Pregled bibliografske jedinice broj: 739435
Rasprostranjenost i molekularna determinacija crijevnih nametnika iz koljena kukaša (Acanthocephala) u ribama iz rijeka Ličko-senjske županije
Rasprostranjenost i molekularna determinacija crijevnih nametnika iz koljena kukaša (Acanthocephala) u ribama iz rijeka Ličko-senjske županije // 10. Međunarodni gospodarsko-znanstveni skup o akvakulturi "Hrvatska akvakultura u Europskoj uniji - sadašnjost i budućnost"
Vukovar, Hrvatska, 2014. (poster, međunarodna recenzija, neobjavljeni rad, ostalo)
CROSBI ID: 739435 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rasprostranjenost i molekularna determinacija crijevnih nametnika iz koljena kukaša (Acanthocephala) u ribama iz rijeka Ličko-senjske županije
(Distribution and molecular determination of intestinal parasites from the phylum Acanthocephala in fish from rivers of the Lika- Senj county)
Autori
Mujakić, Izabela ; Vardić Smrzlić, Irena ; Valić, Damir ; Kapetanović, Damir ; Gjurčević, Emil ; Teskeredžić, Zlatica ; Teskeredžić, Emin
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
10. Međunarodni gospodarsko-znanstveni skup o akvakulturi "Hrvatska akvakultura u Europskoj uniji - sadašnjost i budućnost"
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 27.11.2014. - 28.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kukaši (Acanthocephala); Ličko-senjska županija; 18S rRNA; ITS COI
(thorny-headed worms (Acanthocephala); Lika-Senj county; 18S rRNA; ITS; COI)
Sažetak
Koljeno kukaša (Acanthocephala) čine slabo istraženi crijevni endoparaziti kralješnjaka koje često nalazimo u različitim vrstama slatkovodnih riba u otvorenim vodama. Kod težih invazija mogu uzrokovati bolesti riba – akantocefaloze, a zahvaljujući sposobnosti akumulacije teških metala u visokim koncentracijama imaju ulogu bioindikatora u vodenim ekosustavima. Lička gorsko-krška zavala zbog svoje geološko- geomorfološke predispozicije predstavlja najveći prirodni spremnik kvalitetne pitke vode u Hrvatskoj. Stoga determinacija kukaša iz riba, kao potencijalnih bioindikatora kvalitete vode u rijekama iz ove županije predstavlja značajan korak u njihovoj zaštiti. Cilj rada bio je istražiti rasprostranjenost i determinirati kukaše u različitim vrstama riba iz rijeka: Matice, Gacke, Like-Novčica i Une u Ličko-senjskoj županiji. U tu svrhu kukaši su izdvojeni iz riba tijekom tri terenska izlaska: 2010., 2011. i 2012. godine u navedenim rijekama. Određeni su osnovni biometrijski parametri riba-domadara te osnovni kvantitativni parametri invadiranosti kukašima: učestalost, medijan intenziteta invadiranosti te minimalan i maksimalan broj nametnika. Determinacija kukaša izvršena je određivanjem sljedova nukleotida molekularnih biljega (18S rRNA, ITS i COI) umnoženih u lančanoj reakciji polimerazom (PCR). Za analize sljedova nukleotida korišteni su računalni programi: ClustalX, BLAST i MEGA v. 5.0. Statistička analiza biometrijskih parametara riba i kvantitativnih parametara invadiranosti izvršena je u programu SigmaStat 1, 0. Rezultati istraživanja pokazali su različitu učestalost kukaša ovisnu o vremenu uzorkovanja, vrstama riba-domadara te različitim lokalitetima uzorkovanja. Najviši medijan intenziteta invadiranosti (8, 0) i maksimalan broj kukaša (428 jedinki) utvrđen je za potočne pastrve iz rijeke Gacke u 2012. godini, dok nijedna od pregledanih potočnih pastrva iz rijeke Matice u 2012. godini nije bila invadirana. Determinirano je sedam vrsta kukaša: Echinorhynchus salmonis i Neoechinorhynchus rutili u rijeci Gackoj i Matici, Acanthocephalus lucii i A. anguillae u rijeci Novčici, Pomphorhynchus laevis, P. tereticollis i Dentitruncus truttae u rijeci Uni. Vrsta kukaša bila je karakteristična za ribu-domadara: E. salmonis, N. rutili i D. truttae nađeni su u pastrvama (potočnim i/ili kalifornijskim), dok je A. lucii i A. anguillae identificiran u štukama, P. laevis u klenu, šaranu, deverici, babuški, grgeču i jezu te P. tereticollis u somu. Velika bioraznolikost kukaša u rijekama Ličko-senjske županije vjerojatno je posljedica kvalitetne i čiste vode, neophodne za naseljavanje različitih vrsta račića koji su kukašima međudomadari. Neke od determiniranih vrsta (P. laevis, A. lucii i A. anguillae) prihvaćeni su bioindikatori teških metala te se u budućnosti istraživanja akumulacije metala u njima mogu iskoristiti u programima ispitivanja zagađenosti rijeka koje naseljuju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Biologija, Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Projekti:
098-0982934-2752 - Patologija organizama iz voda u odnosu na zagađivala i akvakulturu (Kapetanović, Damir, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Veterinarski fakultet, Zagreb,
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb
Profili:
Emil Gjurčević
(autor)
Damir Valić
(autor)
Irena Vardić Smrzlić
(autor)
Damir Kapetanović
(autor)
Zlatica Teskeredžić
(autor)
Emin Teskeredžić
(autor)