Naslov
Utjecaj obnovljivih izvora energije na okoliš
(Impact of renewable energy on environment)

Autori
Lovrić, Dražen ; Lovrić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
IX. Susret mladih kemijskih inženjera, Nove tehnologije i transfer znanja / Sanja Martinez - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2012

ISBN
978-953-6894-45-1

Skup
IX. Susret mladih kemijskih inženjera

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.02.2012. - 17.02.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
okoliš; obnovljivi izvori energije
(environment; renewable energy sources)

Sažetak
Suočena s velikom nestabilnošću cijena energenata i energije, Vlada RH donijela je krajem listopada 2009. godine novu Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske (RH, NN 130/09). Novom Strategijom definiran je razvoj energetskog sektora RH do kraja 2020. godine koja će hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu omogućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom. U svrhu dugoročnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, odnosno ispunjenja Kyotskim protokolom preuzetog cilja, RH se obvezala značajnije koristiti obnovljive izvore energije. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji električne energije do kraja 2020. godine mora dosegnuti udio od 35%. Uvažavajući trenutno dostupne tehnologije i komparativno-geografske prednosti RH, za ostvarenje zacrtanog cilja na raspolaganju su slijedeći značajniji obnovljivi izvori energije: hidroelektrane, vjetroelektrane, sunčeve elektrane i elektrane na biomasu. Primjena obnovljivih izvora energije, u stanju trenutnog tehnološkog razvoja, ne može u cijelosti isključiti „konvencionalne“ izvore energije i ne može u cijelosti izbjeći štetne utjecaje na okoliš. Iako je Sunčeva svjetlost obnovljivi izvor energije još barem 4 milijarde godine, tehnologija izrade fotonaponskih panela i njihovo zbrinjavanje zasigurno nije obnovljiv proces. Postupci dobivanja anorganskih sirovina i metala potrebnih za izgradnju vjetroelektrana i hidroelektrana nisu obnovljivi procesi, kao niti utjecaji vjetroelektrana na prirodu, odnosno hidroelektrana na okoliš (stvaranje umjetnih jezera, barijera za sediment i ribe). Također, period ekploatacije vjetroelektrana i sunčevih elektrana je značajno manji od razdoblja eksploatacije konvencionalnih elektrana. Zamjena svih konvencionalnih s obnovljivim izvorima energije na svjetskoj razini, zahtjevala bi izgradnju 3, 8 milijuna vjetroelektrana, 900 velikih hidroelektrana, 1, 7 milijardi fotonaponskih sustava itd. Iako još uvijek nije otkriven oblik energije koji je u cijelosti „zelen“ i obnovljiv, a i krajnje je upitno da će se takav izvor energije ikad naći, ono što postojeće obnovljive izvore energije čini prihvatljivijima za okoliš je njihov manji utjecaj na klimatske promjene. Primjena samo obnovljivih izvora energije, a bez provedbe komplementarnih mjera poput smanjenja potrošnje energije i pravednije raspodjele u svijetu dostupnih ruda i fosilnih goriva, neće postići željene rezultate potrebne za smanjenje klimatskih promjena.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA