Pregled bibliografske jedinice broj: 736544
Hrvatski film između nacionalizirane i nacionalne kinematografije
Hrvatski film između nacionalizirane i nacionalne kinematografije // Hrvatska na prvi pogled: udžbenik hrvatske kulture / Udier, Sanda Lucija (ur.).
Zagreb: FF Press ; Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik, 2014. str. 299-335
CROSBI ID: 736544 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatski film između nacionalizirane i nacionalne kinematografije
(Croatian Film Between Nationalised and National Cinema)
Autori
Šakić, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Hrvatska na prvi pogled: udžbenik hrvatske kulture
Urednik/ci
Udier, Sanda Lucija
Izdavač
FF Press ; Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik
Grad
Zagreb
Godina
2014
Raspon stranica
299-335
ISBN
978-953-175-514-6
Ključne riječi
hrvatska kinematografija, nacionalna kinematografija, povijesni pregled, jugoslavenska kinematografija
(Croatian cinema, Yugoslav cinema, national cinema, history)
Sažetak
U tekstu se donosi pregled povijesti kinematografije u Hrvatskoj od prvih filmskih projekcija u Zagrebu 1896. do 2010-ih, kada hrvatska kinematografija konačno djeluje kao tzv. nacionalna kinematografija integrirana u europske filmske koprodukcijske tokove. S obzirom na nemogućnost komercijalnoga održanja hrvatske kinematografije kao tzv. male kinematografije, prije svega s obzirom na nedostatno veliko tržište, u članku se ističe da hrvatska kinematografija otpočetka, kao pasivni recipijent prije svega američkoga i zapadnoga filma, razvija dva od tri segmenta kinematografskoga sustava, distribuciju i prikazivalaštvo, ali ne i filmsku proizvodnju. Kontinuirana, profesionalna filmska proizvodnja u Hrvatskoj započela je tek s totalitarnim režimima, nacionalsocijalističkim u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (1941. – 1945.) i poratnoj komunističkoj Jugoslaviji (nakon 1945.), koji su koristili film prije svega kao ideološki aparat države. U članku se razmatraju stilske tendencije, produkcijske mijene i navode najistaknutiji filmski redatelji i filmovi u periodu prave povijesti, nakon 1941.: klasičnoga narativnog stila 1950-ih, modernističkoga, autorskoga filma 1960-ih, političkoga modernizma 1970-ih, postmodernističkih i žanrovskih tendencija 1980-ih i 1990-ih. Ističe se da od 1960-ih kinematografija u Hrvatskoj funkcionira kao karakteristična europska autorska kinematografija koja prvo djeluje u nadnacionalnome kontekstu jugoslavenske kinematografije, a danas – kao tipična nacionalna kinematografija – u kontekstu europske kinematografije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti