Pregled bibliografske jedinice broj: 735740
"Judi imaju dušu, a živine paru"? Neljudska životinja u Šegedinovu romanu Djeca božja
"Judi imaju dušu, a živine paru"? Neljudska životinja u Šegedinovu romanu Djeca božja // Dani Petra Šegedina. Metafizička obilježja Šegedinove proze. Zbornik radova V. znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem (Korčula, 13. - 15. rujna 2013.) / Jelčić, Dubravko (ur.).
Zagreb: Grad Korčula, 2014. str. 57-68 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 735740 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Judi imaju dušu, a živine paru"? Neljudska životinja u Šegedinovu romanu Djeca božja
("People possess soul, while animals possess vapor"? Nonhuman animal in Šegedin's novel God's Children)
Autori
Batinić, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dani Petra Šegedina. Metafizička obilježja Šegedinove proze. Zbornik radova V. znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem (Korčula, 13. - 15. rujna 2013.)
/ Jelčić, Dubravko - Zagreb : Grad Korčula, 2014, 57-68
ISBN
978-953-268-029-4
Skup
Dani Petra Šegedina
Mjesto i datum
Korčula, Hrvatska, 13.09.2013. - 15.09.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Petar Šegedin; Djeca božja; metafizika; neljudska životinja i duša; animalistika
(Petar Šegedin; Djeca božja; metaphysics; nonhuman animal and soul; animal studies)
Sažetak
Životinjska pojavnost u Šegedinovu romanu Djeca božja najava je autorova bavljenja egzistencijalističkim temama, posebice moralnim i etičkim dvojbama u vezi s ljudsko-životinjskim odnosima. Tematiziranje religiozno-filozofskog pitanja života i smrti promatrano kroz prizmu suodnosa čovjeka i ostalih vrsta trajna je Šegedinova preokupacija koju možemo iščitati iz mnogih njegovih proznih, autobiografskih, putopisnih i esejističkih djela. Neljudska životinja u ovom romanu postoji na tri razine: “stvarne” životinje u naraciji, životinje u jeziku i imaginaciji te, na trećoj, metafizičkoj razini, na kojoj se autor bavi božanskim životom životinja i pitanjem životinjske duše. U dijaloškim dionicama romana, kao i putem toka svijesti pojedinih likova, Šegedin propituje ispravnost kršćanskog antropocentrizma. Kršćanstvo je u velikoj mjeri ravnodušno prema prirodi i životinjama, a počiva na stavu o čovjeku stvorenom prema Božjem liku koji ima pravo raspolaganja svim ostalim stvorenjima – nerazumnim životinjama. Međutim, kao što je još u 18. stoljeću istaknuo engleski pravnik i filozof Jeremy Bentham, o životinjama se ne bi trebalo promišljati u kontekstu razuma ili (ne)sposobnosti govora, nego je glavno pitanje koje si trebamo postaviti mogu li patiti, što je ujedno i jedno od neizbježnih teoloških pitanja. Naime, ako je patnja posljedica grijeha, zašto onda pate životinje koje su nevine? U tom smislu Šegedin u ovome romanu problematizira pitanje može li čovjek uistinu biti slobodan u životu koji živi od drugog života, što je temelj općeg zakona opstanka. Polazeći od nedjeljivosti čovjeka od prirode, traga za odgovorom gdje je mjesto neljudskih životinja u metafizičkom poretku, ali i u našem, za neljude uglavnom brutalnom svijetu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-0000000-2544 - Od građe do analize. Nepoznati i zaboravljeni hrvatski pisci XIX. i XX. stoljeća (Jelčić, Antun-Dubravko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Ana Batinić
(autor)