Naslov
Neurokognitivni poremećaji u DSM-5
(Neurocognitive disorders in DSM-5)

Autori
Presečki, Paola ; Filipčić, Igor ; Arbanas, Goran ; Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka - 6. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem / Jukić, Vlado - Zagreb : Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2014, 143-144

Skup
6. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.10.2014. - 11.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
neurokognitivni poremećaji; delirij; veliki neurokognitivni poremećaj; blagi neurokognitivni poremećaj; podtipovi
(neurocognitive disorders; delirium; major neurocognitive disorder; mild neurocognitive disorder; subtypes)

Sažetak
DSM-IV kategoriju „delirij, demencija, amnestički i drugi kognitivni poremećaji" u DSM-5 zamijenila je kategorija„neurokognitivni poremećaji" koja obuhvaća skupinu poremećaja čija je glavna karakteristika stečeni klinički deficit u kognitivnoj funkciji uz smanjenje ranije dostignute razine funkcioniranja. Kategorija „neurokognitivni poremećaji" dijeli se u tri cjeline: delirij, veliki neurokognitivni poremećaj, blagi neurokognitivni poremećaj. Delirij se prema DSM-5 dijagnosticira na temelju smetnje pažnje i svijesti (smetnje svijesti u DSM-IV) uz prisutnost neke dodatne smetnje kognicije, nastaje tijekom kratkog vremenskog razdoblja radi intoksikacije psihoaktivnom tvari/lijekom, zbog sindroma sustezanja od psihoaktivne tvari/lijeka ili zbog drugog, zdravstvenog stanja i ove se smetnje ne mogu objasniti nekim drugim neurorazvojnim poremećajem koji je od ranije prisutan ili je u razvoju. Veliki i blagi neurokognitivni poremećaji mogu biti razvrstani u etiološke podtipove (Aizheimefova bolest, degeneracija frontotemporalnog režnja, bolest Lewyjevih tjeiesaca, nanulama bolest, traumatska ozljeda mozga, uzimanje psihoaktivnetvari/lijeka, infekcija HlV-om, Prionska bolest, Parkinsonova bolest, Huntingtonova bolest, zbog drugog zdravstvenog stanja, višestruke etiologije, nespecificiran). Veliki neurokognitivm poremećaj u DSM-5 jednim je djelom zamijenio naziv demencija premda ne isključuje korištenje naziva demencija, posebice unutar etioloških podtipova u kojima je on uobičajen (degenerativne demencije kod osoba starije životne dobi). Prema DSM-5 naziv velikog neurokognitivnogporemećaja primjereniji je od naziva demencija kod osoba sa značajnim oštećenjem koje može biti u samo jednoj kognitivnoj domeni („Amnestički poremećaj" u DSM-IV), a koji se u DSM-5 dijagnosticira kao veliki neurokognitivni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja (deficit tiamina povezan s ovisnošću o alkoholu, hipoksija, infarkt, encefalitis...). Naziv neurokognitivni poremećaj ima prednost i kod osoba mlađe životne dobi kod kojih je došlo do oštećenja kognitivnog funkcioniranja nakon, primjerice, traumatske ozljede mozga ili HIV infekcije. Dok su za dijagnozu velikog neurokognitivnog poremećaja potrebni dokazi o značajno smanjenoj kogniciji u odnosu na ranije u jednoj ili više kognitivnih domena uz nemogućnost neovisnog obavljanja svakodnevnih aktivnosti, za dijagnozu blagog neurokognitivnog poremećaja treba biti prisutna umjereno smanjena kognicija u odnosu na ranije u jednoj ili više kognitivnih domena koji ne ometaju neovisnost u svakodnevnim aktivnostima, ali prilikom kojih je potreban povećan napor, prilagodba ili kompenzacijske strategije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA