Naslov
Neki srednjovjekovni statuti o životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (II. dio)
(Some medieval statutes about animals and animal products (part II.))

Autori
Džaja, Petar ; Severin, Krešimir ; Agičić, Damir ; Džaja, Ana ; Grabarević, Željko

Izvornik
Veterinarska stanica (0350-7149) 45 (2014), 6; 425-436

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
srednjovjekovni statutu; životinje; proizvodi životinjskog podrijetla
(medieval statutes; animals; animal products)

Sažetak
Istraživano srednjovjekovno zakonodavstvo veliku pažnju poklanja štetama koje su počinile životinje u vinogradu, žitu, livadama i na drugim mjestima propisujući njihovu procjenu, rok prijave za odštetu te sankcije prema životinjama, odnosno njihovim vlasnicima. Strogo određuju mjesto slobodnog kretanja životinja te posjedovanje maksimalnog broja životinja. Prema nekim statutima bile su dovoljne samo pretpostavke počinjenja i nastanka štete, bez pravih dokaza da bi se šteta platila (Statut bračke komune 1305., i Rapski statut 1328.). Osim što je veličina naknade štete bez stvarnog dokazivanja ovisila o vrsti životinje koja ju je počinila, neke životinjske vrste bile su oslobođene pojedinih krivica. Veličina naknade štete prosuđivala se različito, ovisno je li ista nastala danju ili noću te je li bilo povika ili ne. Lastovski statut (1310.) propisivao je da se za krađu ovaca i koza plaćala četverostruka šteta, a za krađu krava dvostruka plus kazna. Ako je na kaznu bio osuđen stranac pa nije imao otkud platiti tu kaznu odsijecala su mu se 2 prsta desne ruke palac i dopalac. Prema Zakonu grada Kastva (1400.) plaćala se dvostruka vrijednost učinjene štete, prema Mošćeničkom zakonu (1483.) šesterostruka, Lepriničkom dvostruka, odnosno šesterostruka ovisno je li ista nastala danju ili noću. Za krađu nekih životinja u nekim statutima bila je propisana i smrtna kazna. Prema Korčulanskom statutu ranjavanje ili onesposobljavanje tuđih konja ili volova kažnjavalo se odsijecanjem desne ruke, u slučaju da su bile dvije životinje odsijecala se desna ruka i noga, a ako je šteta počinjena na 3 i više volova ili konja propisivala se smrtna kazna-vješanjem. Prema Statutu rapske komune ako počinitelj učinjene P. Džaja , K. Severin , D. Agičić, ANA DŽAJA i Ž. Grabarevi ć VETERINARSKA STANICA 45 (6), 425-436, 2014. 436 štete nije imao novac da nadoknadi štetu ni imovinom kažnjavao se smrću. Krčki statut je prvu krađu nadoknađivao novcem, drugu dvostrukim iznosom novca, a treću smrtnom kaznom. Zakon grada Kastva je za krađu konja ili volova propisivao smrtnu kaznu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA