu prvih deset zemalja pojavljuju uvijek Finska, Estonija i Lichtenstein od europskih zemalja, ali i da se meu prvih deset zemalja prema rezultatima u matemati koj i znanstvenoj pismenosti sve viae plasiraju ispitanici iz zemalja Dalekog istoka: Hong Kong Kina, Tajvan, Koreja, Kineski Macao, Japan i Sangapur, a tu su i ispitanici iz Australije i Novog Zelanda. Nama iz Europe koji smo (mo~da) uspjeli objasniti zaato su ispitanici iz Finske uvijek meu prva tri plasirana skupa ispitanika, sada ostaje temeljitije prou iti akolske sustave i nastavne kurikulume obvezne akole u Hong Kongu, Singapuru, Koreji, Japanu, Australiji, Novom Zelandu, Tajvanu i Kineskom (gradu dr~avi) Macao. Zanimljiva istra~iva ka pitanja s tim u vezi mogu biti: `to i kako u e djeca iz tih zemalja tijekom obveznog akolovanja? te Kako i koliko dr~ava skrbi o obveznoj akoli u tim dr~avama? Odgovori na ta pitanja omoguit e kvalitetnija objaanjenja fenomena druatvo znanja ili dr~ava znanja. Primjer: I danas djeca (U Hrvatskoj i nekim drugim europskim dr~avama) u e itati i pisati po istim metodama kao i prije 50 ili 100 godina i itaju iste knji~evne tekstove, kao da u proteklih 50 godina nisu pisane niti objavljene nove knjige? Koliko su djeci i mladima danas bliski i zanimljivi Shekspir, Dante, Dr~i koji su ~ivjeli i pisali prije 400, 500 ili viae godina? Na zadnjem PISA ispitivanju hrvatski u enici su pokazali dosta slabe rezultate na itala koj pismenosti, kao i djeca iz viae drugih europskih zemalja. Prema postojeim spoznajama mo~e se ve govoriti o ameri kom, europskom i dalekoisto nom modelu druatva znanja. Naravno mo~emo govoriti i o modelima druatva znanja s motriata pojedinih dr~ava, npr. rusko druatvo znanja, indijsko druatvo znanja itd. Ono ato ima smisla i ato je djelotvorno u USA, ne mora biti logi no ili djelotvorno na Tajvanu, u Kini ili Japanu. I obrnuto! Jedan je od kineskih potpredsjednika u intervjuu izjavio da Amerikanci ne trebaju Kineze u iti demokraciji.  Mi u Kini imamo svoje shvaanje demokracije i zadovoljni smo s naaom demokracijom, dr~avom i ~ivotom. Digresija: Jedna je europska automobilska tvrtka prije mnogo godina prodala tehnologiju japanskoj tvrtki. Za nekoliko godina japanski radnici su postizali bolje rezultate uz istu tehnologiju. Nijemci su poslali svog eksperta u Japan da prou i ato su to Japanci uspjeli usavraiti u njihovoj tehnologiji. Nije otkrio niata. Ali, primijetio je da japanski radnici dva puta tijekom radnog vremena prekidaju rad i izlaze izvan radnih prostora raditi neke udne vje~be (sli no euritmiji i meteditiranju). Njema ki stru njak se vratio i podnio aefovima izvjeataj:  Niata nisu mijenjali u tehnologiji, ali samo se udno ponaaaju! Treba prou iti kako postii da se i naai radnici tako ponaaaju na radnom mjestu (prema predavanju njema kog stru njaka za waldorfsku pedagogiju dr. Petera Schneidera). Ovdje, dolazimo do filozofskih pitanja smisla i besmisla u ~ivotu, do razli itih ~ivotnih filozofija, do pitanja razli itih kultura ~ivljenja, kultura rada i kultura u enja. To su va~na ~ivotna pitanja na koja zbog kulturnih, religijskih, tradicijskih i drugih razloga, druk ije odgovore nude u USA, od onih u Japanu, Kini, Indiji ili u Europi. Isto znanje, ali razli iti odnosi prema znanju i razli ite kulture rada, kulture ~ivljenja, kulture u enja (Conner and Clawson, 2004; Giest, 2010; Reardon, 2010; Zhang, 2010). Otkrivanje novih znanja u znanosti i u enje novih znanja u akoli Izuzetno je va~no razlikovati znanje koje je rezultat znanstvenih istra~ivanja i znanje koje se stje e akolovanjem, studiranjem, u enjem... Proces otkrivanja znanja (rezultat znanstvene spoznaje) bitno se razlikuje od otkrivanja (stjecanja) znanja u nastavnom procesu. Na prvi pogled uo avamo da je proces spoznaje u nastavi bitno ubrzan, skraen i didakti ki usmjeravan. To je obi no put prema ne emu ato je ve (u znanosti) poznato, otkriveno, dok je u znanosti put do novih znanja put u neizvijesnost. Proces otkrivanja novih znanja u znanosti je pun neizvjesnosti, traje dugo i odvija se prema drugim spoznajnim kriterijima i zakonima. Osim toga, bitno se razlikuju nastavne metode (metode pou avanja i u enja) od znanstvenih metoda (metode istra~ivanja i otkrivanja novih spoznaja). Iz prethodnih konstatacija mo~da i proizlaze nesporazumi u raspravama o fenomenima koje ozna avamo pojmovima znanje i druatvo znanja. Pedagozi i psiholozi (predstavnici znanosti koje se bave procesima u enja i usvajanja znanja) te drugi znanstvenici i politi ari kojima je zanimljiv fenomen znanje i druatvo znanja imaju razli ita, katkad, dosta opre na gledanja na sadr~ajno i fenomenoloako odreenje tih pojmova. Podsjetimo ovom prigodom tek na neka pedagoaka, psiholoaka odreenja klju nih pojmova koji u sebi sadr~e rije  odnosno pojam  znanje ili sintagmu  druatvo znanja : Znanje, u pedagoakom i didakti kom smislu, predstavlja rezultat spoznaje u znanosti i rezultat u enja u nastavi i izvan nastave. Znanje predstavlja zna ajnu dimenziju obrazovanosti pojedinca, a odnosi se na njegov kognitivni i motori ki razvoj. U nastavnom procesu u e se pojmovi, definicije, teorije, principi, zakoni, formule, aksiomi, simboli, metode, sistemi itd. Sve je to rezultat u enja u kognitivnom podru ju i odnosi se na kognitivni razvoj pojedinca. Znanje pojedinca odnosi se na poznavanje, razumijevanje, primjenu i vrednovanje elemenata koji se stje u u enjem u kognitivnom podru ju (Anderson and Krathwohl, 2001). Neki autori govore, meutim, i o motori kim znanjima, a ato je rezultat psihomotori kog razvoja. Obvezno akolovanje u mnogim europskim zemljama neopravdano zanemaruje stjecanje motori kih znanja (npr. i u Hrvatskoj), odnosno akole se sve viae intelektualiziraju, u njima se sve viae stje u znanja u kognitivnom podru ju ovjekova razvoja. Obvezna akola uglavnom se organizira tako da udovolji standardima za stjecanje znanja u kognitivnom podru ju. Poznati psiholog Robert Gagn (1977) razlikuje deklarativno, proceduralno i metakognitivno znanje. Deklarativno znanje je, zapravo, reproduktivno znanje. Reproduktivno znanje se odnosi na ono znanje koje u enici mogu reproducirati (znanje reprodukcije). To je obi no i jedna od etapa u usvajanju znanja (znanje prisjeanja, znanje prepoznavanja, znanje reprodukcije, operativno znanje). Obi no se u akoli o ekuje viae od puke reprodukcije znanja, dakle barem operativno znanje. Od takva znanja druatvo znanja nema velike koristi. Ali, to (proceduralno i metakognitivno znanje) je ipak izuzetno va~no (kreativna primjena znanja!) i za ~ivot i stvaranje u druatvu (dr~avi) znanja (Anderson and Krathwohl, 2001). Znanje je rezultat spoznajne aktivnosti u enika. Ono ato osjetno do~ivi u enik posredstvom razli itih misaonih operacija pretvara u pojmove, definicije, klasifikacije, zaklju ke, kompetencije. Ono ato su znanstvenici prou avali desetljeima u enicima e biti omogueno da upoznaju katkad i u jednom nastavnom satu ili u nekoliko minuta. Pojednostavljenost (uproaenost) spoznajnog procesa u nastavi posti~e se izbjegavanjem zaobilaznih putova, didakti kim oblikovanjem sadr~aja u enja i nastavnih medija, te dopunom znanstvenih spoznajnih etapa nekim specifi nim nastavnim (didakti kim) etapama (vje~banje, ponavljanje, vrednovanje, voeno otkrivanje, istra~ivanje). Da bi olakaao u enicima proces stjecanja znanja u itelj e uva~avati didakti ke spoznaje koje su formulirane u obliku didakti kih principa, nastavnih metoda, didakti kih strategija, nastavnih oblika itd. (viae kod: Reich, 2008). U pedagoakim krugovima, radi djelotvornijeg pripremanja za snala~enje u druatvu znanja, zna ajno je joa i sadr~ajno odreenje pojmova iskustvo, obrazovanje i kompetencije. esto se govori o tome da neka skupina ljudi ima o ne emu veliko iskustvo! Iskustvo obuhvaa ukupnost znanja, vjeatina i sposobnosti, te stavova i uvjerenja koji su karakteristi ni za neku osobu (ili osobe) u danom trenutku ~ivota, bez obzira gdje i kako su ste eni. Va~no je da u itelj na svakom stupnju akolovanja upoznaju prethodna iskustva u enika/polaznika, te da organizira proces u enja i pou avanja uz optimalno uva~avanje tih iskustava. S iskustvom je tijesno povezan izraz obrazovanje, odnosno obrazovanost. Obrazovanje je proces i rezultat toga procesa. Ono je, pored odgoja, jedan od osnovnih pojmova koji susreemo u obrazovnim znanostima. U obrazovnom procesu ostvaruju se ciljevi obrazovanja koji su usmjereni na stjecanje znanja, vjeatina i navika. Kada se misli na obrazovanje kao rezultat onda se upotrebljava i naziv "obrazovanost" ato ozna ava stanje. S tim u vezi govori se o obrazovanosti pojedinca i obrazovanosti naroda. Ta se obrazovanost obi no konstatira na temelju godina akolovanja, ali se za suptilnija pedagogijska i psihologijska istra~ivanja posebnim metodoloakim rjeaenjima utvruje obrazovna dob. Znanja, vjeatine i navike stje u se u enjem, pa je obrazovanje istovremeno i didakti ki izraz za proces i rezultat u enja. Obrazovanje kao proces odvija se u akoli i izvan akole. S tim u vezi govori se o formalnom i neformalnom obrazovanju. Najorganiziraniji proces obrazovanja jeste nastava. U nastavi se zadaci obrazovanja ostvaruju odgovarajuom obrazovnom tehnologijom. Ako neka osoba samostalno organizira proces vlastitog obrazovanja onda govorimo o samoobrazovanju, a takva osoba je autodidakt. Uz pojam samoobrazovanja (svjesno organiziranje samostalnog stjecanja znaja) treba podsjetiti i na tzv. informalno (prirodno) u enje, odnosno esto neorganizirano i nesvjesno stjecanje za ~ivot i rad va~nih znanja i kompetencija. S obzirom na starosnu dob onih koji su obuhvaeni programom obrazovanja govorimo o obrazovanju mladih, obrazovanju odraslih i o obrazovanju starijih, odnosno obrazovanju za treu ~ivotnu dob. U druatvu znanja svim tim vidovima obrazovanja i kategorijama stanovniatva treba posvetiti odgovarajuu pozornost. Ste ena znanja i vjeatine mogu po prirodi biti opa ili se odnose na neka posebna stru na podru ja. Zato se spominju ope i stru no obrazovanje. Obrazovanje se u pravilu odnosi na kognitivni i psihomotori ki razvoj iako je ta podru ja razvoja teako odvojiti od podru ja afektivnog razvoja. Za razumijevanje sustavnog odrastanja i stjecanja znanja u druatvu znanja korisno je analizirati odnos sadr~aja pojmova odgoj i obrazovanje. I odgoj i obrazovanje su slo~eni i dinami ni procesi i nije ih mogue razmatrati bez dovoenja u vezu, jer nema odgoja bez obrazovanja i obrnuto. Budui da se znanja, vjeatine i sposobnosti stje u od roenja do kraja ~ivota govorimo o permanentnom (odnosno cjelo~ivotnom) obrazovanju. U novije vrijeme nastavni proces se nastoji utemeljiti na teoriji kurikuluma, konstruktivisti koj teoriji (Reich, 2008) te kompetencijskom pristupu ishodima akolskog u enja (Anderson and Krathwool, 2001). Kompetencijski pristup razumijeva nastojanje da se iska~u ishodi u enja u vidu kompetencija koje e pojedincu pomou u otkrivanju novih znanja te u uporabi postojeih znanja ili upravljanju postojeim znanjima i tehnologijama. Kompetencije (lat. competentia; competere  postizati; biti sposoban) ozna avaju priznatu stru nost, sposobnost kojom netko raspola~e; ovlaatenost, mjerodavnost; u enjem ste ena znanja i sposobnosti za djelovanje u odreenom podru ju, sposobnost va~nu za neko podru je te posjedovanje licencije za obavljanje odreenih poslova. Izrazom kompetencija ozna ujemo i stvarnu osposobljenost za obavljanje slo~enih poslova. Za to je potrebno dobiti licenciju od odreenih ustanova, a ona se stje e nakon jednog ili viae ispita pred mjerodavnim povjerenstvom ili dugogodianjom praksom (npr. nastavni ke kompetencije, kompetencije za upravljanje automobilom, kompetencije za upravljanje plovilom na moru, za upravljanje zrakoplovom, kompetencije za organiziranje zaatite ljudi ili imovine, kompetencije za voenje poduzea). `to je vei postotak stanovniatva neke dr~ave koje vlada va~nim tehnoloakim i ~ivotnim kompetencijama to se mo~e s veom sigurnoau takvo druatvo ozna iti izrazima druatvo znanja ili dr~ava znanja. Republika Hrvatska je dosta daleko od tih mogunosti jer je dosta velik postotak stanovniatva s dosta skromnim formalnim obrazovnim razinama (oko 50% stanovniatva je na proteklom popisu hrvatskog stanovniatva pokazalo da je zavrailo samo osmogodianju osnovnu obveznu akolu ili manje od toga, a samo 12 % stanovniatva je zavrailo viae od 11 ili 12 godina akolovanja). Sli no je stanje u joa nekim dr~avama Jugoisto ne Europe. Mo~da mo~emo biti zadovoljni znanstvenim objaanjenjima procesa i ishoda u enja koje nam nude psiholozi i pedagozi? Ali uz te odgovore mo~emo stalno postavljati nova pitanja i tra~iti na njih znanstvena ili logi ka objaanjenja kako bismo bolje razumjeli to ato nazivamo druatvom znanja, ili kako bismo lakae razumjeli ono ato nam donosi budunost (vidi npr. Illich, 1971; Gatto, 2009; Liessmann, 2008). Podsjetimo: Bloom i suradnici u enje u kognitivnom podru ju promatraju kao stjecanje znanja i kompetencija na razli itim kognitivim razinama: znanje, shvaanje, primjena, analiza, sinteza, evaluacija. U literaturi je izvorna verzija Blooma i suradnika do~ivjela razne transformacije. Osnovna logika koja se koristi u ovoj teoriji koja nastoji objasniti ato se dogaa u procesu u enja u kognitivnom podru ju je proces interiorizacije te priroda aktivnosti i kompetencije koje u enici stje u u enjem (vidi tabelu 1!). Meutim, danas svjedo imo fenomenu da se pojavilo mnogo medija koji > @ B ` b & ( V X \ p J ɾxeReRe%h`}h ~B*CJaJmHphsH%h`}h.B*CJaJmHphsHh(\B*mHphsHhv\}h 0JmHsHhv\}h mHsHjhv\}h UmHsHh)mHsHhv\}h/emHsHhv\}hNOZmHsHh`}h/e5mHsHh`}h5mHsHh`}h`}5mHsHh`}5mHsHhXB5mHsH @ B b Z \ Z\$&02 "2&X+"-*06 $ xa$gd $xa$gd$a$gd$a$gdN$a$gd.gdXBJ L ,tvDF0PpXZ\"$ٱًٞxeVGVhv\}hNB*mHphsHhv\}h.B*mHphsH%h`}h(B*CJaJmHphsH%h`}hv\}B*CJaJmHphsH%h`}h.B*CJaJmHphsH%h`}hAB*CJaJmHphsH%h`}hNB*CJaJmHphsH(h`}h.6B*CJaJmHphsH%h`}h.B*CJaJmHphsH%h`}hofB*CJaJmHphsH$&.02|~f&d &HjοwhYHHY h/oh4-6B*mHphsHhv\}h8B*mHphsHhv\}hIkB*mHphsHhv\}hu/B*mHphsHhv\}B*mHphsHhv\}h4-B*mHphsHhv\}h?B*mHphsHhv\}hOB*mHphsHhv\}h`-B*mHphsH hv\}h#5B*mHphsH hv\}h`-5B*mHphsHhv\}h#B*mHphsH FHZ^z  !"!$!*!0!>!r!³whYhYhYhYhhhv\}h\gRB*mHphsHhv\}hDB*mHphsHhv\}h`pB*mHphsHhv\}hIkB*mHphsHhv\}h.usB*mHphsHhv\}h`-B*mHphsHhv\}hu/B*mHphsHhv\}hOB*mHphsHhv\}h8B*mHphsHhv\}h4-B*mHphsH hv\}h4-6B*mHphsH"r!t!v!!!!!!@"B"p"""""" ###&$>$H$N$' ''''''')Z*\***V+X++++,𻰻{o{hv\}h3\mHsHhv\}h`-\mHsHhv\}h mHsHhv\}h3mHsHhv\}mHsHhv\}hIkmHsHhv\}hemHsHhv\}h`-mHsHhv\}hIkB*mHphsHhv\}B*mHphsHhv\}h.usB*mHphsHhv\}hDB*mHphsH),, , ,,,D,H,N,P,`,d,j,l,p,t,z,|,,,,,------ -"--------.. . . .$.*.,.>.B.H.J.\.`.f.h.|.....ƽhv\}hL\mHsHhv\}h|AP\mHsHhv\}h`-mHsHh/o\mHsHhX\mHsHhv\}he\mHsHhv\}h3\mHsHhv\}h`-\mHsHhv\}h \mHsH9..(0*0j2l2222233333333333B4J4L44444444ʹm`O hh6B*mHphsHhh6B*ph$hShB*PJ\mHphsH$hSh|APB*PJ\mHphsH$hShLB*PJ\mHphsH$hSh`-B*PJ\mHphsH hSh|APB*\mHphsH hShLB*\mHphsHhv\}h|AP\mHsHhv\}hL\mHsHhv\}h{\mHsH4455555.565B5D5F555555666677J7L79sbSDSDSDShv\}h|APB*mHphsHhv\}hbB*mHphsH hSh`-B*\mHphsH'hShL6B*PJ\mHphsH$hSh`fB*PJ\mHphsH$hSh|APB*PJ\mHphsH$hSh`-B*PJ\mHphsH$hShLB*PJ\mHphsHh}hB*mHphsH hh6B*mHphsHhh6B*ph69=JFlJO0UDYFYYY_6cdlryt{\~ $x*$a$gd@,1$ 0x*$a$gd@,1 $xa$gd@,1$ 0x*$a$gd|AP $xa$gd|AP$a$gdN $xa$gdC $xa$gd$99::":F:T:j:p:r:t:j;;;;;;======0>:>@>F>>>>>>>>>r@|@@@@@@пᐟ𐄐uiuuuuuuuh`fB*mHphsHhv\}hOB*mHphsHhjB*mHphsHhv\}hbB*mHphsHhv\}h$B*mHphsH h."h$6B*mHphsH h."h6B*mHphsH h."h6B*mHphsHhv\}hB*mHphsHhv\}h`-B*mHphsH)@@@AAAAAlBBBBBB4CFCHCCCCCCCCCCzDDDDDDDDDEzEF𜺜||pph B*mHphsH h h06B*mHphsHhv\}hgB*mHphsHhv\}h0B*mHphsHhv\}h|APB*mHphsHhv\}haWB*mHphsHh{HB*mHphsHhjB*mHphsHhv\}hOB*mHphsHhv\}hbB*mHphsH%F F*FDFFFHFJFZFI IIII*I6I8IlJ,KHKLKKK Lȷ}n]nN?Nh,Mh`fB*mHphsHh,MhP%B*mHphsH h,Mh 6B*mHphsHh,Mh B*mHphsH$jh?0J%B*UmHphsHh?B*mHphsHh'6B*mHphsHhC hC B*mHphsH hC hC 6B*mHphsHh9fB*mHphsHh B*mHphsHhv\}h|APB*mHphsH hv\}h|AP6B*mHphsH L^LL MMM"M0MbNdNOOOOdOOPPRR\S^SSS|T~TTTTTUUòyj[h,MhB*mHphsHh,MhgUB*mHphsHhe\B*mHphsHh,MhNB*mHphsHh,Mh'B*mHphsHh,MhsUB*mHphsH h,MhsU6B*mHphsHh,MhbB*mHphsHh,Mh`fB*mHphsHh,Mh B*mHphsHh,MhKB*mHphsHUUVVLWWWWWrXtXXXXXXXXXXX YY$Y(Y2Y@YDYFYҴҴtlt]Nhv\}h`-B*mHphsHh9fh B* mHphpsHhQ1B*phh}hQ1B*mHphsHh'B*phh}h'B*mHphsHh}hB*mHphsHh-7hB*phh,MhB*mHphsHh,MhNB*mHphsHh,Mh B*mHphsHh,Mh ,B*mHphsHh,MhVB*mHphsHFYtYYYYYY Z"ZZZZZ([>[[[\]^___```aaaaa>bxgg[hv\}B*mHphsH hv\}hF6B*mHphsHhv\}h|APB*mHphsHhv\}hFB*mHphsHhB*mHphsHhv\}h\gRB*mHphsHhv\}h4-B*mHphsHhv\}hB*mHphsHhv\}h`-B*mHphsH hv\}h5B*mHphsH hv\}h`-5B*mHphsH>bDbFbJbPblb6c4d6dBdDdRdTdbd~dddddeeffzl^QDQ:h@mHsHhv\}h|AP@mHsHhv\}h/=@mHsHhv\}h/=5@mHsHhv\}h/=6@mHsHhv\}h B*mHphsHhv\}B*mHphsHhr 6B*mHphsH hr h/=6B*mHphsHhr B*mHphsHhv\}h/=B*mHphsHhv\}hFB*mHphsH hDZh|AP6B*mHphsH hDZhF6B*mHphsHfJfbf0i4iDiFiLiNi`ini4jj"k8k:kkkkklllm&m.m0m2m@m*nRnTnXnppqq qʶʶʶ󧛧si_ih2@mHsHh${@mHsHhv\}hL@mHsHhv\}hk@mHsHhv\}hk6@mHsHh${B*mHphsHhv\}h/=B*mHphsHhv\}@mHsHhhS@mHsHhv\}h|AP@mHsHh}hmHsH hhh@mHsHhv\}h/=@mHsH% q&q(qvq~qqqq@rDrTrVr\r^rpr~rrrrstxt|t~ttt uuupwwwwRyyy2z4zNzZzzh{j{r{󶩶ն󶕶նznnznhwB*mHphsHh2B*mHphsHhv\}h@,1B*mHphsHhv\}@mHsHhw@mHsHhv\}ha@mHsHhv\}hk@mHsHh}h${mHsH hh${hDZ@mHsHh2@mHsHh${@mHsHhv\}hL@mHsH+r{t{{0|d||||d}h}\~h~j~t~~~~~LPVXfrvƂȂնvvhvvh^h!@mHsHh!hY!56@mHsHhv\}h@,1@mHsHhv\}hY!5@mHsHhv\}hY!56@mHsHh!h!@mHsHh26@mHsHh!6@mHsHhw@mHsHhv\}@mHsHhv\}hk@mHsHhv\}hk6@mHsHhv\}hkB*mHphsH|RpzXދ@Hv(*,Ž4dTp̱ؒ̾̾̾٧̙̙̱̏̏{j{j{!hW0JCJ\^JaJmHsH'hv\}h@,10JCJ\^JaJmHsHh 8@mHsHh 8hY!56@mHsHh2@mHsHhv\}h@,1@mHsHh!hY!56@mHsHhv\}hY!5@mHsHh!@mHsHh2h!6@mHsHh2hY!56@mHsH'B H*h $$Ifa$gd}` $Ifgd}`gd $x`a$gd2 $x`a$gdS $xa$gd@,1 $x*$a$gd@,1  4l֖ؖ<@BưtttdUFhv\}h@,1B*mHphsHhv\}hP&B*mHphsHh `0JCJ^JaJmHsH$hv\}h@,10JCJ^JaJmHsH*hv\}hP&0J6CJ]^JaJmHsH$hv\}hP&0JCJ^JaJmHsH*hv\}hP&0J5CJ\^JaJmHsH'hv\}hP&0JCJ\^JaJmHsH'hv\}h@,10JCJ\^JaJmHsH!hv\}0JCJ\^JaJmHsHʜdfԝ֝BVĞ $&*,028:BDXZprz|ƠȠΠРؠڠŹŹŭh}hB*mHphsHhB*phhv\}hP&B*mHphsHh,MB*mHphsHhEB*mHphsHhv\}h9E6B*mHphsHhv\}B*mHphsHhv\}h@,1B*mHphsH h2h@,16B*mHphsH5,.24:<HJ`bjlz|~ơȡ̡Ρ֡ء $(*:<BDJLNZ^dfnpz|۽h2ha6B*ph h}h6B*mHphsHh2h6B*phhB*phh}hB*mHphsHJ|¢ʢ̢Ԣآ"4BH\`jlnpԣ֣ܣޣ"$.08:NPºººººhhB*phh B*phh}h B*mHphsHh}h2B*mHphsHh2B*phh}hB*mHphsHhB*phEP`dpt|~¤֤ڤ24֧اlVj 248@(*hl ֶֶֶֶֶ֧֜{hjXh@CJaJhjXh@h hhh}hmHsHh}h2B*mHphsHh}haB*mHphsHUh}hB*mHphsHh}hB*mHphsHh}hB*mHphsHhhB*ph. mnogo uspjeanije od djeteta ili ovjeka mogu uvati i obraivati informacije. Dakle upitno je koliko je na cijeni danas u akoli stjecati injeni no, konceptualno ili verbalno znanje, a koliko stjecanje drugih vidova znanja? Sli nu logiku (proces interiorizacije sadr~aja i aktivnosti u enja) ima i spomenuti R. M. Gagn koji promatra znanje kao verbalne informacije, intelektualne vjeatine i kognitivne strategije. S tim u vezi govori se o deklarativnom ( injeni no), proceduralnom i metakognitivnom znanju, a to su Anderson i Krathwohl (2001) pokuaali dovesti u logi ku vezu (vidjeti Tabele 1 i 2!). Tabela 1: Tabela taksonomije ciljeva DIMENZIJE ZNANJADIMENZIJE KOGNITIVNOG PROCESA1. PAMENJE2. RAZUMIJEVANJE3. PRIMJENA4. ANALIZA5. EVALUACIJA6. STVARANJEA. INJENI NO ZNANJEEB. KONCEPTUALNO ZNANJEC. PROCEDURALNO ZNANJED. META- KOGNITIVNO ZNANJE Izvor: Anderson, W. L. and Krathwohl, R. D. (Ed.), (2001), str. 28 Dovedimo ovo u vezu i sa spomenutom listom kompetencija koja je preporu ena europskom akolstvu od strane Europskog vijea! Na listi od osam Preporuka Europskog parlamenta (2006) o kompetencijama koje treba stjecati tijekom obveznoga akolovanja uo avamo i dvije koje se odnose na digitalne kompetencije te kompetenciju u iti kako se u i. U svezi digitalnih kompetencija mo~emo postaviti dva pitanja: (1) Kako i koje digitalne kometencije treba u iti u akoli za potrebe cjelo~ivotnog u enja? i (2) Koliko i kako digitalne kompetencije u e mladi i odrasli izvan akole? Tabela 2: Dimenzije znanja GLAVNI TIPOVI I PODTIPOVIA. INJENI NO ZNANJEA.a Znanje pojmova (terminologije) A.b Znanje specifi nih detalja i elemenataB. KONCEPTUALNO ZNANJEB.a Znanje klasifikacija i kategorija B.b Znanje principa i generalizacija B.c Znanje teorija, modela i strukturaC. PROCEDURALNO ZNANJEC.a Znanje sadr~ajno specifi nih postupaka i algoritama C.b Znanje specifi nih tehnika i metoda C.c Znanje kriterija koji uvjetuju uporabu primjerenih postupakaD. METAKOGNITIVNO ZNANJED.a Strategijsko znanje D.b Znanje o kognitivnim ciljevima, uklju ujui i odgovarajue kontekstualno i uvjetovano znanje D.c Znanje o sebi Izvor: Anderson, W. L. and Krathwohl, R. D. (Ed.), (2001), str. 29 Naravno mogua su i druga pitanja (npr. treba li za u enje digitalnih kompetencija tijekom obveznog akolovaja imati neki poseban i obvezan nastavi predmet? Ako bi odgovor bio pozitivan treba odgovoriti na pitanja kada bi taj nastavni predmet trebalo planirati, s kojim nastavnim sadr~ajima i s kojim opsegom vremena? Itd.) U itelji su mogli u zadnjih nekoliko godina uo iti da djeca koja dolaze u prvi razred obvezne akole vladaju nekim elementarnim informacijama i kompetencijama koje su stekla u predakolskom periodu, igranjem i informalnim u enjem. Npr. sva (ili skoro sva) djeca razumiju pojmove osobno ra unalo, internet, mobilni telefon, slanje poruka. I dalje, skoro svi mogu komunicirati uz pomo mobilnog ili fiksnog telefona, zatim mogu uklju iti i isklju iti televizor, a mnogi umiju pokrenuti razli ite programe i sadr~aje spremljene na CD ili DVD ili ak pronai na internetu sadr~aje i programe koji su im potrebni, zanimljivi, korisni.... Uz ove konstatacije pojavljuju se razna pitanja: `to i kako djeca trebaju danas u iti u akoli? `to treba biti na listi kompetencija tradicionalnih nastavnih predmeta (npr. materinskog i stranog jezika, Prirode i druatva, Likovne i glazbene kulture, Matematike)? Trebaju li djeca i danas tri mjeseca u iti olovkom pisati slova da bi mogla napisati neku poruku, ili mogu odmah na ra unalnoj tipkovnici, od prvog dana boravka u akoli vje~bati pisanje slova i poruka? Digitalne kompetencije u smislu Preporuka europskog Parlamenta (2006) podrazumijevaju sposobnost pronala~enja, vrednovanja i uvanja te razumijevanja i prezentiranja odreenih podataka. Ta kompetencija podrazumijeva i sposobnost sudjelovanja u svjetskim kolaborativnim mre~ama kao ato su face-book, forum ili slanje elektronske poate, slanje SMS ili MMS i sl. Digitalne kompetencije podrazumijevaju i poznavanje glavnih ra unalnih aplikacija, ali i poznavanje rizika koje donosi internet i komuniciranje putem elektronskih medija (u poslovanju, istra~ivanju, svakodnevom privatnom komuniciranju (npr. zloporaba face-book, zloporaba identiteta i poslovnih podataka i sl.). Dakle, osim u enja tehnoloako-komunikoloakih vidova uporabe digitalnih medija mladi i odrasli trebaju u iti i eti ke i socijalne vidove i vjeatine komuniciranja i u enja uz digitalne medije. Sve je o itije da digitalni mediji ne mogu nadomjestiti (zamijeniti) ovjeka na svim pozicijama proizvodnje, znanosti, komuniciranja i sl. (npr. donoaenje odluka na temelju spoznavanja socijalnih odnosa i razumijevanja ljudskih emocija, kulture, eti kih vidova meuljudske komunikacije itd.). Zato stjecanje digitalnih kompetencija podrazumijeva i upoznavanje zakonskih i eti kih na ela sudjelovanja u razli itim aktivnostima koje omoguuju digitalni mediji (Botkin et. al., 1998). U enje kako se u i kao kompetencija va~na za druatvo znanja U suatini, dijete po inje u iti kako se u i od samog roenja. Imanentno svojstvo cjelo~ivotnog u enja je upravo samostalno u enje. Dakle, u enjem prvih, za ~ivot va~nih, kompetencija (npr. govorenja, hodanja, prehranjivanja...) dijete po inje u iti i kako se u i, odnosno po inje shvaati da samo vlastitim naporima usavraava svakodnevno va~ne ~ivotne vjeatine. Prisjetimo se samo djece koja nesigurnim koracima nastoje savladati udaljenost od to ke A do to ke B ili koja bezbroj puta pokuaavaju pronai na in da dohvate neku igra ku ili komadi hrane. Ili, kada dijete mnogo puta ponavlja neke rije i da bi ih izgovorilo na na in da ih druga osoba mo~e razumjeti. U iti kako se u i nije, dakle, rezervirano za akolu i nastavu. Tu va~nu kompetenciju dijete upozna i usavraava u brojnim ~ivotnim situacijama, tzv. prirodnim (informalnim) u enjem. U tom smislu va~no je uo iti i objasniti u enje vjeatina va~nih za uporabu novih medija za svakodnevno komuniciranje, ali i za u enje. Tu se mediji javljaju, dakle, kao mediji komuniciranja i kao va~an dio djetetove ( ovjekove) ~ivotne okoline, ali i kao va~an medij za samostalno u enje. U iti kako se u i danas zna i nau iti kako u iti uz pomo raznovrsnih medija u akoli, ali i u brojnim ~ivotnim situacijama (prirodno, informalno u enje). Zanimljivo je kod u enja uz pomo novih medija (kao i u u enju o tim medijima!) da su oni tako konstruirani (hardverski i softverski) da subjekt koji ih koristi, koji u i o njima ili uz njihovu pomo, u svakom trenutku ima povratnu informaciju o uspjeanosti i napredovanju. Veina ra unalnih i drugih interaktivnih video igara je tako dizajnirana da subjekti koji igraju izuzetno esto tijekom aktivnosti primaju povratne informacije o napredovanju, odnosno o ispravnosti svojih postupaka. Otprilike ta je logika ugraena i u sve Montessori materijale, ali je tamo izostavljena digitalna odnosno elektroni ka dimenzija. Za stjecanje nekih za ~ivot va~nih kompetencija to predstavlja i odreenu prednost. Prou avajui odnos djece i medija (isto tako i odraslih s novim medijima!) uo avamo s kakavim interesom, upornoau mnogo puta ponavljaju iste radnje da bi, u natjecanju sa samim sobom ili s ra unalom, postigli ato bolji rezultat. Tim strategijama u enja (igranje, rjeaavanje problema, istra~ivanje, natjecanje...) subjekt koji u i usavraava odreene vjeatine koje e mu biti va~ne za daljnje u enje, a kasnije i za obavljanje brojnih poslova za koje je potrebna digitalna informacijska tehnologija u druatvu znanja. Igra i rjeaavanje problema kao strategije u enja spadaju u strategije aktivnog, inovativnog i iskustvenog u enja, a one se razlikuju od drugih strategija ( itanje, sjedenje, gledanje i sluaanje) upravo po dinami nosti i atraktivnosti koja subjekta poti e da mnogo puta ponavlja iste radnje, a da toga nije niti svjestan (Botkin et. al., 1998). Satima su mladi i odrasli spremni metodom pokuaaj  pogreaka rjeaavati odreene probleme na mobilnom telefonu ili ra unalu, video ureaju itd., kako bi dostigli razinu koja zadovoljava njihove aspiracije. Tako, nesvjesno, prirodnim (informalnim) u enjem stje u va~ne vjeatine, ali istodobno u e kako u iti i usavraavati te i sli ne kompetencije. Zaklju ak Ako svrhu znanosti shvatimo na uobi ajeni na in: objasniti pojave, procese, fenomene, zatim regulirati procese i pojave te predvidjeti dogaanja, kako je mogue da se, pored svih nobelovaca i svjetskih eksperata dogodi takav poremeaj kao ato je bila najnovija ekonomska kriza? Kako je mogue da doe do jake krize u zemljama koje su navoene kao primjeri za druatvo (dr~ave) znanja, npr. Irska, Njema ka ili SAD? Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina se takoer opredjeljuju za politiku (koncept, model ~ivljenja i razmialjanja) koji se ozna ava izrazom druatvo znanja. Koliko su nabrojane dr~ave blizu/daleko od toga ato se u svijetu smatra druatvom znanja? Postoji li u svijetu dr~ava koja se mo~e uzeti kao mjerilo kvalitete druatva znanja? Je li to Finska, Tajvan, Ju~na Koreja, Japan, `vedska.....? Znanje mo~e biti promatrano i analizirano s motriata pojedinca, poduzea, dr~ave ili itava svijeta (viae kod Drucker, 1989; Botkin, 1998). Svjetsko shvaanje znanja podrazumijeva sve znanstvene spoznaje (teorije, otkria), tehnoloaka postignua (patenti, strojevi, tvornice, sateliti, Internet) te ukupnost vjeatina i motori kih znanja kojima vlada stanovniatvo na Zemlji. Izraz druatvo znanja je prili no neodreen. Misli li se u sadr~aju toga pojma npr. na konkretnu dr~avu (npr. Hrvatska, Slovenija, Njema ka ili Koreja...), kontinent (npr. Europa?) ili na neku konkretnu skupinu eksperata (npr. djelatnici neke tvornice ili instituta?)? Ili je to apstraktan i neodreen pojam koji predstavlja ideal kojem svijet te~i? Znanje je alat i proizvod. Znanje se otkriva, prodaje, koristi za poveanje produktivnosti (znanje poduzea) ili za osobnu promociju (individualno znanje). Znanjem se upravlja (Drucker, 1985). Nekada se znanje neke tehnologije prikrivalo kako bi se na tr~iatu moglo za odreeni rad, ili projekt postii viaa cijena. To je dovelo do pojave prvih tajnih udru~enja koje su ~eljela sa uvati ili kontrolirati koriatenje znanja koje odreena grupa stru njaka raspola~e (slobodni zidari, masoni). Pa, i danas velike korporacije nastoje ato du~e kontrolirati znanje i znanstvena otkria do kojih su njihovi stru njaci doali. Dovoljno je desetak godina uspjeano kontrolirati odreena znanja pa da se steknu ogromna nov ana bogatstva. A, i tu se radi samo o ekonomiji znanja. I sve se to dogaa u druatvu znanja! Ekonomija znanja i druatvo znanja nisu uvijek u transparentnim odnosima (Klapan i Matijevi, 2007). Cijela ekonomija danas se, u stanovitom smislu, bazira na nastojanju da se kontroliraju odreena znanja odnosno da se upravlja odreenim znanjima koja drugima nisu dostupna. I ne samo danas: vlasnici recepta i licence sira Trapist ili recepata proizvodnje nekih svjetski poznatih vina, konjaka, ra unalne tehnologije (Microsoft ili Apple), nerado otkrivaju sva znanja kojima raspola~u. Sintagma i pojam druatvo znanja predstavlja jednu od omiljenih ideoloakih fraza kojom se slu~e politi ari i politikanti kad nemaju boljih argumenata za neato odbaciti ili za neato pridobiti javnost (narod). Narodu je najlakae davati obeanja u vidu lijepih jezi nih fraza i obeanja ije je izvraenje teako kontrolirati, a takvi su i obeanja o zajedni kom putu u druatvo znanja ili zajedni koj izgradnji druatva znanja. Finska, Koreja, `vedska i Tajvan, Norveaka i Hong Kong su, o ito blizu ekonomskog i socijalnog ideala koji se mogu ozna iti izrazom druatvo znanja. Na~alost, mnogo je joa onih koji su daleko od takvih ideala, a meu njima je i veina zemalja Jugoisto ne Europe. Zanimljivo i znanstveno korisno je razmatranje kvalitete i vrsta znanja s obzirom na Gardnerovu teoriju o viaestrukim inteligencijama i znanjima koja mladi i odrasli trebaju za budunost, odnosno za druatvo znanja u iduim godinama (Gardner, 1993). Sve viae autora kritizira akolu koja na didakti kim paradigmama primjerenim proalim vremenima pokuaava pripremati mlade za ~ivot i rad u nekom druatvu znanja u budunosti (npr. Ilich, 1971; Liessmann, 2008; Gatto, 2009). Vrijeme je za radikalnije preispitivanje temeljnih paradigmi i polaziata u organiziranju akole koja ima ambicije pripremati za ~ivot i rad u budunosti (Reardon, 2010). Znanje kao znanstvena, politi ka, ekonomska, pedagoaka ili psiholoaka kategorija odnosi se na kognitivni, afektivni i motori ko podru je ovjekova funkcioniranja, a ima veze sa svim vrstama prepoznatih i objaanjenih vrsta ili vidova ovjekove inteligencije (Gardner, 1993). Druatvo znanja bez vrijednosne dimenzije, odnosno bez upoznavanja i u enja osnovnih ljudskih vrijednosti, mo~e biti atetno po ovjeka i ovje anstvo. Dakle, druatvo znanja ne podrazumijeva samo znanje u kognitivnom i motori kom podru ju (moi proizvoditi rakete, atomske centrale i sl.). To nisu samo znanstvena otkria, patenti i tehnologija, vjeatine i spretnost u izradi nekih predmeta, strojeva, ureaja... To su i osnovne ljudske vrijednosti i odnosi. Druatvo znanja mora karakterizirati sloboda, pluralizam, demokracija, tolerancija, mir, nenasilno rjeaavanje sukoba. Historija ovje anstva, na~alost, bilje~i brojne vladare i voe koji su ljudska znanja iskoristili protiv ovjeka i ovje anstva, pa je to razlog da u svim razmatranjima te znanstvene, ekonomske i politi ke kategorije (druatvo znanja) treba isticati i vrijednosne dimenzije, odnosno osnovne ljudske vrijednosti (Madows et. al., 1972). Literatura: Anderson, W. L. and Krathwool, R. D. (2001). A Taxonomy for Learning, Teaching and Assessing (A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives). New York: Longman. Botkin, W. J., Elmandjra, M. and Malitza, M. (1998). No limits to learning  Bridging the human gap. (A Raport to the Club of Rome). New York: Pergamon Internationaly Library, pp 155. Conner, M. L. and Clawson, J. G. (2004). Creating a learning culture : strategy, technology, and practice. Cambridge, UK ; New York : Cambridge University Press. Drucker, P. F. (1985). Innovation and entrepreneuership: practice and principles. New York: Harper & Row. Drucker, P. F. (1989). The new realities : in government and politics-- , in economy and business-- , in society--. Oxford: Heinemann Professional Publishing. Gagn, R. M. (1977). The conditions of learning. New York : Holt, Rinehart and Winston. Gardner, H. (1993). Multiple Intelligences: The Theory In Practice. New York:  HYPERLINK "http://en.wikipedia.org/wiki/Basic_Books" \o "Basic Books" Basic Books. Gatto, J. T. (2009). Weapons of mass instruction : a schoolteacher s journey through the dark world of compulsory schooling. Gabriola Island, BC : New Society Publishers. Giest, H. (2010).  HYPERLINK "http://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/search/recordDetails.jsp?searchtype=keyword&pageSize=10&ERICExtSearch_SearchValue_0=%22Learning+Culture%22&eric_displayStartCount=1&ERICExtSearch_SearchType_0=kw&_pageLabel=RecordDetails&objectId=0900019b8045d085&accno=EJ916519&_nfls=false%20%20%20%20" Reinventing Education: New Technology Does Not Guarantee a New Learning Culture. E-Learning and Digital Media, v7 n4 p 366-376. Illich, I.: Deschooling Society (08.05.2010.)  HYPERLINK "http://www.davidtinapple.com/illich/1970_deschooling.html" http://www.davidtinapple.com/illich/1970_deschooling.html Illich, I. (1971). Deschooling society. New York: Harper and Row Klapan, A. i Matijevi, M. (Ur.), (2007). Obrazovanje odraslih za ekonomiju znanja : zbornik radova 3. meunarodne konferencije "Obrazovanje odraslih za ekonomiju znanja", `ibenik, 3. i 4. lipnja 2007.  Adult education for the knowledge economy : book of proceedings of the 3rd International Conference "Adult Education for the Knowledge Economy". Liessmann, K. P. (2008). Theorie der Unbildung: Die Irrtemer der Wissensgesellschaft. Muenchen: Piper. Matijevi, M. (2008).  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=379621" \t "_blank" Multimedia didactics for a knowledge society. U: PEDAGOGY AND THE KNOWLEDGE SOCIETI 1. Cindri, Mijo ; Domovi, Vlatka ; Matijevi, Milan (ur.). Zagreb : U iteljski fakultet u Zagrebu, 2008. 231-240 Meadows, D. H. (and oth.), (1972). The Limits to growth; a report for the Club of Rome s project on the predicament of mankind. New York, Universe Books. Reardon, R. E. (2010).  HYPERLINK "http://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/search/recordDetails.jsp?searchtype=basic&pageSize=10&ERICExtSearch_SearchValue_0=Reardon%2C+Robert+F.&eric_displayStartCount=1&ERICExtSearch_SearchType_0=au&_pageLabel=RecordDetails&objectId=0900019b8046ad20&accno=EJ923094&_nfls=false%20%20%20%20" The Impact of Learning Culture on Worker Response to New Technology. Journal of Workplace Learning, v22 n4 p201-211. Recomendation of the European Parliament and of the Council, of 18 December 2006, on key competences for lifelong learning (Official Journal L 394 of 30.12.2006). Reich, K. (2008). Konstruktivistische Didaktik. Weinheim und Basel: Beltz. The Programme for International Student Assessment (10.05.2011.) http://www.pisa.oecd.org/ Zhang, J. (2010).  HYPERLINK "http://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/search/recordDetails.jsp?searchtype=keyword&pageSize=10&ERICExtSearch_SearchValue_0=%22Learning+Culture%22&eric_displayStartCount=1&ERICExtSearch_SearchType_0=kw&_pageLabel=RecordDetails&objectId=0900019b804030df&accno=EJ877924&_nfls=false%20%20%20%20" Technology-Supported Learning Innovation in Cultural Contexts, Educational Technology Research and Development, v58 n2 p229-243. What type of knowledge do we need for the knowledge society? Milan Matijevi Faculty of Teacher Education, University of Zagreb, Croatia  HYPERLINK "mailto:milan.matijevic@ufzg.hr" milan.matijevic@ufzg.hr Abstract - The syntagm  knowledge society is very much used in political and professional texts. However, it is often used to mean different things. It is mostly difficult to find a definition of this phenomenon and term, on which different experts would agree. Already at the attempt to define the concept of knowledge, disagreements arise. Definitions of this concept mostly depend on the theories of learning and teaching on which the scientific explanation of that concept and phenomenon are funded. This text is closest to defining the knowledge society which refers to that political system, society, and country in which acquisition, creation and application of knowledge are equally accessible to all members of the society and in which knowledge is used for the purpose of strengthening and developing of the prosperity of the state. Knowledge society also represents the strategic aim of societal development. In this context it is extremely important to insure conditions for the creation of new knowledge, for lifelong learning as well as to create conditions for the well-being of all country members. The state is expected to create conditions for quick absorption of the existing knowledge and creation of new types of knowledge (research, science) as well as the efficient application of that knowledge for the improvement of production and the overall life and work of a social group. In that process procedural and metacognitive types of knowledge as well as motor types of knowledge and motor achievements are equally important. Unfortunately, in many countries in transition educational systems which do not cultivate working and learning culture are at work. Moreover, impetus for research and production of new knowledge and innovations are lagging far behind the developed countries. IT networking of the society and the globalisation of world politics and economy present an opportunity for the scientists and innovators of the countries in transition to get involved in the above mentioned process as well. Key words: knowledge, knowledge society, knowledge management, motor knowledge, motor achievements  William Shakespeare (1564-1616), Durante Alighieri (1265  1321), Marin Dr~i (1508-1567) - hrvatski pjesnik i knji~evnik.      PAGE \* MERGEFORMAT 1 hjlrymmmmmmmmmm $$Ifa$gd}` $Ifgd}`|kd$$Ifl40u#. t0644 layt}` $$Ifa$gd}` # $Ifgd}`kd$$Ifl4֞u < # .////// t0644 layt}` :HNv ,p 6:np6:hr <DFLNR4:@JVXZǹǹǬݚݚݓՓݚݚ hDhhjXh5hSPJnHtHhi!thPJnHtHh)FHh6PJnHtHhPJnHtHhahhC hhhjXh@CJaJhjXh5@CJaJ::<>@BDF $Ifgd}`FHNv% $Ifgd}`kd$$Ifl֞u < #.////// t0644 layt}`vxz|~ $Ifgd}`% $Ifgd}`kd[$$Ifl֞u < #.////// t0644 layt}` $Ifgd}`% $Ifgd}`kd4$$Ifl֞u < #.////// t0644 layt}` $Ifgd}`% gdkd $$Ifl֞u < #.////// t0644 layt}`j8:n $$Ifa$gd}`gd $`a$gd $^a$gd $x`a$gdC $x`a$gd2xgdC np $Ifgd}`lkd$$IfTlP t0644 layt}`T8 $Ifgd}`tkdu$$IfTlP t0644 lap yt}`T8:h $Ifgd}`nkd$$IfTl7P t0644 layt}`ThjP $Ifgd}`tkd$$IfTlP t0644 lap yt}`TPR $Ifgd}`nkd,$$IfTlSP t0644 layt}`TB $Ifgd}`rkd$$IfTlP t0644 lap yt}`TZfhl(2nrdv:@"PR D  (68:<˷˟hi!th5PJnHtHhnePJnHtHh4vPJnHtHhaPJnHtHhi!thPJnHtHhPJnHtHh]hB*phhjXh5h hh> $Ifgd}`lkdM$$IfTlP t0644 layt}`T* $Ifgd}`rkd$$IfTlP t0644 lap yt}`T(v:<zllllllzz $x`a$gd& $`a$gd$a$gdgdlkdj $$IfTlP t0644 layt}`T : b   ,">HF .024*Ldf$|~ٷ٭٭ْ hv\}h9E65B*mHphsH hv\}hV5B*mHphsHhnePJnHtHh4vPJnHtHhaPJnHtHhah6PJnHtHhPJnHtHhi!thPJnHtHhi!th5PJnHtHh5PJnHtH0 HP%*42:VArHHIxgd$. $xa$gdS $ha$gd$K $xa$gd& $xa$gd9E6gdO$a$gd9E6 $x`a$gdS $`a$gd.@xv!x!!!!!!!"(#D#F#H######$$%%丧xl[l hh6B*mHphsHhB*mHphsH h"h6B*mHphsHhv\}hDB*mHphsHhv\}h9E6B*mHphsH hh6B*mHphsHhv\}hB*mHphsH hhD6B*mHphsHh4vB*mHphsHhv\}hDB*mHphsHhv\}hOOJQJ^J %*%%2& ((4( )6)))) *"*****$,.,0,>,B,D,,Ŵťťřō|m^RFRR^hU4B*mHphsHh<}dB*mHphsHhv\}h37B*mHphsHhv\}h*B*mHphsH h"h*6B*mHphsHhB*mHphsHh"B*mHphsHhv\}h9E6B*mHphsH hv\}h6B*mHphsHhv\}hB*mHphsHh4vB*mHphsHhv\}hDB*mHphsH h"hD6B*mHphsH,,,,..&.(......./>/@/B/n000 1N1P111122034 4r4t44444ĸᎩՎtihv\}hmHsHhv\}hxmHsHhv\}h*B*mHphsHhv\}h3{B*mHphsHhLdB*mHphsHhv\}h9E6B*mHphsHhB*mHphsH hhx6B*mHphsHhv\}B*mHphsHhv\}h37B*mHphsHhv\}hxB*mHphsH%45n5z5556L6t6778"8l8899:.:0:2:;;;6;<;L;;;< <$<ݼvgvgvgvgv[vhn B*mHphsHh&h'CB*mHphsHh&h,MB*mHphsHh"gfmHsHh( mHsHhmHsHhv\}mHsHh"hx6mHsHhv\}hxmHsHhv\}h JmHsHhv\}hDmHsHhv\}hmHsHhv\}hmHsHhv\}h"gfmHsHhv\}h"gf6mHsH$<<<=>>2?2ARATAVA(B*BBB0CCDDE0E>E@EE@HPH^HnHrHHHHIHJ̽ۮ~mfbfWhi!th>B*phhP htAhh$. hv\}hn5B*mHph333sHh"JmHsHhn mHsHhU4mHsHh( mHsHh$KmHsHhmHsHh&h'CB*mHphsHh&hB*mHphsHh&h,MB*mHphsHhgAhB*mHphsHh"B*mHphsHhU4B*mHphsH!HJJJPKRK^KnKKKKK$L(LLLLLMMMNNNNNO OTOVOXO|O~OOOPPʻƬ~j[jhhB*mH phsH &jhhB*UmH phsH hP mH sH hmH sH h${B*phh${h${B*phhOh${B*ph hOh${hBB*phh$thBB*phhP hBhDhDB*phh-7hDB*phh>B*phhi!th>B*phhP B*ph"IRKLjMNXOPQUUVjW"ZZ:]n^a(cc $xa$gd9E6xgdk $xa$gd>xgd>gd8xgd8 $xa$gd>xgd${xgdBxgdD x7$8$H$gd>PPPPPPPPQQQQRRR R|T~TUU"UlUnUtUvU|U~UUUU·ynfnfnf_Thi!th>B*ph hi!th>h8B*ph333hE.h8B*ph333h8B*phhE.h8B*phjhE.h8B*UphhP h8hs)h>B*phhP B*phh>h>B*phhhB*phhB*mH phsH &jhhB*UmH phsH $hh0J>*B*mH phsH UUpVrVVV W WhWjWWWWW"ZPZRZZZ[[[ [[[\\ \V\:]|]~]]̽|o`T`hP B*mH phsH hL5hkB*mH phsH hi!th>B*]phhi!th>0JB*\phhch}hP mHsHh}hcmHsHhP B*mHphsHh>B*mHphsHhv\}h>B*mHphsHh>B*phhP B*phhi!th>0Jhi!th>B*phjhi!th>B*Uph ]6^:^j^l^n^^^^^``za|aaaaa"c$c&c(cHcJc>d@dκ΁}paUaB%hv\}heB* CJaJmHphpsHh )B*mHphsHhv\}h{B*mHphsHhi!th>PJnHtHh )h>h8B*ph333hHVh8B*phh8B*phh|Ph80J>*B*phh|Ph8B*phjh|Ph8B*UphhP h8hL5hkB*mH phsH hkB*phhL5hkB*phh RhkB*phc@dvdghh~hhhiiiimyyXzZzT{V{X{\{gdL#gd?$a$gdO$a$gde$a$gde$a$gd,xgd9E6gd8xgd8$a$gd9E6@dtdvdddddfftgvgzgggghhh|h~hiiiyf[PE=Ehx: mHsHhv\}hemHsHhXBhemHsHhXBhXBmHsH%hv\}hPB* CJaJmHphpsHh8B* CJaJmHphpsH hE.h8hBh8B*phh )B*phh8B*phh|Ph8B*phhE.h8B*phjhE.h8B*Uphh )h8%h hPB*CJaJmHphsH%h h{B*CJaJmHphsHiitiviiiiiiiXzZz\z^zzzzzzz{{P{R{T{V{X{ɸə{la{l{lUlUaJFhQh?h?mHsHh?CJaJmH sH hQ2h?CJaJhQ2h?CJaJmH sH hQ2h?CJ\aJmH sH h?jh?0J%U%hv\}heB* CJaJmHphpsHhar,B*mHphsH har,har,6B*mHphsHhv\}heB*mHphsHhv\}he0JmHsHhv\}hemHsHjhv\}heUmHsHX{Z{^{`{d{f{j{l{p{r{{{{{{{{{%hv\}heB* CJaJmHphpsHhi.hrmHnHuhLjhLUhQjhQU\{^{b{d{h{j{n{p{{{{{{$a$gdO!!$a$gdL 90&P 1F:p 0. A!"#Q$n% $$If!vh55h#v#vh:V l4 t06+,5.5yt}`$$If!vh555+5y5N55#v#v#v+#vy#vN#v#v:V l4 t06+5.5/yt}`$$If!vh555+5y5N55#v#v#v+#vy#vN#v#v:V l t065.5/yt}`$$If!vh555+5y5N55#v#v#v+#vy#vN#v#v:V l t065.5/yt}`$$If!vh555+5y5N55#v#v#v+#vy#vN#v#v:V l t065.5/yt}`$$If!vh555+5y5N55#v#v#v+#vy#vN#v#v:V l t065.5/yt}`$$If!vh5#v:V l t065/ yt}`T$$If!vh5#v:V l t065p yt}`T$$If!vh5#v:V l7 t065/ yt}`T$$If!vh5#v:V l t065p yt}`T$$If!vh5#v:V lS t065/ yt}`T$$If!vh5#v:V l t065p yt}`T$$If!vh5#v:V l t065/ yt}`T$$If!vh5#v:V l t065p yt}`T$$If!vh5#v:V l t065yt}`T^& 666666666vvvvvvvvv666666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmH sH tHV"V O Heading 2dd@&[$\$5CJ$\aJ$mHsHDA`D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k (No List 6U@6  Hyperlink >*B*phJ^J k0 Normal (Web)dd[$\$mHsH0a0 P&0 HTML Cite6]bo"b P&Default 7$8$H$-B*CJOJQJ^J_HaJmHphsHtH2o12 P&0A4B*CJ^JaJph@!"@ O0Pa29dB*OJQJ^Jph@!"@ O0Pa30dB*OJQJ^JphBaB OHeading 2 Char5CJ$\aJ$.q. O mw-headline,, ?amount2ph\W[(( ?control2n\n ?0 z-Top of Form$&dPa$<CJOJQJ^JaJmHsHTT ?0z-Top of Form Char<CJOJQJ^JaJt]t ?0z-Bottom of Form$$dNa$<CJOJQJ^JaJmHsHZZ ?0z-Bottom of Form Char<CJOJQJ^JaJ.X. ?@Emphasis6]44 L0Header  p#>> L0 Header CharCJaJmH sH 4 @4 "L0Footer ! p#>!> !L0 Footer CharCJaJmH sH >@2> $?0 Footnote Text#CJaJDAD #?0Footnote Text CharmH sH @&@Q@ ?0Footnote ReferenceH*PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] Ğ~Ğ ***-J $r!,.49@F LUFY>bf qr{|P Z%,4$<HJPU]@diX{{TVWXYZ[\^_`abcdefghjklmn6h Fvn8hPIc\{{U]if/;*z܋$^{:e9hyĞXXXXXXXX $&-!8@0(  B S  ? _Hlt271465144 _Hlt27146514588Ş@@99Ş?@!0<[]e@hj 8OuzOPXmo|#+478 #7_mx4MXuz|'47ACj02=ACHWY\a} "%lp   J M c d 4!6!!!!!!!""A"D"s"w"""""""1#:#T#W#######$$_$b$O%X%_%b%%%%%%%>&@&A&G&I&R&f&j&&&&&&&&&''''/'D'F'i'o'''''''''''9(;(L(N(^(p(v(x(}((((((E)l)q))**,,,,,-..#.).0.1..////%/'/1/0000011V1|1111111111 2 2q2{22222223Y4444444444444444444 5/585?56<6?6D6N6z66677777e888899'9+9l9o99::%:2:8:>:A:D:G:::::::3;:;=;E;R;S;;;;G=c=e===>?W@]@@@@@@9AQASA|A}AAAABCCCCaChCC|DDDDDDE*E2EgEmEEEEFFFFcI|I~IIII KK!KUKbKKKLLLLLLLL!L"L,L-L8L9L=L>LFLGLNLOLPLQLWLYLZL^L_LcLdLgLmLvLwLxLyLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMM MMMMMM!M"M&M'M-M/M2M3M7M8M=M>MAMBMDMMMNMQMRMSMVMYMZM`MaMeMfMjMkMlMpMqMtMvM|MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNNNNNNNNN'N(N0N2N8N:N>N?NCNENMNONVNXN_NaNkNmNNNOOOOPPPPPPQ!QQQQQQQQQRR0R8RHRIRORTRZR[RfRgRnRoStSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSST TTTTTTT%T&T,T1T6T7T9T:T>T?THTITRTST]TgTuTvTzT{TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUU U UUU#U$U*U+U4U5U8U9U@UGUKULUMUNURUSU\U]UhUiUnUoUtUwU|UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVVV:V=V>VDVEVLVNV[V]V`VaVgVhVsVtV{V|V}V~VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWWW W WW-W0W1W7W8WAWBWMWNWWWXWYWZWdWeWhWiWoWpW{W|WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXXX XXXX#X%X0X1X2X3X?XBXOXPXQXRX\X]XcXeXhXiXoXrXvXyX~XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYYYY Y!Y*Y+Y0Y1Y5Y6Y=Y>Y?Y@YGYHYOYPYWYYY\Y`YgYlYuYvY{Y|YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZ Z Z ZZZZZ$Z%Z+Z,Z2Z3Z5Z6Z;Z^?