Pregled bibliografske jedinice broj: 745739
Hrvatska kratka priča i Antun Gustav Matoš
Hrvatska kratka priča i Antun Gustav Matoš // Poznanskie studia Slawistyczne, 7 (2014), 297-305 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 745739 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska kratka priča i Antun Gustav Matoš
(Croatian short story and Antun Gustav Matoš)
Autori
Sablić Tomić, Helena
Izvornik
Poznanskie studia Slawistyczne (2084-3011) 7
(2014);
297-305
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Antun Gustav Matoš; kratka priča; hrvatska književnost; moderna; zbiljsko; fantastično
(Antun Gustav Matoš; short story; croatian literature; Modern; reality; fantastic)
Sažetak
Antun Gustav Matoš afirmator je hrvatske kratke priče pa njegove zbirke postaju mjesto iz kojega ovaj žanr kreće u recepcijski snažniji „proboj“. Matošev pripovjedački opus čine zbirke „Iverje“ (1899), „Novo iverje“, (1900), „Umorne priče“, (1909). Prema tipovima motiva njegove se kratke priče čitaju kroz pet nizova: 1. priče o našim ljudima i domaćim prilikama, 2. humoreske o našim ljudima kod kuće i u tuđem svijetu, 3. priče o neobičnim, nevjerojatnim „nerealnim“ zgodama, 4. priče zanosne ljubavne čežnje i 5. lirske kadence. Matoš u književnost ulazio kao pripovjedač simbolističko-groteskno-fantastičnom pričom „Moć savjesti“ u kojoj se binarnost teme i motiva prepoznaje u rascjepu između svijeta jave i svi¬jeta sna, zbilje i fantastike, realnoga i irealnoga, stvar¬nosti i ideala, objekta i subjekta, s nastojanjem da se uspostavi jedinstvo među navedenim oprekama. Neobične fabule i u ostalim njegovim kratkim pričama postaju i izraz duboke on¬tološke krize koja je europsku kulturu i umjetnost za¬hvatila u vrijeme umjetničke moderne. U modernoj umjetnosti na prijelomu stoljeća vrijedi maksima „svijet je tekst“: umjetnost je subjektiv¬na rekonstrukcija svijeta, pa fabula sa svojim logičnim uzročno-posljedičnim vezama više nije važna jer ne mo¬že izraziti druge sfere svijesti. U Matoševim kratkim pričama bizarne su fabule bile na¬čin na koji je autor spajao dva svijeta, svijet izvanjske zbilje i svijet mašte, empirije i fantastike, mogućega i nemogućega.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
122-0000000-3379 - Kultura i identitet u slavonskom književnom dokumentarizmu (Sablić-Tomić, Helena, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek
Profili:
Helena Sablić-Tomić
(autor)