Naslov
Shizofrenija u žena i muškaraca: Ima li razlike?
(Schizophrenia in women and men: is there a difference?)

Autori
Šagud, Marina ; Mihaljević-Peleš, Alma ; Vuksan-Ćusa, Bjanka ; Živković, Maja ; Vlatković, Suzana ; Jakšić, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
6. Hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem: Hrvatska psihijatrija u kontekstu etičko pravnih i društvenih propitivanja / Jukić, Vlado - Zagreb : Studio Hrg, 2014, 183-183

Skup
6. Hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjeovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.10.2014. - 11.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
shizofrenija; spolni hormoni
(schizophrenia; sex hormones)

Sažetak
Shizofrenija je heterogeni poremećaj koji počinje u mladoj životnoj dobi. Unatoč podjednakoj učestalosti u oba spola, u posljednje vrijeme se ipak navodi da muškarci nešto češće oboljevaju. Nadalje, u muškaraca bolest nastupa ranije i ima teži klinički tijek. Muškarci također imaju lošije premorbidno funkcioniranje, češće konzumiraju alkohol i druga sredstva ovisnosti, te imaju više negativnih simptoma. Shizofrene bolesnice, s druge strane, češće imaju depresivne simptome i u njih se, prema nekim istraživanjima, češće postavlja dijagnoza shizoafektivnog poremećaja. Shizofrenija sa ranim početkom se češće javlja u muškaraca, a sa kasnim početkom u žena u perimenopauzi. Smatra se da spolni hormoni najviše utječu na ove razlike. Oni utječu na brojne funkcije u mozgu, a ne samo one vezane uz reprodukciju. I androgeni i estrogeni imaju učinak na više komponenata dopaminskog sustava. Estrogenski receptori nalaze se u korteksu, hipokampusu, amigdalima, hipotalamusu, u manjoj količini i u strijatumu, te reguliraju ekspresiju gena. Estrogeni smanjuju osjetljivost dopaminskih receptora, povećavaju gustoću dopaminskog transportera te imaju zaštitni učinak u dopaminskim neuronima. Također povećavaju aktivnost serotoninskog sustava i sustava BDNFa . Estrogen je pokazao zaštitnu ulogu u pretkliničim modelima shizofrenije, dok testosteron nije imao učinka. U literaturi se spominje estrogenska hipoteza shizofrenije. Uloga progesterona slabije je istražena. Shizofrene bolesnice su u većem riziku od relapsa postpartalno i u početku menopauze. Studije na velikom broju osoba, poput SOHO studije, pokazale su da žene čeće postižu kliničku i funkcionalnu remisiju. Međutim, žene su pokazale i bolju suradljivost u uzimanju terapije. Postoje i dokazi da žene trebaju niže doze antipsihotika. U žena se češće javljaju neželjene reakcije poput hiperprolaktinemije, porasta tjelesne težine i metaboličkog sindorma, ali čini se da nema razlike u učestalosti ekstrapiramidnih nuspojava. Žene također imaju više koncentracije klozapina i olanzapina. Nedavna istraživanja pokazala su ohrabrujuće rezultate dodatne terapije estradiolom u žena, ali i niskih doza u muškaraca, sa terapijski rezistentnom shizofrenijom. Zaključno, utvrđene su razlike u epidemiologiji, kliničkoj slici, farmakokinetici, farmakodinamici i odgovoru na antipsihotike između žena i muškaraca o oboljelih od shizofrenije. Uvažavanje ovih razlika može pomoći unaprijeđenju zdravlja žena oboljelih od shizofrenije.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA