Pregled bibliografske jedinice broj: 736978
Kamov (Zašto ga Matoš nije volio?) ; Geneza jednog odnosa
Kamov (Zašto ga Matoš nije volio?) ; Geneza jednog odnosa // Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVI. Matoš i Kamov: paradigme prijeloma / Cvijeta Pavlović ; Vinka Glunčić-Bužančić ; Andrea Meyer-Fraatz (ur.).
Split : Zagreb: Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2014. str. 13-25 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 736978 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kamov (Zašto ga Matoš nije volio?) ; Geneza jednog odnosa
(Kamov (why did Matoš not like him?) ; Genesis of a realtionship)
Autori
Bošković, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVI. Matoš i Kamov: paradigme prijeloma
/ Cvijeta Pavlović ; Vinka Glunčić-Bužančić ; Andrea Meyer-Fraatz - Split : Zagreb : Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2014, 13-25
ISBN
978-953-163-406-9
Skup
Komparativna povijest hrvatske književnsozi
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 20.03.2014. - 21.03.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Matoš; Kamov; Lirika lizanja i poezija pljucanja; diskurs tradicije; dekonstrukcija autoriteta
(Matoš; Kamov; discourse of tradition; deconstruction of autority)
Sažetak
Prekriveno tajnom prerane smrti i aurom pjesnika prokletnika, književno djelo Janka Polića Kamova sve više poprima koordinate kanonizirana autora hrvatske književnosti. Pedesetak godina nekritičke šutnje i (oktroirana) zaborava posljednjih je desetljeća nadomjestio povećani interes i za pisca i za djelo, što je rezultiralo ne samo pojavom sabranih djela, nego i nekolicine pojedinačnih kritičkih izdanja, dramskih predstava i slično. Pridoda li se navedenome još i činjenica da se pojavilo i nekoliko relevantnih monografskih studija (Popović, Sabljak, Gašparović, Petrač, Urem…) i književno-kritičkih interpretacija, prevrednovanje autorove uloge i mjesta u književnoj povijesti nametnulo se kao imperativ književnoj znanosti. Poglavito jer rehabilitacija Kamovljeva imena i djela umnogome proširuje obzore hrvatske književnosti na razmeđu stoljeća i pridonosi reljefnosti njezina izraza. U radu se razmatra geneza odnosa dvaju paradigmatskih imena moderne hrvatske književnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
