Pregled bibliografske jedinice broj: 744654
Politika rada Pokreta za visoku produktivnost
Politika rada Pokreta za visoku produktivnost // Socijalizam na klupi. Jugoslavensko društvo očima nove postjugoslavenske humanistike / Duraković, Lada i Matošević, Andrea (ur.).
Zagreb : Pula: Srednja Europa ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ; Sa(n)jam knjige u Istri, 2013. str. 103-125
CROSBI ID: 744654 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Politika rada Pokreta za visoku produktivnost
(High Labour Productivity Movement's Politics of Work)
Autori
Matošević, Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Socijalizam na klupi. Jugoslavensko društvo očima nove postjugoslavenske humanistike
Urednik/ci
Duraković, Lada i Matošević, Andrea
Izdavač
Srednja Europa ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ; Sa(n)jam knjige u Istri
Grad
Zagreb : Pula
Godina
2013
Raspon stranica
103-125
ISBN
978-953-7963-07-1
Ključne riječi
Pokret za visoku produktivnost rada; 24. srpanj 1949.; udarništvo, brikoler
(High Labour Productivity Movement, 24. July 1949, shock work, bricoleur)
Sažetak
Oslobođeni rad, kakvim se od 1948/1949. naziva jugoslavenski udarnički Pokret za višu produktivnost, od tog trenutka biti će u pojedinim republikama jugoslavije ono što je stahanovizam bio za udarništvo u Sovjetskom Savezu, njegova “nadograđena” i poboljšana varijanta koja je, gledano s tehničke strane, od sada nužno uključivala osmišljavanje sistema proizvodnje “odozdo”, ali i kratku masmedijalizaciju najzaslužnijih radnika. Alija Sirotanović, njegov je inicijator, a mediji su pisali o brzom rasplamsavanju pokreta u ostale proizvodne sektore lake i teške industrije što je bila reakcija na raskol sa Sovjetskim savezom te rezultat oslanjanja na vlastite proizvodne snage. Upravo se iz tog razloga o pokretu može govoriti, prvenstveno kao politički i simbolički značajnom jer je, s jedne strane, označavao pobjedu nad “sovjetskim radnim heroizmom”, dok je s druge djelovao kao uzor domaćem trudbeništvu. No, gdjekad je upravo nedostatak ili manjak “strojeva i mašina” bio izvorom radne dovitljivosti poradi koje se udarnike i borce za višu produktivnost rada može smjestiti u domenu brikolera, prežitka neposredno poratnih proizvodnih rješenja, ali je taj isti manjak također činio i dio razlikovne artikulacije u odnosu na sovjetski udarničko-stahanovistički pandan.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija
