Pregled bibliografske jedinice broj: 745741
Trebamo li čitati rukopise Mladena Barbarića
Trebamo li čitati rukopise Mladena Barbarića // Dani hvarskog kazališta Četiri desetljeća Dana hvarskoga kazališta – dosezi i propusti u istraživanju hrvatske književnosti i hrvatskoga kazališta / Senker, Boris ; Glunčić Bužančić, Vinka (ur.).
Zagreb : Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2014. str. 189-214 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 745741 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Trebamo li čitati rukopise Mladena Barbarića
(Should we read manuscripts by Mladen Barbaric?)
Autori
Sablić Tomić, Helena ; Jemrić, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dani hvarskog kazališta Četiri desetljeća Dana hvarskoga kazališta – dosezi i propusti u istraživanju hrvatske književnosti i hrvatskoga kazališta
/ Senker, Boris ; Glunčić Bužančić, Vinka - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2014, 189-214
ISBN
9789531542647
Skup
Dani hvarskog kazališta
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 08.05.2013. - 11.05.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Mladen Barbarić; katolički svećenik; prešućeni rukopisi; književni tekstovi
(Mladen Barbarić; Catholic priest; the forgotten manuscripts; literary texts)
Sažetak
Književni tekstovi Mladena Barbarića pisani su za njegove osobne, privatne potrebe, a kako je čitav život djelovao kao svećenik, razumljivo je da su prešućeni. U svojim književnim tekstovima u rukopisu, memoarskom tekstu naslova Tikvarija, te pjesničkim zbirkama Pjesme dvanaestorici prvih ribara i Razne, Barbarić piše o Tikvari i „tikvarošima“, koje potom u anakreontsko-srijemskom duhu opjevava u svojim pjesničkim tekstovima sadržanim u dvjema navedenim zbirkama. U tim pjesmama do izražaja dolazi slavlje „životnih“ preokupacija majstora u Tikvari – radosno i veselo raspoloženje majstora popraćeno vinom, šalom i pjesmom, odnosno naglašeno parodiranje prisutnih subjekata u tekstu. Naposljetku, u anakreontskim pjesmama posvećenim grčkim i rimskim bogovima, Barbarić hrabro oživljava vinsko-erotsku prirodu parodijski prikazanih mitoloških božanstava. Govoreći o naravi književnih rukopisa Mladena Barbarića važno je naglasiti da se zbog anakreontski izgrađenih stihova nabijenih humorom i erotikom te postupcima demitologizacije i parodiranja biblijskim motivima njegova poetika približava kontekstu stilskog pluralizma hrvatske moderne književnosti zbog čega je svakako potrebno čitati rukopise ovog srijemskog pisca inače ukalupljenog u romantičarsko-realističke književne okvire.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
122-0000000-3379 - Kultura i identitet u slavonskom književnom dokumentarizmu (Sablić-Tomić, Helena, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek
Profili:
Helena Sablić-Tomić
(autor)