Naslov
Aritmogena epilepsija - jednostavni parcijalni napadaji s kardijalnim simptomima
(Arrhytmogenic epilepsy – simple partial seizures with cardiac symptoms)

Autori
Lujić, Lucija ; Batinica, Maja ; Đuranović, Vlasta ; Gojmerac, Tomislav ; Krakar, Goran ; Lončar, Lana ; Đaković, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Neurologia Croatica 2014 ; 63(Suppl.3):22(37)XI. hrvatski simpozij o epilepsiji, Osijek, 6.-9. studenog 2014. / - , 2014

Skup
XI. hrvatski simpozij o epilepsiji, Osijek, 6.-9. studenog 2014.

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.11.2014. - 09.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
aritmogena epilepsija; parcijalni napadaji; kardijalni simptomi
(partial epilepsy; arrhytmogenic epilepsy; cardial symptoms)

Sažetak
UVOD: Epileptički napadaji mogu biti praćeni i/ili kao klinički izražaj imati kardiovaskularne, gastrointestinalne, pulmološke, pupilarne i kutane manifestacije. Ovi simptomi i znaci pojavljuju se pre-iktalno, iktalno i postiktalno. Abnormalna neuronalna električna aktivnost koja se manifestira napadajima može zahvatiti centralne centre regulacije autonomnog živčanog sustava, u koje su uključeni orbitofrontalni korteks, hipokampus, amigdala, girus cinguli i hipotalamus, i biti vitalno ugrožavajuća (engl. sudden unexpected death in epilepsy - SUDEP). Autonomna epilepsija je posljedica žarišnog epileptogenog izbijanja u inicijalno ili sekundarno zahvaćenim strukturama centralne autonomne mreže. Tipične kardiovaskularne autonomne manifestacije su bol u prsištu, promjene srčanog ritma i/ili frekvencije te krvnog tlaka. U EKG-u, najčešće su promjene ST- spojnice (depresija i elevacija), te inverzija T- vala. Iktalni simptomi ograničeni samo na autonomni živčani sustav predstavljaju dijagnostičke poteškoće. Lakše ih prepoznajemo kao popratne iktalne karakteristike ako su povezani s konvulzijama ili poremećajem svijesti. PACIJENTI I METODE: Prikazujemo 6 djece (2 muške i 4 ženske), u dobi 5 do 15 godina koja nisu imala poremećaja svijesti niti konvulzija. Troje djece je imalo bol u prsištu, u dvoje je tijekom preoperativne pripreme utvrđen poremećaj srčanog ritma, bez drugih simptoma, a jedno dijete je imalo paroksizmalnu supraventrikularnu tahiaritmiju (SVT). Sva djeca su imala ehokardiografski nalaz strukturno zdravog srca i epileptogeno promijenjen EEG. Jedno dijete s prekordijalnom boli i u EKG-u pojedinačnim SVES i jedno sa SVT su imali tek manje paroksizmalno dizritmički promijenjen EEG te nisu dobili antiepileptičku terapiju. Dvoje djece je tijekom 24-satnog EKG-a imalo VES, jedno SVES, a jedno s prekorijalnom boli lutanje centra vodiča ; dvoje djece je imao žarišno, a dvoje i žarišno i generalizirano promijenjen EEG. Troje je dobivalo samo antiepileptičku terapiju (valproat i/ili lamotrigin), a jedno i antiepileptičku (lamotrigin) i antiaritmičku (propranol) terapiju. Troje djece više ne uzima antiepileptičku terapiju zato što je došlo do normalizacije EEG zapisa. Kod jednog djeteta, nakon normalizacije EEG zapisa u EEG-u nakon parcijalne deprivacije spavanja registrirana je epileptogena aktivnost, a terapija je nastavljena. Kod svih četvero djece došlo je do značajnog poboljšanja 24-satnog EKG zapisa. Nisu imali ni kardijalnih simptoma. ZAKLJUČAK: Opisane kliničke smetnje, promjene EKG-a i EEG-a kod naših pacijenata klasificirali smo u jednostavne parcijalne napadaje s autonomnim, kardijalnim simptomima. Svjesnost o različitim autonomnim manifestacijama epilepsije će pospješiti dijagnosticiranje epilepsije, te primjereno i učinkovito liječenje tih pacijenata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

Napomena
Sažetak rada u istom časopisu objavljen na hrvatskom i engleskom jeziku.

POVEZANOST RADA