Pregled bibliografske jedinice broj: 741308
Romani Pavla Petričevića iz motrišta dijalektne stilistike
Romani Pavla Petričevića iz motrišta dijalektne stilistike // Šokačka rič 12 - Slavonski dijalekt i hrvatski standardni jezik, zbornik radova Znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Slavonski dijalekt / Bilić, Anica (ur.).
Vinkovci: ZAKUD, 2015. str. 113-142 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 741308 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Romani Pavla Petričevića iz motrišta dijalektne stilistike
(Novels by Pavao Petričević from the dialectal stylistics' point of view)
Autori
Lukić, Milica ; Blažević Krezić, Vera
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Šokačka rič 12 - Slavonski dijalekt i hrvatski standardni jezik, zbornik radova Znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Slavonski dijalekt
/ Bilić, Anica - Vinkovci : ZAKUD, 2015, 113-142
ISBN
978-953-57381-4-5
Skup
Znanstveni skup Slavonski dijalekt s međunarodnim sudjelovanjem, Šokačka rič 12
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 14.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Pavo Petričević ; slavonski dijalekt ; dijalektna stilistika
(Pavo Petričević ; Slavonian dialect ; Dialectal stylistics)
Sažetak
Na primjeru dvaju romana (Križevi i ruže, Zamah leptirovih krila) oblikuje se jezična slika Petričevićeva književno pisma, i to prema principima strukture pripovjednoga teksta. Interpretira se funkcija dijalekta u pripovjedačevim dionicama i dionicama likova. Prva teži impersonalnoj, distantivnoj konotaciji s tumačenjem i uporabom dijalekta iz pozicije suvremenosti (bilježenje autorova stava o dijalektu, želji za promjenom statusa toga dijalekta, za njegovim očuvanjem). U monološkim i dijaloškim replikama likova uporabom svojina različitih mjesnih idioma / šokačkih govora, koji pripadaju ili mogu pripadati različitim poddijalektima slavonskog dijalekta, ali i funkcionalnostilski variranim inačicama književnoga jezika vremena (književni stil, administrativni, popularni i dr), skicira se specifična diglosijska situacija sredine XX. st. u Slavoniji i odnos među jezičnim varijetetima nižega i višeg registra (dijalekta i književnoga jezika). U dionicama likova dakle dijalekt funkcionira najprije kao sredstvo karakterizacije likova – od govorne do moralne, ali i kao specifičan „dokument vremena“ – jezična slika Slavonije i Hrvatske sredinom prošloga stoljeća, a ta je višejezična / diglosijska. Međuutjecaj pak jezičnih varijeteta u sustavu okomite višejezičnosti bio je obostran. Tako je došlo do svojevrsnih interferiranja jezičnih elemenata iz dijalekta i književnog jezika. Međuutjecaj, ili osnažen utjecaj nižega registra u romanu, osnažuje potom i postupna promjena u percepciji dijalekta – među znanstvenicima ali i među izvornim govornicima – a ta se u romanu očituje metasvjesnim citiranjem perjanicā dijalektne književnosti, izravnim uputnicama na zapostavljenu ekavicu i ikavicu Slavonije, citiranjem i parafraziranjem aforizama, frazema, kratkih pučkih formi u kojima slavonski dijalekt, sada već u tipu povijesnoga jezika (a ne onoga koji je danas funkcionalan), okamenjen i očuvan funkcionira u suvremenosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-122-1300620-2619 - Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara (Farkaš Brekalo, Loretana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek