Pregled bibliografske jedinice broj: 742378
Između kartezijanskog dualizma i konzumerističkog hedonizma. Gdje je nestalo tijelo?
Između kartezijanskog dualizma i konzumerističkog hedonizma. Gdje je nestalo tijelo? // Zbornik radova "Peti Europski Kongres OFM animatora za Pravdu, mir i skrb za sve stvoreno".
Trogir, Hrvatska, 2014. (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 742378 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Između kartezijanskog dualizma i konzumerističkog hedonizma. Gdje je nestalo tijelo?
(Between cartesian dualism and consumerist hedonism. Where the body disappeared?)
Autori
Brstilo, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Zbornik radova "Peti Europski Kongres OFM animatora za Pravdu, mir i skrb za sve stvoreno".
/ - , 2014
Skup
V. Europski Kongres OFM animatora za Pravdu, mir i skrb za sve stvoreno
Mjesto i datum
Trogir, Hrvatska, 29.04.2013. - 30.04.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
dualizam; konzumerizam; tijelo; znanost; društvo
(duality; consumerism; body; science; society)
Sažetak
Nasljeđe kartezijanskih dualizama veže se uz misao Descartesa koji kao kriterij ljudskosti uzima um (misao), dok je tijelo (osjet) netipičan ljudski mehanizam (u)štiman prema dinamici prirode. U filozofiji je poznat kao somatofobija, dok se u teologiji često referira kao manihejstvo. U oba slučaja se izražava suzdržavanje od tijela kao prolaznog (nestabilnog), krhkog (raspadljivog) i manjkavog (grešnog) u korist pročišćene i besmrtne duše. Kartezijanske dihotomije su inspirirale zapadnjačku znanost, medicinu i metodologiju. Takva determinacija će uroditi općom marginalizacijom tijela te njegovom ekskluzivnom legitimacijom u prirodnim znanostima. Mada je recentnih desetljeća u sociologiji i napose antropologiji stvorena klima za tzv. korporalni zaokret pa je tijelo sve popularnija tema, u društvenim znanostima se spori je li tijelo (i dalje) opterećeno kartezijanskom ostavštinom. No, dok Shilling (2003) primjećuje kako je tijelo zbog kartezijanske logike u znanosti funkcioniralo kao odsutno prisutno, smatramo da je u postindustrijskoj postmoderni sličan fenomen na snazi, s time da je ovog puta tijelo prisutno odsutno u čitavom društvu. Zato ga možemo reprogramirati u mreži virtualnih identiteta, umetati implantate, odsijecati dijelove, prišivati proteze, isisavati tkivo, ugrađivati stroj u meso, bušiti ga, oslikavati, itd. Tijelo je otvoreni projekt u nastajanju (Barlett, 1999) koji ne stremi duhovnom posvećivanju, već je promaknuto u objekt održavanja i predmet obožavanja (hedonistički kult tijela). Navod Giddensa (2000) kako se krećemo iz kapitalističkog društva rada i discipline prema potrošačkom društvu i hedonističkom mentalitetu, inspirira naše promišljanje statusa tijela u toj društvenoj tranziciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb
Profili:
Ivana Brstilo Lovrić
(autor)