Pregled bibliografske jedinice broj: 739744
Etnološki i kulturnoantropološki doprinos otočnim studijima na primjeru otoka Šolte
Etnološki i kulturnoantropološki doprinos otočnim studijima na primjeru otoka Šolte, 2014., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 739744 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etnološki i kulturnoantropološki doprinos otočnim studijima na primjeru otoka Šolte
(Ethnological and Cultural Anthropological Contributions to Island Studies Based on the Case Study of the Island of Solta)
Autori
Blagaić Bergman, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
09.10
Godina
2014
Stranica
259
Mentor
Povrzanović Fykman, Maja
Ključne riječi
otočni studiji ; etnografija otoka ; otočnost ; mobilnost ; Šolta
(Island Studies ; ethnography of an island ; islandness ; mobility ; Šolta)
Sažetak
Osnovni je cilj ovoga doktorskog rada istražiti i objasniti posebnosti života na otoku Šolti te rezultate tog istraživanja primijeniti za razumijevanje otočne problematike općenito. Teorijski se rad oslanja na istraživanja otoka u okviru humanističkih i društvenih disciplina, napose na etnološke i kulturnoantropološke doprinose. Oni su promišljani u odnosu na postavke interdisciplinarne paradigme otočnih studija koja zastupa istraživanje otoka po njihovim vlastitim parametrima. Analizu stoga temeljim na građi o šoltanskoj svakodnevici prikupljenoj višegodišnjim etnografskim opažanjem, intervjuima i arhivskim istraživanjem. Okosnica analize u studiji slučaja usmjerena je na odnos ekonomije i društvenoga života otočana. Krenula sam od pretpostavke da će argumentiranje osobitosti života na Šolti omogućiti upravo analiza mijene otočnih ekonomija tijekom 20. i na početku 21. stoljeća te njezin utjecaj na život otočana – kako onih koji su ostali na otoku, tako i onih koji su migrirali u manje ili više udaljene urbane sredine. Istraživala sam stoga utjecaj različitih načina privređivanja, poput poljoprivrede, vapnarstva, ribarstva, pomorstva, industrijske proizvodnje i turizma na dinamiku svakodnevnoga društvenog života na otoku (napose na oblikovanje zajednica), mobilnost stanovništva, odnos otočana prema lokalnoj baštini te s njime povezane razvojne politike Šolte. Kao osnovna analitička kategorija kojom se može ukazati na posebnost života, na otoku na osnovu etnografskoga istraživanja Šolte, plodonosnom se ispostavila otočnost, jer je omogućila oslanjanje na interdisciplinarnu literaturu te analizu složenih odnosa i procesa promjene. Pojam otočnosti shvaćen je kao proces odnošenja prema iskustvu življenja u kontekstu inzularnosti odnosno u kontekstu okruženosti morem. Inzularnost se pak materijalizira u načinima prelaska i percepcijama otočnoga ruba. Ovisno o stupnju utjecaja okruženosti morem na život na otoku, inzularnost postaje promjenjiva kategorija i može se stupnjevati. Kako je pokazano u studiji slučaja otoka Šolte, utjecaj okruženosti morem na život na otoku određen je tehnološkim, ekonomskim, društveno-političkim i kulturnim razvojem te je povezan s potrebama otočana, a ujedno njihove potrebe i definira.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
189-1890668-3141 - Tradicijska kultura, globalizacija i lokalne prakse (Vitez, Zorica, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb