Pregled bibliografske jedinice broj: 740321
Utjecaj usmene (narodne) književnosti na stvaralaštvo i jezik Josipa Kunkere
Utjecaj usmene (narodne) književnosti na stvaralaštvo i jezik Josipa Kunkere // Josip Kunkera i prošlost čaglinskoga kraja
Požega, Hrvatska, 2014. str. 30-31 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 740321 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj usmene (narodne) književnosti na stvaralaštvo i jezik Josipa Kunkere
(The influence of folk literature on work of Josip Kunkera)
Autori
Aladrović Slovaček, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Josip Kunkera i prošlost čaglinskoga kraja
/ - , 2014, 30-31
Skup
Josip Kunkera i prošlost čaglinskoga kraja
Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 25.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
usmena književnost; štokavsko narječje; slavonski govor
(folk literature; Stokavian dialect; Slavonian dialect)
Sažetak
U povijesti hrvatske književnosti značajno mjesto zauzima usmena (narodna) književnost. Kako joj i samo ime govori, stvarao ju je narod i prenosio „s koljena na koljeno“. Prisutna je u različitim oblicima, a osobito u narodnim pričama, basnama, bajkama, poslovicama, zagonetkama, legendama, molitvama i dr. Područje Požeštine obiluje usmenim (narodnim) stvaralaštvom koje je često vezano uz običaje i različite poslove koji se provode tijekom godine, uz svetce i blagdane ili uz neke događaje koji su obilježili sredinu i koji se dugo pamte. Neki oblici zapisivani su tijekom stoljeća, a neki još uvijek žive samo u narodu pa se, u vremenu globalizacije i velikoga utjecaja medija, gotovo sasvim gube. Kroz usmenu (narodnu) književnost zanimljivo je pratiti i jezični razvoj, odnosno promjene koje se događaju u jeziku kao živoj tvorevini. Jezik Požeštine od vremena stvaranja Josipa Kunkere i njegovih suvremenika mijenjao se pa se tako sve rjeđe može čuti slavonska ikavica, u govoru prisutan tronaglasni sustav koji uključuje akut, smanjuje se broj turcizama i germanizama koji se djelomično zamjenjuju anglizmima, no neke odlike, kao što je skraćivanje samoglasnika u središnjem dijelu imenica i kod glagolskih sufiksa još uvijek je prisutno. Stoga se u ovome radu, prije svega, želi ispitati utjecaj usmene (narodne) književnosti na stvaralaštvo Josipa Kunkere, osobito na dva njegova djela Religija ruševačkoga kraja i Svetinje kamenog doba. U navedenim djelima promotrit će se i jezični aspekt, odnosno unosi li autor jezične karakteristike prostora u kojemu stvara (Čaglin) ili prostora u kojemu je odrastao (Pag, Novalja), ali i koliko se taj jezik razlikuje od današnjega jezika kojim govore stanovnici čaglinskoga područja.
Izvorni jezik
Hrvatski
