Naslov
Metaboliti arahidonske kiseline u pasa oboljelih od babezioze
(Arachidonic acid metabolism in canine babesiosis)

Autori
Kučer, Nada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.10

Godina
2006

Stranica
188

Mentor
Mrljak, Vladimir

Ključne riječi
Pas ; babezioza ; metaboliti arahidonske kiseline ; leukotrien B4 ; prostaglandin E2 ; tromboksan B2
(Dog ; babesiosis ; arachidonic acid metabolism ; leukotriene B4 ; prostaglandin E2 ; tromboxane B2)

Sažetak
Babezioza pasa je krpeljno prenosiva bolest svjetskog značaja. Primarno zahvaća eritrocite ali može uključiti mnoge organe rezultirajući od relativno blagog do fatalnog perakutnog oblika. Posljednjih godina sve je više pacijenata s komplikacijama stoga je razumijevanje patogeneze od odlučujućeg značaja u terapiji babezioze. Poznavanje patofiziološkog mehanizma ove bolesti zanimljivo je zbog njene učestalosti u svakodnevnoj veterinarskoj praksi te usporedbe s malarijom ljudi koja je danas ozbiljni zdravstveni problem i predmet znanstvenog interesa humane medicine, a upravo je babezioza pogodan model za njeno proučavanje. Niz godina tumačenje patofiziološkog mehanizma babezioze osnivalo se na hemolizi kao dominantnom procesu. Razvoj medicinske biokemije i imunologije omogućio je potpuniji uvid u čimbenike koji sudjeluju u genezi bolesti pa se tako danas zna da veliku ulogu u babeziozi ima mehanizam upale. Dokazan je sindrom sistemskog upalnog odgovora (SIRS) i sindrom višestrukog zatajenja organa (MODS). Do ovih se spoznaja došlo proučavanjem reaktanata akutne faze. Posljednjih 40 godina, u različitim su poremećajima proučavani brojni akutni i kronični medijatori upale među kojima i eikozanoidi. Oni su, naime, jedna od najvažnijih skupina biološki aktivnih lipida. Ovim istraživanjem željeli smo provjeriti dolazi li do oslobađanja lipidnih medijatora pri obrani organizma od invazije protozoonom B. canis te ima li promjena u profilu serumskih lipida . U istraživanje su bila uključena 44 psa od čega 17 zdravih i 27 oboljelih. Svi su klinički i neurološki pregledani, određene su standardne hematološke i biokemijske pretrage te koncentracija leukotreiena B4 (LTB4), prostaglandina E2 (PGE2), tromboksana B2 (TXB2), triglicerida, kolesterola, lipoproteina velike gustoće (HDL) i lipoproteina male gustoće (LDL) u serumu. U skupini bolesnih 63% pasa pokazivalo je znakove SIRS-a, a 33% je razvilo MODS. Ustanovili smo da je koncentracija LTB4 kod bolesnih značajno viša u sva četiri termina. Pri tome je 1. 3. i 7. dan značajna razlika između zdravih i SIRS pozitivnih te u sva četiri termina između zdravih i MODS pozitivnih, dok između SIRS i MODS pozitivnih nema velike razlike. Koncentracija PGE2 značajno je povišena kod pasa oboljelih od babezioze u odnosu na zdrave pse 2., 3. i 7. dan bolesti. Kad razlike u koncentraciji razmotrimo u odnosu na težinu bolesti uočljivo je da pacijenti koji su razvili MODS imaju značajno višu koncentraciju PGE2 u prva tri termina, u prvom terminu ta je razlika značajna i u odnosu na oboljele koji su razvili SIRS. Sedmi dan koncentracija PGE2 u bolesnih pada i više nema značajne razlike između skupina. Koncentracija TBX2 značajno je niža u pasa oboljelih od babezioze u odnosu na zdrave pri dolasku i 2. dan bolesti, 3. dan nema značajne razlike dok 7. dan bolesti koncentracija TXB2 raste i značajno je viša u bolesnih, napose u onih koji su razvili SIRS. Koncentracija kolesterola značajno raste 3. dan kod oboljelih. Porast je izrazit kod pacijenata koji su razvili SIRS. Koncentracija HDL-a bolesnih je pri dolasku (1. dan) znatno niža nego u kontrolnoj skupini. Taj pad izrazit je kod onih koji su razvili MODS. U koncentraciji LDL-a nema značajne razlike između zdravih i bolesnih niti ima razlike ako skupinu razmotrimo obzirom na težinu bolesti (nastup SIRS-a ili MODS-a). Ustanovili smo blagi porast koncentracije triglicerida kod bolesnih. Ta je razlika 2. dan bolesti značajna. Podjednako je izražena kod pasa koji su razvili SIRS i pasa koji su razvili MODS tj. nema razlike obzirom na težinu bolesti. Aplikacija imidokarb-dipropionata zdravim psima nije potakla aktiviranje lipidnih medijatora niti je utjecala na koncentraciju serumskih lipida. Istraživanje potvrđuje da tijekom babezioze dolazi do aktivacije lipidnih medijatora u sklopu mehanizma upale. Ovaj proces može rezultirati promjenama koje se u težem obliku bolesti razvijaju u sindrom sistemskog upalnog odgovora i mogu voditi do kardinalnih komplikacija praćenih višestrukim zatajenjem organa. Po ovome je babezioza slična malariji ljudi i kao takva može biti pogodan model za daljnja istraživanja učinka inhibitora lipidnih medijatora u upali.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA