Naslov
Split, spomenik, drugo (uz suvremene umjetničke intervencije na javnim spomenicima u Splitu)
(Split, Monument, Other (Contemporary Artistic Interventions on Public Monuments in Split))

Autori
Prančević, Dalibor ; Kesić, Božo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Simpozij Problem spomenika : spomenik danas: zbornik radova, Anali Galerije Antuna Augustinčića, 32-33/34-35 / Pejković, Božidar - Klanjec : Galerija Antuna Augustinčića, 2015, 143-158

Skup
Simpozij Problem spomenika : spomenik danas

Mjesto i datum
Klanjec, Hrvatska, 23.10.2013. - 25.10.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Intervencionistička umjetnost ; spomenik ; Split ; Anto Jerković ; Igor Grubić ; Udruga Barbarinac ; Ante Kuštre ; Invader
(Interventionist Art ; monument ; Split ; Anto Jerković ; Igor Grubić ; Barbarinac Ante Kuštre ; Invader)

Sažetak
Spomenik je duhovno-materijalni proizvod koji baš i nema 'privilegij' biti neutralan. Uglavnom je ostvaren kao prostor reprezentacije i počesto pripada reprezentacijskom prostoru kakve institucije, grada ili države. Izvorno je začet kao kôd ideologije ili fizička manifestacija određene skrivene ili pak sasvim transparentne agende, no u prostoru svakodnevnog življenja i društvenih relacija on je nositelj i memorije, kategorije koja tijekom vremena kao da poprima drugačije vrijednosti i nova značenja. Osim što je u svojoj naravi spomenik svojevrstan spremnik individualnih i kolektivnih sjećanja, ne može se osporiti ni njegov potencijal kao komunikatora. Taj je potencijal doista izniman. Budući da se nalazi u javnom prostoru spomenik zapravo pripada javnosti, odnosno svim sudionicima i činiteljima demografije mjesta. Njihov život postaje dijelom tog spomenika, a svaka promjena na njemu mijenja njihovo biće i ima neosporan utjecaj na osobno, a time i kolektivno lice. Dakako, proces nije jednosmjeran. Grad Split, sam po sebi spomenik različitih kulturnih i povijesnih slojeva, prožet je životnim silama i memorijom njegovih stanovnika, 'dišpetom', ludičkim elementima, ali i konzervativizmom, netolerancijom, korupcijom i posvemašnjom inercijom. Mjesto je suživota ekstrema i reciprociteta. Kakva je uopće potreba mijenjanja slike grada i koje su njezine mogućnosti? Na koji način suvremeni spomenik ili 'spomenik doživljen u suvremenosti' može biti katalizator promjene i agent stanovitih rehabilitacija u društvu? Budući da su umjetnici izrazito vješti manipulanti komunikacijskim potencijalom spomenika, tekst se fokusira upravo na takvu njihovu sposobnost koja se prevalentno ogleda u recentnim intervencijama na spomenicima. U tom smislu osobito se ističu razmišljanja i koncepti Ante Jerkovića, akcije Igora Grubića i udruge Barbarinac, te video-iskazi Ante Kuštre. U isti diskurzivan prostor valja, potom, uvrstiti i pojavu malog mozaika na podnožju spomenika Grguru Ninskom ; slične radove u globalnom kontekstu izvodi francuski umjetnik Invader, a u splitskom okružju podražava lokalni autor. Upravo te intervencije ukazuju na stvarnu društvenu i političku klimu u Splitu te služe kao podsjetnik i moguć okidač za potrebu artikulacije drugačijeg i kudikamo aktivnijeg razmišljanja i sudjelovanja njegovih sugrađana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA