Naslov
Primjena infracrvene termografije i termogravimetrijske metode u istraživanju činitelja zapaljenja drvnih čestica
(The implementation of infrared thermography and thermogravimetric methods in the research of factors on the ignition of wood particles)

Autori
Jug, Matija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.05

Godina
2014

Stranica
IV + 131

Mentor
Beljo Lučić, Ružica ; Boras, Ivanka

Ključne riječi
IC termografija; zapaljivost drvnih čestica; TG analiza; zatupljenost oštrice
(IC thermography; flammability of wood particles; TG analysis; blunting the blade)

Sažetak
U radu su analizirani utjecajni činitelji na zapaljenje drvnih čestica pri mehaničkoj obradi drva. Primjenom infracrvene (IC) termografije mjerena je temperatura na alatu, odvojenim drvnim česticama i obrađivanoj površini pri mehaničkoj obradi uzoraka hrastovine i bukovine sa sadržajem vode 8 - 12 % i sadržajem vode većim od 30 %. Istražen je utjecaj vrste drva, sadržaja vode u drvu, posmične brzine i zatupljenosti oštrice alata na zagrijavanje promatranih mjernih mjesta tijekom piljenja kružnom pilom. Najveća temperatura pri piljenju uzoraka hrastovine i bukovine izmjerena je pri piljenju uzoraka bukovine sa sadržajem vode 8 - 12 % pri posmičnoj brzini 2 m/min i iznosila je 239, 30 °C u zoni propiljka. Termogravimetrijskom analizom određene su temperature zapaljenja drvnih čestica u ovisnosti o vrsti drva, sadržaju vode i posmičnoj brzini pri kojoj su nastale drvne čestice. Piroliza svih uzoraka počinje u temperaturnom intervalu od 200 do 230 °C. Hemiceluloza propada već na temperaturi od 318, 16 °C u uzorcima hrastovine sa sadržajem vode većim od 30 % i na 337, 69 °C u uzorcima bukovine sa sadržajem vode 8-12 %. Konačna temperatura pirolize uzoraka iznosila je od 459, 62 °C za uzorke bukovine sa sadržajem vode 8 - 12 % te do 579, 81 °C za uzorke hrastovine sa sadržajem vode 8 - 12 %, pri čemu uzorak u potpunosti izgori. Oštrica lista pile više se zatupljuje pri piljenju hrastovine i bukovine sa sadržajem vode 8 - 12 % nego na istim uzorcima sa sadržajem vode većim od 30 %. Najveći radijus oštrice od 15, 95 μm izmjeren je na listu kružne pile nakon piljenja uzoraka bukovine sa sadržajem vode 8 - 12 %, a najmanji radijus oštrice izmjeren je pri piljenju uzoraka hrastovine sa sadržajem vode većim od 30 % te je iznosio 6, 27 μm. Pri manjoj posmičnoj brzini oštrica alata jače se zatupljuje, što je u skladu s temperaturom oštrice pri jednakoj posmičnoj brzini. Za jednako trošenje oštrica potrebno je obaviti točno oštrenje svih oštrica. Analizom i usporedbom dobivenih rezultata detaljno je obrazložena primjena IC termografije u istraživanju zapaljenja drvnih čestica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Drvna tehnologija

POVEZANOST RADA