Pregled bibliografske jedinice broj: 744448
Frangeš i kajkavština
Frangeš i kajkavština // Fluminensia, 25 (2013), 2; 165-175 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 744448 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Frangeš i kajkavština
(Frangeš and the kajkavian dialect)
Autori
Lončarić, Mijo
Izvornik
Fluminensia (0353-4642) 25
(2013), 2;
165-175
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
frangeš; hrvatska dijalektalna književnost; kajkavsko narječje
(Frangeš; Croatian dialectal literature; kajkavian dialect)
Sažetak
Ivo Frangeš smatrao je da su tri najvažnija djela hrvatske književnosti Judita Marka Marulića, Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića i Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže. Sva su tri djela u stihu, pripadaju različitim važnim razdobljima hrvatske književnosti i povijesti, a posebno je značajno što su u njima zastupljena sva tri narječja hrvatskoga jezika, svako na svoj specifičan način. Razlika je i u tome što su prva dva djela, Marulićevo „čakavsko“ i Mažuranovićevo „štokavsko“, stvorena na književnom jeziku svojega vremena, s različitim dijalektnim osnovicama, dok treće pripada dijalektalnoj književnosti, specifičnom Krležinom kajkavskom idiomu. Frangeš se nakon obimne rasprave o dijalektalnoj hrvatskoj književnosti između dvaju ratova (npr. Petar Prpić: Književni regionalizam u Hrvata, 1936.), poslije II. svjetskog rata, u novoj Jugoslaviji, među prvima, nakon Brozovića, pozabavio teoretskim pitanjem – dijalekt u hrvatskoj književnosti (1970.). Frangeš o Baladama nije posebno pisao, kao ni o drugim kajkavskim korpusima, nego u okviru pregleda Krležine poezije dok o Galoviću piše u studiji Književni opus Frana Galovića u korpusu hrvatske književnosti. U svojoj je Povijesti prikazao i kajkavske nedijalektalne književnike (koji pišu na književnom jeziku, samo kajkavske osnovice) i dijalektalne. Od nedijalektalnih književnika izdvaja Zrinskog, Frankopana, Habdelića, Brezovačkog. U modernoj ima posebno poglavlje Rascvat dijalektalne poezije, u kojemu piše o dijalektalnim kajkavskim književnicima: Domjaniću, Galoviću i Paviću. Bez obzira na jezik i književni izraz Frangeš ravnopravno vrednuje književne umjetnike koji su pisali na književnim jezicima, kako sa štokavskom, tako i s neštokavskom osnovom (s čakavskom i kajkavskom), i one koji pripadaju dijalektalnoj književnosti, polazeći od umjetničke vrijednosti i mjesta u hrvatskoj književnosti. Normalne su drukčije ocjene nekih književnika nego u drugih autora, ali privlače pažnju kad se radi o dijalektu. Uočljivo je da Frangeš uopće ne govori o štokavskoj dijalektalnoj poeziji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
Rad je napisan za izlaganje na Simopziju "Iv0 Frangeš, život i djelo."
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-1012676-2671 - Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ELA) (Šimunović, Petar, MZOS ) ( CroRIS)
212-2120920-3419 - Istraživanje kajkavskoga narječja (Celinić, Anita, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Profili:
Mijo Lončarić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus