Pregled bibliografske jedinice broj: 733266
Literarna Slavonija, zemlja ratara i bećara
Literarna Slavonija, zemlja ratara i bećara // Zemlja, zbornik radova / Matić, Slavko (ur.).
Zagreb : Vinkovci: Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, 2014. str. 81-110 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 733266 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Literarna Slavonija, zemlja ratara i bećara
(Literary Slavonia - Land of Farmers and Rakes)
Autori
Bilić, Anica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zemlja, zbornik radova
/ Matić, Slavko - Zagreb : Vinkovci : Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, 2014, 81-110
ISBN
978-953-154-252-4
Skup
Okrugli stol Zemlja
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 05.12.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Slavonija; zemlja; arkadija; idealizam; racionalizam; antimodernizam
(Slavonia; land; arcadia; idealism; rationalism; antimodernism)
Sažetak
Na reprezentativnom korpusu književnih tekstova triju slavonskih literarnih stoljeća promatrali smo tematiku zemlje te uočili supostojanje patrijarhalne, radine zemlje ratara i hedonističke, raspojasane zemlje bećara. U književnim tekstovima evidentirali smo prijelom predmodernoga i modernoga vremena te detektirali dva suprotstavljena književna kompleksa: arkadijski, idilični s idealističkim svjetonazorom te antiarkadijski, antiidealistički s racionalističkim svjetonazorom. Arkadijski je književni kompleks bio dijelom elitne književnosti 18. stoljeća, njegovao je arkadijsku književnu tradiciju i idealističko-pastoralni kompleks (Kanižlić, Katančić), hedonizam (Ivan Kozarac) i vitalizam (Ante Benešić, Vanja Radauš), zemlju je poistovjetio s arkadijom, a u 19. stoljeću poprimio romantičarske crte. Drugi, realistički s racionalnim, znanstveno-naturalističkim pogledom na život i svijet bio je dijelom pučke književnosti te je uvjetovao rasap idile (Relković), a zemlju smatrao kapitalom (Josip Kozarac). Uočili smo i treći antimodernistički književni kompleks koji je objavio zaborav bitka te kao protivnik racionalističkog svjetonazora najavio povratak bitku u kojemu će priroda i čovjek ostvariti jedinstvo i sklad kao u predmodernoj civilizaciji i kulturi (Josip Kosor). Antimodernizam se nada da će zaborav bitka u zemlji kaotičnoga modernog svijeta zamijeniti eshaton (antimodernistička metafora za budućnost) kada čovjek ponovno bude usklađen s prirodom u zemlji zemlje, sreće i blagostanja, a kao stanovnik arkadije postat će pastir bitka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-0000000-2544 - Od građe do analize. Nepoznati i zaboravljeni hrvatski pisci XIX. i XX. stoljeća (Jelčić, Antun-Dubravko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Anica Bilić
(autor)