Pregled bibliografske jedinice broj: 731667
Zašto trebamo Mediteran? Pozivanje na sredozemni imaginarij u suvremenoj Hrvatskoj
Zašto trebamo Mediteran? Pozivanje na sredozemni imaginarij u suvremenoj Hrvatskoj // Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima / Ponovno izrisovanje meja: transformacije identitet in redefiniranje kulturnih regij v novih političnih okoliščinah / Belaj, Marijana ; Čiča, Zoran ; Matkovič, Anita ; Porenta, Tita ; Škrbić Alempijević, Nevena (ur.).
Zagreb : Ljubljana: Hrvatsko etnološko društvo ; Slovensko etnološko društvo, 2014. str. 27-47
CROSBI ID: 731667 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zašto trebamo Mediteran? Pozivanje na sredozemni imaginarij u suvremenoj Hrvatskoj
(Why Do We Need the Mediterranean? Defining the Mediterranean Imaginary in Contemporary Croatia)
Autori
Škrbić Alempijević, Nevena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima / Ponovno izrisovanje meja: transformacije identitet in redefiniranje kulturnih regij v novih političnih okoliščinah
Urednik/ci
Belaj, Marijana ; Čiča, Zoran ; Matkovič, Anita ; Porenta, Tita ; Škrbić Alempijević, Nevena
Izdavač
Hrvatsko etnološko društvo ; Slovensko etnološko društvo
Grad
Zagreb : Ljubljana
Godina
2014
Raspon stranica
27-47
ISBN
978-953-55302-6-8
Ključne riječi
Mediteran, postsocijalizam, identitet
(Mediterranean, postsocialism, identity)
Sažetak
"Mediteran kakav je nekad bio", "duša Mediterana" neke su od krilatica kojima se Hrvatska definira u europskim kulturnim i turističkim okvirima u posljednjih deset godina. U ovom se radu analizira upotreba koncepta Mediterana u suvremenoj Hrvatskoj te se preispituju razlozi iz kojih se njezina pripadnost mediteranskom kulturnom krugu predstavlja kao neupitna činjenica. Autorica se udaljava od pristupa regijama kao geografskim datostima, već Mediteran shvaća kao društveni i kulturni fenomen, kao prostorni konstrukt kreiran naracijama i praksama ljudi, kako onih koji nastavaju obale tog mora, tako i onih izvan njih. Da bi rasvijetlila stvaranje simboličnog imaginarija, vezanoga uz ovu regiju i načine na koje se prostor puni adekvatnim značenjima, poseže za sintagmom "praktičnoga mediteranizma", kako je tumači Michael Herzfeld. Rasvjetljavanjem ovoga koncepta pruža se čitav niz odgovora na pitanje zašto je ljudima važno da budu Mediteranci, da Mediteran ugrade u strategije samoidentifikacije: od opravdavanja lokalnih muškaraca koji udvaranje posjetiteljicama turističkih odredišta pripisuju "vrućem mediteranskom temperamentu" do promicanja onih slojeva lokalne i regionalne kulture, potiranih represivnim političkim sustavima u nedavnoj prošlosti. U Hrvatskoj Sredozemlje poprima dodatnu ideološku dimenziju: ono se intenzivno "otkriva" u znanstvenom, političkom i popularnom diskursu od devedesetih godina naovamo, usporedo s uspostavom Republike Hrvatske kao samostalne države. Pritom se Sredozemlje profilira kao označitelj hrvatskih političkih i ekonomskih stremljenja koja bi trebala biti zadovoljena u okviru Europske unije ; kao niša na osnovu koje se Hrvatska nastoji izboriti za svoju prepoznatljivost na globalnom turističkom tržištu ; kao pokazatelj da se hrvatska kultura ubraja u red onih "visokih", pri čemu se analogije u pravilu povlače sa susjedima sa sjevernih obala Sredozemlja, dok se jug uglavnom prešućuje ; kao epitet kojim se opisuju društvena svakodnevica, životni stil i svjetonazor stanovnika ovoga prostora. Današnje svrstavanje Hrvatske u jednu kulturnu regiju u ovom se prilogu ujedno promatra kao pokušaj udaljavanja od druge - od zamišljenoga Balkana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
