Pregled bibliografske jedinice broj: 738480
INDIVIDUALNI I OBITELJSKI ČIMBENICI RAZUMIJEVANJA TEORIJE UMA U DJECE PREDŠKOLSKE DOBI
INDIVIDUALNI I OBITELJSKI ČIMBENICI RAZUMIJEVANJA TEORIJE UMA U DJECE PREDŠKOLSKE DOBI // Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 2 (2014), 43-60 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 738480 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
INDIVIDUALNI I OBITELJSKI ČIMBENICI RAZUMIJEVANJA TEORIJE UMA U DJECE PREDŠKOLSKE DOBI
(INDIVIDUAL AND FAMILY FACTORS OF THEORY OF MIND UNDERSTANDING AMONG PRESCHOOL CHILDREN)
Autori
Zrinščak, Iva ; Šimleša, Sanja ; Kuterovac Jagodić, Gordana
Izvornik
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 2
(2014);
43-60
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
teorija uma; prepoznavanje emocija; inteligencija; obiteljsko okruženje
(theory of mind; emotion recognition; intelligence; family background)
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati dobne i spolne razlike u prepoznavanju emocija i razumijevanju teorije uma predškolske djece, kao i doprinos nekih djetetovih individualnih i obiteljskih varijabli u objašnjenju individualnih razlika u razumijevanju teorije uma. U istraživanju je sudjelovalo 150 djece (75 djevojčica, 75 dječaka), u dobi od 48 do 68 mjeseci. Razumijevanje teorije uma je ispitano podljestvicom Teorije uma NEPSY-II baterije testova, prepoznavanje emocija podljestvicom Prepoznavanja emocija NEPSY-II baterije testova, a kognitivni status Testom rezoniranja matrica. Rezultati ANOVA-e 3 (dob) x 2 (spol) su pokazali da su najstarija djeca (62-68 mjeseci) značajno uspješnija u razumijevanju teorije uma u odnosu na srednju (55-61 mjesec) i najmlađu dobnu skupinu (48-54 mjeseca), dok spolne razlike nisu utvrđene. Utvrđene su dobne razlike između sve tri skupine u uspješnosti prepoznavanja emocija (starija djeca ujedno i bolje razumiju emocije) i spolne razlike u korist djevojčica. Hijerarhijskom regresijskom analizom ispitan je doprinos individualnih faktora djeteta (kognitivni status i prepoznavanje emocija) te obiteljskih faktora (stupanj obrazovanja roditelja) u objašnjenju varijance rezultata na podljestvici Teorije uma. Za razumijevanje teorije uma prediktivni su kognitivni status (mjera neverbalne inteligencije), prepoznavanje emocija i obrazovanje roditelja. Djeca koja postižu više rezultate na testu neverbalne inteligencije i testu prepoznavanja emocija te djeca roditelja s višim stupnjem obrazovanja pokazuju bolje razumijevanje teorije uma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
013-1081870-2627 - Kognitivni i jezični razvoj u djece s neurorazvojnim rizikom (Ljubešić, Marta, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus