Naslov
Pravoslavna crkva u Šarengradu, primjer barokno-klasicističkoga Gesamtkunstwerka
(The Orthodox Church in Šarengrad - an Example of a Baroque-Neoclassical Gesamtkunstwerk)

Autori
Damjanović, Dragan

Izvornik
Scrinia Slavonica : godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest (1332-4853) 14 (2014); 107-128

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Šarengrad; pravoslavna crkva; barokni klasicizam; Kosovska bitka; Petar Čortanović; Mihailo Hristopulos; Georgije Dević; Bogdan Đukić
(Šarengrad; Orthodox Church; Baroque; Baroque Classicism; Kosovo Battle; Petar Čortanović; Mihailo Hristopulos; Georgije Dević; Bogdan Đukić)

Sažetak
Pravoslavna crkva u Šarengradu, iako danas u vrlo lošemu stanju, pripada skupini najzanimljivijih i opremom najbogatijih sakralnih građevina krajnjeg istoka Hrvatske. Prostrana barokno-klasicistička građevina, zanimljiva ne samo zbog svoje povijesno-umjetničke već i kulturno povijesne važnosti, dugo je stajala u sjeni srednjovjekovnih spomenika Šarengrada, daleko starije srednjovjekovne barokizirane franjevačke i župne crkve te utvrde. Novopronađeni izvori u arhivu Srpske pravoslavne crkvene općine u Šarengradu, koji se čuva u samoj crkvi, pokazuju kako je ova građevina podignuta između 1791. i 1800. prema projektu nepoznatog Maurermeistera kao jednobrodna jednotoranjska građevina. Nakon završetka izgradnje crkve više od tri desetljeća neće se pristupiti nabavi većega komada nove opreme. U novu je crkvu prenesena sva oprema iz stare crkve, od koje su ostale sačuvane pojedine ikone iz sredine 18. stoljeća, koje su prenesene u Galeriju Matice srpske u Novi Sad, te reprezentativan Bogorodičin tron, izveden 1783. Za tron je 1818. naručena od slikara Petra Čortanovića nova ikona Bogorodice s Kristom, a 1825. postavljen je u apsidu novi oltarski stol, dobar klasicistički rad izveden od crvenog mramora. Tri godine kasnije, 1828. Šarengradska crkvena općina, kada se crkvena blagajna konačno napunila, odlučuje nabaviti novi arhitektonski okvir ikonostasa te ostalu potrebnu stolariju: pijevnice, arhijerejski tron, ripide, križ, stolice uz crkvene zidove te druge manje dijelove opreme. Izradio ih je između 1830. i 1832. ugledni drvorezbar (ikonorezec) Georgije Dević iz Bačke Palanke. Visoki barokno-klasicistički ikonostas među posljednjim je potpuno sačuvanim i najraskošnijim ikonostasima prve polovine 19. stoljeća u Hrvatskoj. Dva desetljeća kasnije šarengradska parohija, 1854. povjerava oslikavanje građevine, a potom 1855. i ikona na ikonostasu, Bogdanu Đukiću slikaru koji je dva desetljeća ranije oslikao mjesnu franjevačku crkvu. Sudeći po natpisu na sjevernom zidu crkve Đukiću je pomagao Grk iz Olimpije Mihailo Hristopulos. Osim dekorativnih motiva i pojedinih biblijskih scena i prikaza pojedinačnih svetaca Đukić i Hristopulos slikaju iznad zapadnog, ulaznog zida crkve, na koru fresku s prikazom Kosovskog boja prema uzoru na fresku iz 18. stoljeća iz blagovaonice manastira Vrdnika na Fruškoj Gori. Pokazatelj je buđenja nacionalne svijesti, te romantičarskog pogleda na ovu povijesnu bitku. Turci su prikazani sa zastavama čije boje podsjećaju na mađarsku zastavu, a srpska kršćanska vojska sa zastavama koje nalikuju na kasnije jugoslavenske zastave. Vjerojatno je na slikara pri izradi ove kompozicije snažno utjecao hrvatsko-srpsko-mađarski rat koji se vodio u Monarhiji 1848. – 1849. U šarengradskoj pravoslavnoj crkvi danas se može izuzetno dobro vidjeti kako je izgledao sakralni prostor prije negoli što se počeo čistiti od druge polovine 19. stoljeća nadalje. Pokazatelj je kako su sakralne građevine shvaćane do tada kao mjesta kolektivnog pamćenja, kao mjesta gdje je svatko tko je imao sredstava i mogućnosti htio ostaviti traga, bilo doniranjem ikona, zastava, križeva, tepiha, čaša, kandila, čirjaka, stolica, oltara, tronova, bilo nadgrobnim pločama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA