Naslov
Možemo li smanjiti rizik nastanka demencije
(Can we reduce the risk for dementia)

Autori
Mimica, Ninoslav ; Presečki, Paola ; Sušac, Jelena ; Kalinić, Dubravka ; Solenički, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Neurologia Croatica 63 (Suppl. 2) - Abstracts of the Croatian Congress on Alzheimer’s Disease (CROCAD-14) with International Participation / Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav - Zagreb : Denona, 2014, 91-91

Skup
Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem (CROCAD-14)

Mjesto i datum
Brela, Hrvatska, 01.10.2014. - 04.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Alzheimerova bolest; etiologija bolesti; rizični čimbenici; druge bolesti; prevencija
(Alzheimer's disease; disease etiology; risk factors; other diseases; prevention)

Sažetak
Alzheimerova bolest (AB) predstavlja najčešći uzrok demencije. S obzirom da još uvijek nemamo lijek koji bi AB mogao izliječiti, puno pozornosti se posvećuje identifikaciji čimbenika rizika za nastanak demencije. Za razliku od faktora rizika u nastanku demencije na koje ne možemo utjecati, kao što su to genetska mutacija, koja je na sreću rijetka i odgovorna je za manje od 5% ukupnih slučajeva AB, postoje i oni rizični faktori na koje ne želimo utjecati kao što je to dugovječnost. Naime, nesumnjivo rizik obolijevanja od AB raste nakon 65 godine života i gotovo dosiže 50%, u onih starijih od 85 godina. No, na sreću, postoji više rizika na koje se može utjecati. Primijećeno je da osobe koje su imale težu povredu glave, poglavito ako su pri tom ostali i bez svijesti, češće razviju AB - stoga nošenje zaštitne kacige i vezivanje pojasa u automobilu je protektivno glede AB. Nedavno učinjena studija potvrdila je da oboljeli od dijabetesa (posebno tipa 2), a stariji od 60 godina, dvostruko češće razviju AB. Smatra se da 80%-osoba s AB također boluje i od kardiovaskularnih bolesti, a visoki kolesterol se smatra rizičnim faktorom, pa je i to razlog zašto su mnogim osobama kod kojih je dijagnosticirana AB propisani statini. Visoki krvni tlak također pogoduje nastanku AB, ali i svi drugi rizici za nastanak srčanih bolesti (kao što je loša prehrana, nedostatna fizička aktivnost). Prototip zdrave ishrane predstavlja mediteranska prehrana (riba, maslinovo ulje, cjelovite žitarice, crveno i ljubičasto voće i povrće, orašasti plodovi). Sve je više dokaza koji upućuju da je baš zdravi stil života, koji podrazumijeva mediteransku prehranu, umjerenu fizičku aktivnost (na pr. hodanje), socijalnu interakciju, uz nepušenje, izbjegavanje ozljeda, visokog šećera i kolesterola, od presudnog značaja za smanjenje rizika nastanka demencije odnosno AB. Pridržavajući se jednostavnog postulata „što je zdravo za srce zdravo je i za mozak", možemo znatno smanjiti rizik razbolijevanja od demencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

Napomena
Indexed / Abstracted in: SCOPUS

POVEZANOST RADA