Naslov
Veselanje u južnoj Hercegovini i Blatu na Korčuli
(Veselanje in southern Herzegovina and in Blato on the island of Korčula)

Autori
Dragić, Marko

Izvornik
Stolačko kulturno proljeće (1512-9527) XIV (2016); 157-171

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
veselarske pjesme ; čestitarski ophodi ; Božićno vrijeme
(veselar's songs ; congratulatory processions ; Christmas time)

Sažetak
Na području Stoca, Neuma, Popova polja, Čapljine (osim naselja Trebižat ) nezaobilazni dio slavljenja Božića je veselanje. Veselanje u čapljinskom kraju melodijski se razlikuje. To je pjevanje pjesama (najčešće) u osmercu koje imaju pripjev veselo, veselo. Mladići, oženjeni ljudi, domaćice, pastirice, drvarice veselali su od početka adventa do Sveta tri kralja. Veselalo se u planini, polju, pred svakom kućom. Ophod u kojem se pjevaju te pjesme u južnoj Hercegovini naziva se veselanje. Skupina mladića okuplja se zbog koledanja u Blatu u božićno vrijeme. Iako je gotovo na cijelom otoku usvojena riječ koledanje i njezine izvedenice, u Blatu se koristi potpuno drugačiji naziv, a to je veseljanje. Mladići obilaze kuće i pjevaju pjesme, a svršivši s veseljanjem ostanu u dvoru očekujući od gospodara kuće plaću. Župnik u župi Ravno, pomoćni biskup Vrhbosanski (u vrijeme legendarnog nadbiskupa Josipa Stadlera) i splitsko – makarskog nadbiskupa, sakupljača i zapisivača narodnoga blaga, Vice (Vinko) Palunko zapisao je od 1860. do 1871. godine u Šipanu Hercegovini i Popovu 221 pjesmu među kojima je i šesnaest veselarskih pjesama. U radu se navode suvremeni izvorni terenski zapisi veselarskih pjesama koji su nastajali od 2003. do 2016. godine. Pjesme i ophodi u radu se interpretiraju u etnološkom, antropološkom i biblijskom kontekstu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA