Pregled bibliografske jedinice broj: 746715
Muško ljubavno pismo u suvremenoj hrvatskoj književnosti i muški pristup motivu ljubavi u suvremenoj bosanskohercegovačkoj književnosti
Muško ljubavno pismo u suvremenoj hrvatskoj književnosti i muški pristup motivu ljubavi u suvremenoj bosanskohercegovačkoj književnosti // 1. bosanskohercegovački slavistički kongres: zbornik radova, knjiga 2 / Halilović, Senahid (ur.).
Sarajevo: Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2012. str. 165-172 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 746715 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Muško ljubavno pismo u suvremenoj hrvatskoj književnosti i muški pristup motivu ljubavi u suvremenoj bosanskohercegovačkoj književnosti
(Lad lit in the contemporary Croatian literature and male approach to the motif of love in the contemporary Bosnian-Herzegovinian literature)
Autori
Ban, Lidija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
1. bosanskohercegovački slavistički kongres: zbornik radova, knjiga 2
/ Halilović, Senahid - Sarajevo : Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2012, 165-172
Skup
1. bosanskohercegovački slavistički kongres
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 26.05.2011. - 28.05.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
hrvatska suvremena književnost; bosanskohercegovačka suvremena književnost; muška proza; motiv ljubavi
(contemporary Croatian literature; contemporary Bosnian-Herzegovinian literature; men’s fiction; motif of love)
Sažetak
Cilj je rada osvijetliti pojavu muškog ljubavnog pisma na hrvatskoj književnoj sceni te dovesti u interkulturalni odnos muško poimanje ljubavi i razotkrivanje intime u suvremenoj hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj književnosti. Nastojat će se odgovoriti na nekoliko pitanja: je li muška ljubavna proza odgovor na žensko popularno pismo chicklit, koja su osnovna stilska i tematska obilježja tog izraza na primjeru književnih djela dvojice autora, Krešimira Pintarića i Gorana Samardžića, a utvrdit će se i kada i zašto dolazi do pojave tog fenomena na svjetskoj razini te kako se i je li se on uopće u cijelosti manifestirao u bosanskohercegovačkoj i hrvatskoj književnosti ili je tek riječ o nekolicini autorskih ostvarenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