^@^F^H^Q^R^^^a^g^h^q^r^{^|^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^_____ _!_"_,_-_9_<_E_F_T_U_\_]_`_a_d_e_g_y_|_}___________________________````` `````` `&`0`1`2`?`@`E`F`R`S`Y`]`g`i`u`w`````````````````````````````aaaa#a$a.a/a5a6a;aaEaFaMaNaSaTaUaVa\a]a^a_ahaiaoapaqaraza{aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabbbbbb+b,b-b3b6b8bAbBbHbIbKbLbSbTb_b`bjbkbqbrbsbtbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbcccccccccc"c#c)c*c6c9cCcDcPcQcUcVc_c`cicjcpcrcxccccccccccccccccccccccccccccccccccdddddd%d&d,d0d6d7dAdBdHdJdOdQdXdYd^dcdhdidodqd}ddddddddddddddddddddddddddddddddddee e eeeee&e'e/e1e;e?eCeDeIeJeNeOeYeZebecejeketeueeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeffff f fffff f!f#f'f)f*f4f5f7f8f=f>f@fAfCfDfIfJfOfPfTfUf^f`fefffjfnfqfrfvfxf}ffffffffffffffffffffffffffffffffff g ggg!g"g'g+g1g2g3g4g=g>gDgEgMgNgTgXg_g`gegfglgpg{g|ggggggggggggggggggggggggggggggggggghhh h hhhhhhhhh#h-h.h4h6h;h]n@E>CÉċ`fs~ÌˌFMT\(/LN[eܑ˒ϒ *2=ENPoqx•bebobobdbfbkbfbdchwžŞ!01efg,.   X Y QR$%5!6!##&&((((++--A.B.z2{2@5A58899-;.;W>Y>AADDIILLLLLvMMNNmNPPGRSS7T9TUUXXYYYYYZZZZ\\\\]]^^y_|_```aaabcccdIdJd0eee5f7f`ffffffgg h hHhMhiiijjj0CC4H:.|fU@PxfD&sxY $2îîîîcV`5HY }o$DHhl#ff PoS,Z1>aJ/b? w!E->>\#%I tS,`FE- dd!1x@5bH > D>#`F6NF1GddddV`5H5LyH/b>aJ Po9JrTW6XObrTW? w!S^ddddbY $îîîî}o? w!"UqY r2îîîlsH >x sY $2îîîî%I t!15LyW({dddd D6NF#? w!'r B5 K.68DN{&37> P #j 7s Z ".}` ~mC`}#P%( x: = !"w."."-%a)&' ) ,ar,`-4-$.i.u/ 0950@,1Q16A3Y!5'6)69E6e6#(7 8/=j>?=U@'CEYFGHJ"JLL,MsO|APLXP\gR,TgU> VVHVIV,5WXNOZ(\e\ f]>_ `a<}dLd[Le9f"gfofgAh"iAi?vikbk?n:o~o`pr.usw/y${3{v\}McKaWIWe9k}EG(>3;R`ki gO?Sx?C 2,8`f>sU*{$.A7ZRAG`P&U4GNQjD  J8RU/e$KiT{HVODZ0 XBa bPVhSn Ff!?Y4va%n(Ik>MDnex5D/o&v8v})@H !"$)+-/23:<>?ABCIKMNOĞ  &*,.0:@FJLPZ^bfln|Unknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialU+mn-eaTimes New Roman;(SimSun[SOmAdobe Garamond ProTimes New RomanWAdobe Garamond Pro Bold?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"1 ]1 ]1 P PQx4dɝɝ?2qHP ?7s 2! xx&Kakvo znanje trebamo za druatvo znanja***Korisnik      Oh+'0Px    $08@H(Kakvo znanje trebamo za drutvo znanja***Normal Korisnik2Microsoft Office Word@F#@U-@U- ՜.+,D՜.+,T hp|  Pɝ 'Kakvo znanje trebamo za drutvo znanja TitleL  8@ _PID_HLINKSA 0A8mailto:milan.matijevic@ufzg.hrp!http://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/search/recordDetails.jsp?searchtype=keyword&pageSize=10&ERICExtSearch_SearchValue_0=%22Learning+Culture%22&eric_displayStartCount=1&ERICExtSearch_SearchType_0=kw&_pageLabel=RecordDetails&objectId=0900019b804030df&accno=EJ877924&_nfls=false%20%20%20%20:qhttp://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/search/recordDetails.jsp?searchtype=basic&pageSize=10&ERICExtSearch_SearchValue_0=Reardon%2C+Robert+F.&eric_displayStartCount=1&ERICExtSearch_SearchType_0=au&_pageLabel=RecordDetails&objectId=0900019b8046ad20&accno=EJ923094&_nfls=false%20%20%20%20Y *http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=3796215 :http://www.davidtinapple.com/illich/1970_deschooling.html){!http://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/search/recordDetails.jsp?searchtype=keyword&pageSize=10&ERICExtSearch_SearchValue_0=%22Learning+Culture%22&eric_displayStartCount=1&ERICExtSearch_SearchType_0=kw&_pageLabel=RecordDetails&objectId=0900019b8045d085&accno=EJ916519&_nfls=false%20%20%20%20f)http://en.wikipedia.org/wiki/Basic_BooksA8mailto:milan.matijevic@ufzg.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./12345679:;<=>?DEIHJTKLMNOPQRSRoot Entry F wY-GData 1TableOWordDocument ;SummaryInformation(0DocumentSummaryInformation88MsoDataStore qkY-tY-434FS5FCQ==2 qkY-tY-Item  PropertiesUMacrosvY-vY-VBA vY-vY-  !"#$%&()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTVWXYZ[^ 0* pHdProjectQ(@= l `kO J< rstdole>stdoleP h%^*\G{00020430-C 0046}#2.0#0#C:\Windows\system32\e2.tlb#OLE Automation`ENormalENCrmaQF  *\C m! OfficgOficg!G{2DF8D04C-5BFA-101B-BHDE5gAAe4 2ggram Files\C ommonMicrosoft Shared\OFFICE12\MSO.DLLdir ThisDocument _VBA_PROJECT'A PROJECT U#M 1 Ob Library%xMSF!As>MSFBs3@dD452EE1-E08F0A-8-02608C4D0BB4dFM20L'B &/;"1D|~ C00}t#0B# 504 A23897CF8-CEE2-45B9-B4BF-D6AF831BD0C@)ÚUsers\Korisnik\AppData\Local\Temp\Wo`rd8.0d8.xexde=@#.E .`M "BThisDocumentG Tis"D@mcuen 2` (H1y'X",T""+!xMEPS"SS"<< <<<(1Normal.ThisDocument8(%xAttribute VB_Name = "ThisDocument" Bas1Normal.VGlobal!SpaclFalse CreatablPre declaIdTru BExposeTemplateDeriv$Custom izC1a *\G{000204EF-0000-0000-C000-000000000046}#4.0#9#C:\PROGRA~1\COMMON~1\MICROS~1\VBA\VBA6\VBE6.DLL#Visual Basic For Applications*\G{00020905-0000-0000-C000-000000000046}#8.4#0#C:\Program Files\Microsoft Office\Office12\MSWORD.OLB#Microsoft Word 12.0 Object Library*\G{00020430-0000-0000-C000-000000000046}#2.0#0#C:\Windows\system32\stdole2.tlb#OLE Automation*\CNormal*\CNormal`kO(*\G{2DF8D04C-5BFA-101B-BDE5-00AA0044DE52}#2.4#0#C:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\OFFICE12\MSO.DLL#Microsoft Office 12.0 Object Library*\G{0D452EE1-E08F-101A-852E-02608C4D0BB4}#2.0#0#C:\Windows\system32\FM20.DLL#Microsoft Forms 2.0 Object Library*\G{23897CF8-CEE2-45B9-B4BF-D6AF831BD0C0}#2.0#0#C:\Users\Korisnik\AppData\Local\Temp\Word8.0\MSForms.exd#Microsoft Forms 2.0 Object Library.E .`M  `kOThisDocument0<4f6b1f61ThisDocument' XӲ%F\`L&WordkVBAWin16~Win32MacVBA6#Project1 stdole`Project- ThisDocument< _EvaluateNormalOfficeuMSFormsCDefaultOcxName2$DefaultOcxName1#DefaultOcxName`  ID="{6A0CE095-42A7-4EDB-A479-CF57D12617EE}" Document=ThisDocument/&H00000000 Name="Project" HelpContextID="0" VersionCompatible32="393222000" CMG="4F4DB052D06EEA72EA72EA72EA72" DPB="6D6F9270AE8FAF8FAF8F" GC="8B897496939793976C" [Host Extender Info] &H00000001={3832D640-CF90-11CF-8E43-00A0C911005A};VBE;&H00000000 &H00000002={000209F2-0000-0000-C000-000000000046};Word8.0;&H00000000 ThisDocumentThisDocument  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89qPROJECTwm\)CompObj]y