Pregled bibliografske jedinice broj: 744487
Uz novije istraživanje govora "Štoja", Istraživanja za Hrvatski jezični atlas
Uz novije istraživanje govora "Štoja", Istraživanja za Hrvatski jezični atlas, 2012. (ostali članci/prilozi).
CROSBI ID: 744487 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uz novije istraživanje govora "Štoja", Istraživanja za Hrvatski jezični atlas
(To the new reseaches of "Štoji" ; The reseaches to Croatian LanguageAtlas.)
Autori
Lončarić, Mijo
Izvornik
Virtualni Časopis, . Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Wissenschaftliches Institut der Burgenländischen Kroaten s kraticom ZIGH)
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostali članci/prilozi
Godina
2012
Ključne riječi
Hrvatski jezik; štoji; Austrija; Mađarska; Gradišćanski Hrvati; Hrvatski jezični atlas; istraživanja
(Croatian; "štoji"; Hungary; Austria; The Croatian Languageatlas)
Sažetak
Naziv štoji odnosi se na skupinu sela i govora južnoga Gradišća i susjednih govora u Mađarskoj. To su govori koji imaju zamjenicu što za 'što / was / mi', a nisu Vlahi, koji jesu štokavci. I štoji se katkad nazivaju štokavci . Neweklowsky dio govora te skupine svrstava među čakavce, jer imaju sve važnije osobine čakavske, samo imaju zamjenicu što. Istraživanja govora Štoja dio su istraživanja svih „gradišćanskohrvatskih“ govora – govora Hrvata u nekadašnjoj zapadnoj Ugarskoj, što je danas većinom u Austriji, nešto u Slovačkoj, zatim u drugim dijelovima Austrije – u Donjoj Austriji, u Slovačkoj te Češkoj, južnoj Moravskoj. Naravno, hrvatske govore u Mađarskoj treba gledati i kao dio svih hrvatskih govora u Mađarskoj, gdje su zastupljena sva tri hrvatska narječja, kao i neki prijelazni govori, kao što je slučaj sa štojskim govorima, a među gradišćanskohrvatskim govorima također ima i štokavskih i kajkavskih govora. Štojski su govori, kao i gradišćanskohrvatski govori i drugi govori u Gradišću i Mađarskoj, istraživani u okviru triju istraživanja – (a) preglednoga istraživanja, (b) leksikografska istraživanja za Gradišćanskohrvatski rječnik, (c) istraživani su u okviru geolingvističkoga istraživanja – jezične geografije za Općeslavenski lingvistički atlas, jedan govor (Čemba), i dijalektne geografije za Hrvatski jezični atlas (dva govora: Čemba i Četar). Usprkos poznatim veoma specifičnim značajkama i raznolikosti, za hrvatski jezik nisu još obavljena u potpunosti fundadmentalna istraživanja kako bi se dobila prava slika u raznolikosti jezika, narodnih govora na terenu. Počeci istraživanja narodnih govora hrvatskoga jezika padaju vrlo rano, ali zbog političkoga položaja Hrvata opsežnije tek na početku 20. st. i posebno nakon II. svjetskoga rata. Među prvim zvučnim zapisima jezika na svijetu uopće, nalazi se i hrvatski jezik – s početka 20. st. (i štokavski i čakavski i kajkavski, neki od njih u dijaspori). (Phonogrammarchiv)
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
Rad je objaljen u Virtualnom časopisu ZIGH, s Kartom "Hrvatski jezični atlas" i nekim ilustracijama.
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-1012676-2671 - Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ELA) (Šimunović, Petar, MZOS ) ( CroRIS)
212-2120920-3419 - Istraživanje kajkavskoga narječja (Celinić, Anita, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Profili:
Mijo Lončarić
(autor)