Naslov
Aktivnost hipotalamo-hipofizno-adrenalne osi, metabolički sindrom i tjelesni komorbiditet u shizofreniji i depresiji
(The activity of the hypothalamic-pituitary- adrenal axis, metabolic syndrome and physical comorbidity in schizophrenia and depression)

Autori
Lasić, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Mostar, Bosna i Hercegovina

Datum
04.04

Godina
2014

Stranica
105

Mentor
Jakovlljević, Miro

Neposredni voditelj
Polašek, Ozren

Ključne riječi
hipotalamo-hipofizno-adrenalna os; metabolički sindrom; tjelesni komorbiditet; shizofrenija; depresija
(hypothalamic-pituitary-adrenal axis; metabolic syndrome; physical comorbidity; schizophrenia; depression)

Sažetak
Jedan od najvećih znanstvenih i kliničkih izazova moderne psihijatrije je komorbiditet tjelesnih i psihičkih bolesti, stoga je i predmet ovog istraživanja. Etiopatogenetski čimbenik koji povezuje shizofreniju, depresiju i metabolički sindrom je poremećena aktivnost osi hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda. Ciljevi istraživanja bili su istražiti učestalost, sličnosti i razlike u tjelesnom komorbiditetu između shizofrenih i depresivnih bolesnika, istražiti koncentracije ACTH, kortizola, C-reaktivnog proteina (CRP) i inhibitora plazminogenskog aktivatora-1 (PAI-1) u krvi, te pojavnost metaboličkog sindroma i pojedinih njegovih sastavnica kod skupine bolesnika oboljelih od shizofrenije, bolesnika oboljelih od depresije i kontrolne skupine. Provedeno istraživanje presječna je studija na uzorku od ukupno 124 bolesnika, od kojih 62 s dijagnozom shizofrenije sukladno MKB-10 i 62 bolesnika s dijagnozom Povratnog depresivnog poremećaja sukladno MKB-10 liječenih u hospitalnim uvjetima u Klinici za psihijatriju KBC Split od studenog 2011 god. do svibnja 2012 god. Kontrolnu skupinu u istraživanju sačinjavaju ispitanici uključeni u projekt 10 001 Dalmatinac, koji se provodi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Usporedba komorbiditeta između dvije istraživane i kontrolnom skupinom ukazala je na postojanje statistički značajno veće učestalosti dijabetesa tipa 2 i bolesti probavnog sustava među bolesnicima s depresijom i sugestivne razlike za bolesti štitnjače. Kod shizofrenih bolesnika smo hipertenziju dijagnosticirali kod 9, 7% bolesnika, dijabetes 11, 3%, bolesti štitnjače kod 3, 2% bolesnika, bolesti probavnog sustava kod 9, 7%, bolesti pluća kod 2, 4%, a tumore kod 6, 5% oboljelih od shizofrenije što daje ukupni komorbiditet od 19, 4% kod shizofrenih bolesnika prosječne životne dobi od 42 godine. Kod depresivnih hipertenziju smo dijagnosticirali kod 29, 0% ispitanika, dijabetes 24, 2%, bolesti štitnjače kod 11, 3% bolesnika, bolesti probavnog sustava kod 21, 0%, bolesti pluća kod 6, 5%, a tumore kod 12, 9% oboljelih od depresije što daje ukupni komorbiditet od 40, 3% kod depresivnih bolesnika prosječne životne dobi od 55 godina. Rezultati istraživanja ukazuju na usporedive prevalencije MS u skupini shizofrenih i depresivnih bolesnika. Pojavnost metaboličkog sindroma prema NCEP- ATPIII kriterijima iznosila je 56, 5% među shizofrenima, 53, 2% među depresivnima i 32, 3% među kontrolama, na razini cijelog uzorka pojavnost je pokazala statistički značajan rezultat (P=0, 002). Detaljnija analiza sastavnica MS-a ukazala je na postojanje statistički značajnih razlika za svih pet sastavnica. Promatrajući parametre aktivnosti HHA osi skupina depresivnih iskazala je veću razinu jutarnjeg i večernjeg kortizola u odnosu na skupinu shizofrenih bolesnika, međutim skupina shizofrenih bolesnika pokazala je dinamički promatrano veću dnevnu oscilaciju u odnosu na skupinu depresivnih bolesnika. Bolesnici sa i bez metaboličkog sindroma razlikovali su se u razinama PAI-1 bez obzira na dijagnozu (depresivni ili shizofreni). Komorbiditet je u psihijatrijskih bolesnika prije pravilo nego iznimka stoga su potrebna daljnja istraživanja, a naročito je bitna pozornost u svakodnevnom kliničkom radu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA