Naslov
Motivacija za učenje matematike kod budućih učitelja razredne nastave
(Teacher education students' motivation for learning mathematics)

Autori
Rovan, Daria ; Trupčević, Goran ; Glasnović-Gracin, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
2. Dani obrazovnih znanosti - Uloga istraživanja u obrazovnim promjenama: Program i sažeci radova / Marušić, Iris - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2014, 62-63

ISBN
978-953-6218-62-2

Skup
2. Dani obrazovnih znanosti "Uloga istraživanja u obrazovnim promjenama"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.10.2014. - 17.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
učenje matematike; motivacija; samoefikasnost; subjektivna vrijednost
(mathematics education; motivation; self-efficacy; subjective value)

Sažetak
Među brojnim teorijskim okvirima koji nastoje objasniti ulogu koju motivacija ima u procesu učenja, teorija očekivanja i vrijednosti (Eccles i Wigfield, 2000) ističe se kao jedan od najvažnijih pristupa istraživanju motivacijskih procesa. Općenito gledano, ova teorija pokušava objasniti kako pojedinci biraju aktivnosti kojim se bave i kakav uspjeh u njima postižu. Iako ovaj model uključuje brojne čimbenike, pretpostavlja se da na ponašanje u akademskim situacijama najviše utječu upravo očekivanja uspjeha i vrijednost zadatka. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati motivaciju za učenje matematike kod budućih učitelja razredne nastave u skladu s postavkama teorije očekivanja i vrijednosti. Pritom smo željeli ispitati u kolikoj su mjeri motivacijska uvjerenja koja studenti formiraju tijekom studija povezana s njihovim prethodnim iskustvima s matematikom (vrsta srednjoškolskog programa, razina položene mature, predznanje iz matematike, epistemička uvjerenja te ciljevi postignuća koje su imali tijekom srednje škole). Također smo željeli utvrditi kako su prethodna iskustva s matematikom, kao i aktualna motivacijska uvjerenja povezana s spremnošću studenata za ulaganje truda u učenje matematike te matematičkom anksioznošću. U istraživanju je sudjelovalo 470 studenata prve i treće godine učiteljskog studija koji su rješavali test znanja matematike te ispunili skale za mjerenje matematičke samoefikasnosti, vrijednosti, ciljeva postignuća, epistemičkih uvjerenja, ulaganja truda te matematičke anksioznosti. Prikupljeni su i osnovni demografski podaci o sudionicima te podaci o prethodnom i aktualnom postignuću u matematici. Hijerarhijske regresijske analize pokazale su da su razina položene mature, epistemička uvjerenja te ciljevi postignuća važni prediktori matematičke samoefikasnosti, kao i vrijednosti koju studenti pridaju matematici. Vrijednost matematike je, uz ciljeve postignuća, značajan prediktor spremnosti za ulaganje truda u učenje matematike te matematičke anksioznosti. Dobiveni rezultati potvrđuju temeljne postavke teorije očekivanja i vrijednosti te upućuju da je trenutna motivacija za učenje matematike kod studenata učiteljskog studija značajno povezana s njihovim prethodnim iskustvima s matematikom, kao i s nekim obrazovnim ishodima. Posebno se ističe uloga subjektivne procjene vrijednosti što ima važne implikacije za planiranje kvalitetnog poučavanja koje bi osim na razvoj matematičkih kompetencija, bilo usmjereno i na razvoj različitih aspekata uvjerenja o vrijednosti znanja iz matematike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Matematika, Psihologija

POVEZANOST RADA