Pregled bibliografske jedinice broj: 742451
Profesionalne aspiracije i svijet rada u očima hrvatskih studenata
Profesionalne aspiracije i svijet rada u očima hrvatskih studenata // Sociološki portret hrvatskih studenata / Ilišin, Vlasta (ur.).
Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2014. str. 133-172
CROSBI ID: 742451 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Profesionalne aspiracije i svijet rada u očima hrvatskih studenata
(Professional aspirations and the world of work from the view of Croatian students)
Autori
Potočnik, Dunja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Sociološki portret hrvatskih studenata
Urednik/ci
Ilišin, Vlasta
Izdavač
Institut za društvena istraživanja
Grad
Zagreb
Godina
2014
Raspon stranica
133-172
ISBN
978-953-6218-61-5
Ključne riječi
Studenti, aspiracije, employment, radno iskustvo, tržište rada
(Students, aspirations, employment, work experience, labour market)
Sažetak
Na osnovi rezultata istraživanja profesionalnih aspiracija može se konstatirati da hrvatski studenti iskazuju stanoviti nedostatak visoko ambicioznih ciljeva. Drugim riječima, najveći dio studenata ističe tradicionalne ciljeve koji su usmjereni na 'uredan' i 'redovan' put izgradnje profesionalne karijere i života, odnosno na diplomiranje, pronalazak posla i osiguranje egzistencije. Manje, iako još uvijek u velikoj većini, od ovih ekstrinzičnih profesionalnih ciljeva izražena su stremljenja vezana uz kreativnost, dinamičnost, rad u struci, društveno koristan rad, rad s ljudima i nastavak školovanja. Poduzetnički potencijal, odnosno želju za pokretanjem vlastitog posla iskazuje nešto više od polovice studenata, dok ih petina želi nastaviti obiteljski posao, a relativno visokih dvije petine studenata želi se baviti znanstvenim radom. Pritom tek manje od desetine studenata smatra da se u ostvarenju profesionalnih ciljeva neće suočiti s bitnim preprekama. U skladu s tim moglo se očekivati da studenti imaju već izgrađen stav, odnosno percepciju svoje buduće zapošljivosti. No, iznenađuje da uz sve podatke o obrazovnom sustavu i tržištu rada koji su danas srednjoškolcima na raspolaganju prije upisa na studij preko polovice studenata nema predodžbu vlastite zapošljivosti, a najmanje je onih koji vjeruju kako su teško zapošljivi. Stav o olakšavajućim i otežavajućim faktorima zaposlenja predstavlja bitnu komponentu percepcije vlastite zapošljivosti, a uvidi u stavove studenata pokazuju kako su vlastiti trud i znanje te dobar položaj struke najviše rangirani olakšavajući elementi pronalaska posla. Istovjetne pozicije u slučaju otežanog zaposlenja zauzimaju općenito loša situacija i visoka nezaposlenost u zemlji, te nedostatak radnog iskustva i podcjenjivanje mladih stručnjaka. Utoliko je očekivano da su afiniteti studenata prema vrsti poduzeća u kojem bi željeli raditi podijeljeni - zbirno gledajući, gotovo dvije petine njih željeli bi raditi za poslodavce u privatnom sektoru, trećina u javnom sektoru a nešto manje bi željelo pokrenuti vlastiti posao. Ovakva su usmjerenja na tragu javne retorike o važnosti poduzetničke inicijative i privatnog sektora, no pitanje je koliko recesijske okolnosti ostavljaju prostora za realizaciju iskazanih htijenja studenata pa javni sektor i dalje ostaje pojedinačno najprivlačnijim. Olakšana ili otežana zapošljivost ovisi i o osobnim kvalitetama kandidata, osobito pri pronalaženju dobrog posla. Rezultati istraživanja percepcije studenata o poželjnim karakteristikama ukazuju na vrlo diverzificiranu sliku vještina, jer samo komunikacijske vještine ističe nadpolovičan broj njih. Stručne kvalifikacije i ambicije odabrale su po dvije petine studenata, iza kojih slijede dobro opće obrazovanje i poznavanje stranih jezika. Pomalo neočekivano, tek petina studenata visoko vrednuje poznavanje informatičke tehnologije i vještine timskog rada, a oko desetine poznavanje poslovnog svijeta, završen pripravnički staž i dobar izgled. Zanimljivo je pritom da, primjerice, europski poslodavci u isto vrijeme od budućih zaposlenika u znatno većoj mjeri očekuju upravo posjedovanje informatičkih vještina i sposobnosti rada u timu. Navedeno sugerira kako hrvatskim studentima nedostaju uvidi u kretanja na europskom tržištu rada, što implicira i njihovu nespremnost za isto to tržište. U tom je kontekstu indikativno da istodobno dvije trećine studenata iskazuje spremnost za odlazak u inozemstvo na dulje vrijeme ili zauvijek pa se postavlja pitanje koliko njih će takva razmišljanja pretočiti u konkretne pokušaje i pri tome biti uspješni.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
100-1001172-1069 - Hrvatski studenti u europskom kontekstu: društvena elita u nastajanju (Ilišin, Vlasta, MZO ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb
Profili:
Dunja Potočnik
(autor)