Naslov
Fiziološke promjene izazvane psihosocijalnim stresorima i njohova povezanost sa simptomima, te kvalitetom života oboljelih od shizofrenije
(Abnormal autonomic response to psychosocial stressors and their relationship to symptoms and quality of life in individuals with schizophrenia)

Autori
Martić-Biočina, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
18.01

Godina
2012

Stranica
136

Mentor
Mimica, Ninoslav

Ključne riječi
shizofrenija ; stresor ; kvaliteta života
(schizophrenia ; stressor ; quality of life)

Sažetak
Uvod: Fiziološke promjene izazvane psihosocijalnim stresorima, te njihova povezanost sa simptomima, te kvalitetom života oboljelih od shizofrenije je vrlo zanimljivo, a neistraženo područje, koje može doprinijeti boljem sagledavanju funkcioniranja i liječenja oboljelih od shizofrenije, a povezano je s teorijom da su osobe koje boluju od shizofrenije osjetljive na stres, te da stresovi prisutni u njihovoj svakodnevnici utječu na tijek bolesti. Metode: U radu je analizirana skupina od 64 ispitanika oboljela od shizofrenije (35 muškaraca i 29 žena) prosječne dobi 31, 39 godina /SD 7, 42/, s prosječnim trajanjem bolesti 7, 21 godinu /SD 5, 42/, te kao kontrolna skupina zdravih - zaposlenici bolnice (30 muškaraca i 32 žene). Skupine se nisu statistički značajno razlikovale ni po jednom kontroliranom parametru - spolu, dobi, obrazovanju. Mjereni su fiziološki parametri stresa uz eksperimentalne zadatke (Stroop test, matematički zadatak i priprema govora o sebi), te su mjereni temperatura kože, kožna provodljivost, srčani ritam, parametri HRV-a, te amplituda periferne cirkulacije. U skupini oboljelih od shizofrenije uz demografske podatke i podatke o bolesti i liječenju se još uradio PANSS test i izmjerila kvaliteta života QLS upitnikom. Rezultati: Fiziološki parametri koji su odražavali razlike između stanja odmora i stresa pri zadacima su bili kožna provodljivost, srčani ritam i amplituda periferne cirkulacije. Tjelesna temperatura mjerena na prstu nedominantne ruke je bila statistički značajno viša u skupini oboljelih od shizofrenije u odnosu na zdrave u svim mjerenjima. NN interval i mjera HRV-a RMSSD su bili statistički značajno različiti u skupini oboljelih od shizofrenije prije, i nakon djelovanja psihosocijalnih stresora ; SDNN intervala je bila statistički značajno viša u skupini zdravih u odnosu na skupinu oboljelih od shizofrenije, RMSSD je bio statistički značajno viši na kraju mjerenja u odnosu na bazalno stanje, postotak HF na kraju mjerenja je bio statistički značajno snižen u skupini oboljelih od shizofrenije, a omjer LF/HF statistički značajno povišen ; tako da su LF/HF vrijednosti odražavale balans autonomnog živčanog sustava u skupini zdravih, a u skupini oboljelih od shizofrenije smo našli vrijednosti koje odgovaraju predominaciji simpatikusa, a što dugoročno može biti povezano s češćim kardiovaskularnim oboljenjima ove skupine. Nije nađena povezanost između vrijednosti PANSS-a i fizioloških parametara stresa, osim što je % LF bio povezan s pozitivnim simptomima PANSS-a. Nije nađeno povezanosti između kvalitete života mjerene QLS upitnikom i fizioloških parametara stresa. Zaključci: Kod ispitanika oboljelih od shizofrenije su nađena brojna fiziološka odstupanja autonomnog živčanog sustava u odnosu na skupinu zdravih, koja ukazuju na poremećeno funkcioniranje autonomnog živčanog sustava, no te razlike nisu bile povezane s psihičkim stanjem procijenjenom PANSS ljestvicom (osim % LF u odnosu na pozitivne simptome PANSS-a), a niti s kvalitetom života mjerenom QLS upitnikom, što ukazuje da su i PANSS, a posebno kvaliteta života vrlo složene varijable na koje utječu mnogi drugi faktori.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

Napomena
Postoji sažetak na engleskom jeziku. U poglavlju
Literatura navodi se 151 literaturni navod.

POVEZANOST RADA